TAKSA PLACENA U GOTOVU

Narodna Svijesi

 

GOD. XIX — BR. 8

DUBROVNIK,

24 Veljače 1937

CIJENA Din. 150

 

KOMUNIZAM | VJERA

Rastrovanost na svakoj strani, ne-
stalnost i neodregjenost, malodušnost
i očaj; moralna i ekonomska kriza, ne-
zadovoljstvo i nemir, vapaj za pomoć,
čežnja za boljitkom, sve to ispunja
danas čovječanstvo i baca ga u bolni

krik: dajte nam pravde, slobode i
hruha !

I mase u tom grozničavom očeki-
vanju stradaju a ipak s nekom nadom:
bit će bolje! — Niću razni sistemi,
sastaju se državnici, stručnjaci, da bi
se našao neki izlaz iz ovog meteža,
ali opet sve ostaje na mrtvoj točki. —
U tom natjecanju, ko će pomoći stra-
dajućem čovječanstvu ; u prvom redu
komunizam odnosno ruski boljševizam
upro je sve sile, da osvoji sav svijet,
da pomogne potlačenom čovjeku, da
ga uvede u izgubljeni raj zemaljski. —

Ali taj komunizam je polovičan,
načela su mu labava, sredstva nečov-
ječna. Odabrao je za svog pomagača
radnika bezkućnika — proletera, koji
nema što da izgubi, a obećavaju mu se
brda i doline. Riješava ga svake mo-
ralne i vjerske odgovornosti, daje mu
slobodne ruke, ne opterećuje mu sa-
vjest nikakvom odgovornošću pred ve-
ćim forumom — pred Bogom, veli mu:
budi komunist i sve ti je slobodno,
možeš sve činiti, samo se nemoj ogri-
ješiti o komunistički credo“. I

Vogje komunizma usvajaju djelo-
mično marksistička doktrinu, u kojoj
ima i dobrih strana, ali nijesu dobro
prozreli tu nauku, nijesu računali sa
samim čovjekom i sa njegovom maravi
nego na krivim zasadama počeli su
provagjati u praksu megju ljudima ono,
što ljudi niti mogu niti hoće usvojiti,
jer se protivi njihovoj biti. Njihove su
krilatice, na prvi pogled, zamamijive i
zavodljive, ali sva ta njihova nauka
gradi začarane dvore na pjesku, na
nenaravnim temeljima, koji nemaju du-
ga vijeka. Oni rade proti Božjim i pri-
rodnim zakonima.

Komunizam je reakcija na kapitali-
zam, On hoće da sruši i vjeru, jer da je
ona tobože pomagačica i braniteljica ka-
pitala, ato je samo providna izlika. Poje-
dinci pretstavnici Crkve možda su
kojiput u tome i pogriješili, možda su
bili preveć tjesnogrudni u obrani svo-
jih i crkovnih posjeda, pristajući gdje-
kad prama duhu vremena i uz kapi-
taliste, ali mauka Crkve uvjek je za
sirotinju, siromahe, pravdu. Neka se
prolistaju enciklike rimskih papa, pa
će se iz njih uvidjeti, na kojim teme-
ljima Crkva gradi i želi da se svijet
uredi.

Crkva nije kriva, a Vjera još ma-
nje, ako vlastodršci ne slušaju njezin
nauk i ne slijede njezine savjete, —
Crkva nema brahijalnu silu, pa da
nekoga prisili na ono, što ona hoće.
Ona se drži nauke svoga osnovatelja
Isusa Krista, da ljude osvaja ljubavlju,
istinom, milom a ne silom.

Komunizam zabacuje Boga, dušu
i utaplja se u puki materijalizam, koji
ne može zadovoljiti ljudsku dušu, koji
čovjeka u najvišem obilju ostavlja praz-
nim i gladnim, nezadovoljnim i tmur-
nim. Tek su ljudi puni Vjere vedri,
jaki i neustrašivi; nijesu puzavci me-
kušci, malodušnici prevrtljivci, oportu-

niste; oni su značajevi, junaci — mu-
čenici, — Komunizmom opojena masa
ruši, pali, ubija; kod njega nema pra-
vog bratstva, čovječnosti, samilosti, po
njemu postaje čovjek — zvijer.

Ako komunizam i ima nešto zdra-
voga, dobroga i poštenoga, to je ne-
hotice istrgao iz Evangjelja, nauke
Isusove, drugo je fantastička bajka, u-
topija.

Ako je komunizam mirotvoran i
želi dobro čovječanstvu, zašto onda
njegova brutalna sila, zašto njegov bi-
jes i očajna borba — njegovo ludilo?!
Svaka sila za vremena; svaka oligar-
hija, satrapija, nasilje nagje svoj ko-
nac u ruševinama. Povijest je učite-
ljica života, —

Komunizam je nezdrava pojava
dvadesetog vijeka; vihor, koji će pro-
drmati grješni svijet; kazna Božja; o-
pomena nepravednom kapitalu; me-
mento službenicima oltara. —

Komunizam će sam iskusiti, kako
je već do sada mnogo toga iskusio,
da je njegova nauka u temeljima po-
grješna, da se preko prirode i zakona
Božjega ne može vladati. On će sam
sebi iskopati grob, sam će sebe uniš-
titi kako što su mnogi njegovi začet-
nici i pobornici od vlastite djece pri-
mili nagradu — vješala ili strijeljanje.
Ko s vragom tikve sadi, o glavu mu se
razbijaju.

Svijet bi morao prigrliti zdušno i
istinito dekalog dan Mojsiji na Sinaju,
taj bi dekalog morao bitiobješen na vidno
mjesto u svakoj kući, da se po njemu
svak vlada i po njemu radi. Taj bi de-
kalog morao stati u svakom uredu od
najmanjega do majvećega; u pučkoj
školi pa sve do Sveučilišta; u minis-
tarstvu i parlamentu; u tvornicama;
radionicama i dućanima; u kinu i ka-
zalištu; u hotelima i krčmama, uopće
svukuda a nadasve u duši svakog čov-
jeka. I na taj bi se način čovječanstvo
brzo preporodilo i nastao bi mir, lju-
bav, sloboda i bratstvo. — Dalje od
komunizma, a bliže k Vjeri, u kojoj
nam leži spas duše i tijela. —

L. Totić

 

70 GODIŠNJICA

prof. Kerubina Segvića

Jučer 23 februara proslavio je prof.
Kerubin Šegvić 70 godišnjicu svoga
života. Profesora Šegvića pozna sva
naša hrvatska javnost. On je jedan od
naših najplodnijih i najjačih intelek-
tualnih radnika, veoma plodan svojim
književnim radom. A kao Hrvat uvijek
se je isticao svojom rijetkom karak-
ternosti i neslomljivosti. Nijesu ga slo-
mile ni prijetnje, ni šikamacije, ni fi-
zički progoni. I u zadnje vrijeme radi
još uvijek žilavo i neumorno. God.
1933 pokrenuo je vrsno  uregjivani
nacionalno-socijalno-književni mjeseč-
nik ,Hrvatsku Smotru“ a u zadnje vri-
jeme šalje redovite dopise iz hrvatskih
krajeva vatikanskom dnevniku ,Osser-
vatore Romano“, de

Odličnom svečaru najsrdačnije čes-
tita ,Narodna Svijest“ i želi da ga
Svevišnji požive još lijepi niz godina
na korist i diku Hrvatske.

PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA

Nakon zauzimanja Malage od stra-
ne Frankovih četa nastupili su novi
momenti u gragjanskom ratu Španjol-
ske. Općenito se drži, da ovaj uspjeh
pretstavlja ključ za daljnji razvoj prili-
ka u Španjoljskoj i misli se, da će i
Madrid teže sada voditi svoju obranu...

Sporazumnim dogovorom Engleske,
Francuske i Italije zaključeno je, da se
od 20. o.'-mj. prestane odašiljanjem
stranih četa u Španjolsku. S ovim bi
se morale saglasiti i ostale države oso-
bito Portugalska, ali izgleda, da to
neće biti postignuto u punoj mjeri. I
tako će i ovaj korak doživjeti po svoj
prilici sudbinu sankcija, što su u svoje
vrijeme bile poduzete protiv Italije u
abesinskom sporu.

U Adis Abebi izvršen je atentat na
podkralja maršala Graziani-a u času,
kad je pred velikim mnoštvom naroda
dijelio nagrade odlikovanima. Sva je
prilika, da je atentat mnogo teže na-
ravi nego li ga novine registriraju. U
okolinu Graziani-a bačeno je nekoliko
ručnih bomba. Graziani je ranjen, a bilo
je i smrtnih slučajeva.

Hitler je u Njemačkoj morao do-
krajčiti vjersku borbu sa protestantima,
ali sa svojim neuspjehom. Prestavnici
protestanske crkve pokazali su se
otpornim i to ih je dovelo do pobjede
u borbi sa rasističkim hitlerizmom.

Talijanski prestolonasljednik Prin-
cipe Umberto dobio je sina, koji je
budući prestolonasljednik. Čitava Ita-
lija najsvečanije je proslavila ovaj za
Italiju radostan dogogjaj.

U Ateni je održan sastanak drža-
va Balkanskog Sporazuma. Pretsjedao
mu je jugoslavenski premier dr. Milan
Stojadinović. Utvrgjena je potpuna sa-
glasnost u pogledima na sva pitanja
vanjske politike pojedinih država čla-
nica kao i megjunarodne politike uopće.

Katolici u Meksiku poveli su jaku
akciju, da se ponovno otvore crkve i
povrate javnoj službi Božjoj. Ponekud
su sami zauzeli nekoje crkve. Ova je
akcija zamislila odlučujuće faktore, pak
su obećali, da će se to učiniti, nakon
što budu izabrani posebni kuratoriji za
pojedine crkve.

Da se pravilno može prosugjivati
megjunarodna situacija potrebno je
skrenuti pažnju na postupak Engleske,
Ona je promijenila dosadašnji svoj
pravac politike razoružavanja, a prih-
vatila plan što bržeg i jačeg naoruža-
nja. Sva nastojanja engleske politike
nijesu mogla da spriječe naoružavanje u
državama, koje se smatraju mnezado-
voljnjima,. kao Njemačka, lialija i dr.
Zato je i došlo do uskog prijateljstva
izmegju Engleske i Francuske, jer En-
gleska vidi najveću pogibelj u Njemač-
koj, koja u svojim zahtjevima ide dalje
i sva je prilika, da neće odustati ni
pod koju cijenu dok ne postigne ono
za čim ide. Sada su na dnevnom redu
kolonije, koje svakako hoće da dobije.

Početkom ovog mjeseca održan je
u Moskvi VII svjetski kongres bezbož-
nika. Ovaj se je kongres održao u znaku
stvaranja zajedničkog fronta izmegju
komunista i masona pod vodstvom
židova.

 

President Beneš o
katolicizmu

Oko 20 pr. mjeseca primio je dr.
Beneš odaslanstvo katoličkih Orlova,
koje mu je uručilo spomenicu o svom
programu i radu. U spomenici su Or-
lovi naglasili, da žele raditi na ostva-
renju socijalnih enciklika posljednjih
papa, te da u njima nalaze rješenje
velikih socijalnih pitanja današnjice.
Na pozdrav je odgovorio dr. Beneš
govorom, u kom je iznio svoje pogle-
de na katolicizam u Čehoslovačkoj.
Megju ostalim je rekao: ,Mi smo de-
mokratska država, mirna i solidna, koja
ima jasne pravce svoga razvoja. Kato-
licizam je kod nas prošao razne faze
razvoja i iskustva. Poslije rata vidio je
napredak, koji mu je osigurao raznih
prednosti. On se više me oslanja na
staru monarhiju, nego na vlastiti narod
i napredak demokracije. U Republici
je naš katolicizam, hvala njegovim vo-
glama, postao pučki pokret, On je
shvatio značaj našega ustava i za svo-
je religiozne interese. Uspješno je pri-
mjenio načelo snošljivosti i jednakosti
prava. Zato je naš katolički pokret, uz
bok drugih faktora, jedan od najsnaž-
nijih nosioca našega ustava“. Na kon-

cu je pozdravio volju Orlova, da su-

ragjuju na ostvarenju socijalne pravde.
Ova dobra volja mu je najbolji jamac,
da se u Republici ne će pojaviti eks-
tremni pokušaji boljševizacije i revo-
lucije.

Svjetski književnik i
konvertita Jargensen

Danski je pjesnik i. obraćenik s
protestantizma Johannes Jo:gensen ne-
davno navršio sedamdeset godima ži-
vota. Rodio se je u studenom 1866 u
Svenborgu, gradiću otoka Feyena. Ka-
toličku vjeru, svijet i život upoznao je
Jorgensen iz katoličkih knjiga, iz u-
mjetnosti na putovanjima po Nizozem-
skoj, južnoj Njemačkoj, po Italiji, U-
poznao ga je u razgovorn s učenim
opatom beuronskim benediktincem O.
Placidom Wolterom i drugim redovni-
cima i različnim učenim ljudima u As-
sisiju i Rimu. Dne 16. veljače 1896
položio je Jorgensen ispovijest kato-
ličke vjere. Malo poslije obraćenja iz-
dao je manji, ali za shvaćanje Jor-
gensena važan spis ,Laž života i isti-
na života“, u kojemu s muževnom
otvorerošću opisuje svoje duševne bor-
be i sumnje prije obraćenja, kao i raz-
loge, koji su ga sklonili na taj korak.

 

Budite oprezni

i čuvajte Vaše zdravlje, jer priroda nalaže
i najzdravijoj osobi barem jednom u tjednu
posvetiti malo pažnje želucu.

VAŠE ZDRAVLJE ostati će trajno, Vas že-
ludac i crijeva vršit će funkciju samo onda
u redu, ako ih dršite u redu. Zdravo je
svaki tjedanna večer malo praška, MAGNA“
u vodi ili mlijeku prije spavanja.

Prašek Magna“ pokusni omot Din. 4. Originalna

staklena Din. 20.- R. S. Br. 47883