TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijesi GOD. XIX — BR. 8 DUBROVNIK, 24 Veljače 1937 CIJENA Din. 150 KOMUNIZAM | VJERA Rastrovanost na svakoj strani, ne- stalnost i neodregjenost, malodušnost i očaj; moralna i ekonomska kriza, ne- zadovoljstvo i nemir, vapaj za pomoć, čežnja za boljitkom, sve to ispunja danas čovječanstvo i baca ga u bolni krik: dajte nam pravde, slobode i hruha ! I mase u tom grozničavom očeki- vanju stradaju a ipak s nekom nadom: bit će bolje! — Niću razni sistemi, sastaju se državnici, stručnjaci, da bi se našao neki izlaz iz ovog meteža, ali opet sve ostaje na mrtvoj točki. — U tom natjecanju, ko će pomoći stra- dajućem čovječanstvu ; u prvom redu komunizam odnosno ruski boljševizam upro je sve sile, da osvoji sav svijet, da pomogne potlačenom čovjeku, da ga uvede u izgubljeni raj zemaljski. — Ali taj komunizam je polovičan, načela su mu labava, sredstva nečov- ječna. Odabrao je za svog pomagača radnika bezkućnika — proletera, koji nema što da izgubi, a obećavaju mu se brda i doline. Riješava ga svake mo- ralne i vjerske odgovornosti, daje mu slobodne ruke, ne opterećuje mu sa- vjest nikakvom odgovornošću pred ve- ćim forumom — pred Bogom, veli mu: budi komunist i sve ti je slobodno, možeš sve činiti, samo se nemoj ogri- ješiti o komunistički credo“. I Vogje komunizma usvajaju djelo- mično marksistička doktrinu, u kojoj ima i dobrih strana, ali nijesu dobro prozreli tu nauku, nijesu računali sa samim čovjekom i sa njegovom maravi nego na krivim zasadama počeli su provagjati u praksu megju ljudima ono, što ljudi niti mogu niti hoće usvojiti, jer se protivi njihovoj biti. Njihove su krilatice, na prvi pogled, zamamijive i zavodljive, ali sva ta njihova nauka gradi začarane dvore na pjesku, na nenaravnim temeljima, koji nemaju du- ga vijeka. Oni rade proti Božjim i pri- rodnim zakonima. Komunizam je reakcija na kapitali- zam, On hoće da sruši i vjeru, jer da je ona tobože pomagačica i braniteljica ka- pitala, ato je samo providna izlika. Poje- dinci pretstavnici Crkve možda su kojiput u tome i pogriješili, možda su bili preveć tjesnogrudni u obrani svo- jih i crkovnih posjeda, pristajući gdje- kad prama duhu vremena i uz kapi- taliste, ali mauka Crkve uvjek je za sirotinju, siromahe, pravdu. Neka se prolistaju enciklike rimskih papa, pa će se iz njih uvidjeti, na kojim teme- ljima Crkva gradi i želi da se svijet uredi. Crkva nije kriva, a Vjera još ma- nje, ako vlastodršci ne slušaju njezin nauk i ne slijede njezine savjete, — Crkva nema brahijalnu silu, pa da nekoga prisili na ono, što ona hoće. Ona se drži nauke svoga osnovatelja Isusa Krista, da ljude osvaja ljubavlju, istinom, milom a ne silom. Komunizam zabacuje Boga, dušu i utaplja se u puki materijalizam, koji ne može zadovoljiti ljudsku dušu, koji čovjeka u najvišem obilju ostavlja praz- nim i gladnim, nezadovoljnim i tmur- nim. Tek su ljudi puni Vjere vedri, jaki i neustrašivi; nijesu puzavci me- kušci, malodušnici prevrtljivci, oportu- niste; oni su značajevi, junaci — mu- čenici, — Komunizmom opojena masa ruši, pali, ubija; kod njega nema pra- vog bratstva, čovječnosti, samilosti, po njemu postaje čovjek — zvijer. Ako komunizam i ima nešto zdra- voga, dobroga i poštenoga, to je ne- hotice istrgao iz Evangjelja, nauke Isusove, drugo je fantastička bajka, u- topija. Ako je komunizam mirotvoran i želi dobro čovječanstvu, zašto onda njegova brutalna sila, zašto njegov bi- jes i očajna borba — njegovo ludilo?! Svaka sila za vremena; svaka oligar- hija, satrapija, nasilje nagje svoj ko- nac u ruševinama. Povijest je učite- ljica života, — Komunizam je nezdrava pojava dvadesetog vijeka; vihor, koji će pro- drmati grješni svijet; kazna Božja; o- pomena nepravednom kapitalu; me- mento službenicima oltara. — Komunizam će sam iskusiti, kako je već do sada mnogo toga iskusio, da je njegova nauka u temeljima po- grješna, da se preko prirode i zakona Božjega ne može vladati. On će sam sebi iskopati grob, sam će sebe uniš- titi kako što su mnogi njegovi začet- nici i pobornici od vlastite djece pri- mili nagradu — vješala ili strijeljanje. Ko s vragom tikve sadi, o glavu mu se razbijaju. Svijet bi morao prigrliti zdušno i istinito dekalog dan Mojsiji na Sinaju, taj bi dekalog morao bitiobješen na vidno mjesto u svakoj kući, da se po njemu svak vlada i po njemu radi. Taj bi de- kalog morao stati u svakom uredu od najmanjega do majvećega; u pučkoj školi pa sve do Sveučilišta; u minis- tarstvu i parlamentu; u tvornicama; radionicama i dućanima; u kinu i ka- zalištu; u hotelima i krčmama, uopće svukuda a nadasve u duši svakog čov- jeka. I na taj bi se način čovječanstvo brzo preporodilo i nastao bi mir, lju- bav, sloboda i bratstvo. — Dalje od komunizma, a bliže k Vjeri, u kojoj nam leži spas duše i tijela. — L. Totić 70 GODIŠNJICA prof. Kerubina Segvića Jučer 23 februara proslavio je prof. Kerubin Šegvić 70 godišnjicu svoga života. Profesora Šegvića pozna sva naša hrvatska javnost. On je jedan od naših najplodnijih i najjačih intelek- tualnih radnika, veoma plodan svojim književnim radom. A kao Hrvat uvijek se je isticao svojom rijetkom karak- ternosti i neslomljivosti. Nijesu ga slo- mile ni prijetnje, ni šikamacije, ni fi- zički progoni. I u zadnje vrijeme radi još uvijek žilavo i neumorno. God. 1933 pokrenuo je vrsno uregjivani nacionalno-socijalno-književni mjeseč- nik ,Hrvatsku Smotru“ a u zadnje vri- jeme šalje redovite dopise iz hrvatskih krajeva vatikanskom dnevniku ,Osser- vatore Romano“, de Odličnom svečaru najsrdačnije čes- tita ,Narodna Svijest“ i želi da ga Svevišnji požive još lijepi niz godina na korist i diku Hrvatske. PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Nakon zauzimanja Malage od stra- ne Frankovih četa nastupili su novi momenti u gragjanskom ratu Španjol- ske. Općenito se drži, da ovaj uspjeh pretstavlja ključ za daljnji razvoj prili- ka u Španjoljskoj i misli se, da će i Madrid teže sada voditi svoju obranu... Sporazumnim dogovorom Engleske, Francuske i Italije zaključeno je, da se od 20. o.'-mj. prestane odašiljanjem stranih četa u Španjolsku. S ovim bi se morale saglasiti i ostale države oso- bito Portugalska, ali izgleda, da to neće biti postignuto u punoj mjeri. I tako će i ovaj korak doživjeti po svoj prilici sudbinu sankcija, što su u svoje vrijeme bile poduzete protiv Italije u abesinskom sporu. U Adis Abebi izvršen je atentat na podkralja maršala Graziani-a u času, kad je pred velikim mnoštvom naroda dijelio nagrade odlikovanima. Sva je prilika, da je atentat mnogo teže na- ravi nego li ga novine registriraju. U okolinu Graziani-a bačeno je nekoliko ručnih bomba. Graziani je ranjen, a bilo je i smrtnih slučajeva. Hitler je u Njemačkoj morao do- krajčiti vjersku borbu sa protestantima, ali sa svojim neuspjehom. Prestavnici protestanske crkve pokazali su se otpornim i to ih je dovelo do pobjede u borbi sa rasističkim hitlerizmom. Talijanski prestolonasljednik Prin- cipe Umberto dobio je sina, koji je budući prestolonasljednik. Čitava Ita- lija najsvečanije je proslavila ovaj za Italiju radostan dogogjaj. U Ateni je održan sastanak drža- va Balkanskog Sporazuma. Pretsjedao mu je jugoslavenski premier dr. Milan Stojadinović. Utvrgjena je potpuna sa- glasnost u pogledima na sva pitanja vanjske politike pojedinih država čla- nica kao i megjunarodne politike uopće. Katolici u Meksiku poveli su jaku akciju, da se ponovno otvore crkve i povrate javnoj službi Božjoj. Ponekud su sami zauzeli nekoje crkve. Ova je akcija zamislila odlučujuće faktore, pak su obećali, da će se to učiniti, nakon što budu izabrani posebni kuratoriji za pojedine crkve. Da se pravilno može prosugjivati megjunarodna situacija potrebno je skrenuti pažnju na postupak Engleske, Ona je promijenila dosadašnji svoj pravac politike razoružavanja, a prih- vatila plan što bržeg i jačeg naoruža- nja. Sva nastojanja engleske politike nijesu mogla da spriječe naoružavanje u državama, koje se smatraju mnezado- voljnjima,. kao Njemačka, lialija i dr. Zato je i došlo do uskog prijateljstva izmegju Engleske i Francuske, jer En- gleska vidi najveću pogibelj u Njemač- koj, koja u svojim zahtjevima ide dalje i sva je prilika, da neće odustati ni pod koju cijenu dok ne postigne ono za čim ide. Sada su na dnevnom redu kolonije, koje svakako hoće da dobije. Početkom ovog mjeseca održan je u Moskvi VII svjetski kongres bezbož- nika. Ovaj se je kongres održao u znaku stvaranja zajedničkog fronta izmegju komunista i masona pod vodstvom židova. President Beneš o katolicizmu Oko 20 pr. mjeseca primio je dr. Beneš odaslanstvo katoličkih Orlova, koje mu je uručilo spomenicu o svom programu i radu. U spomenici su Or- lovi naglasili, da žele raditi na ostva- renju socijalnih enciklika posljednjih papa, te da u njima nalaze rješenje velikih socijalnih pitanja današnjice. Na pozdrav je odgovorio dr. Beneš govorom, u kom je iznio svoje pogle- de na katolicizam u Čehoslovačkoj. Megju ostalim je rekao: ,Mi smo de- mokratska država, mirna i solidna, koja ima jasne pravce svoga razvoja. Kato- licizam je kod nas prošao razne faze razvoja i iskustva. Poslije rata vidio je napredak, koji mu je osigurao raznih prednosti. On se više me oslanja na staru monarhiju, nego na vlastiti narod i napredak demokracije. U Republici je naš katolicizam, hvala njegovim vo- glama, postao pučki pokret, On je shvatio značaj našega ustava i za svo- je religiozne interese. Uspješno je pri- mjenio načelo snošljivosti i jednakosti prava. Zato je naš katolički pokret, uz bok drugih faktora, jedan od najsnaž- nijih nosioca našega ustava“. Na kon- cu je pozdravio volju Orlova, da su- ragjuju na ostvarenju socijalne pravde. Ova dobra volja mu je najbolji jamac, da se u Republici ne će pojaviti eks- tremni pokušaji boljševizacije i revo- lucije. Svjetski književnik i konvertita Jargensen Danski je pjesnik i. obraćenik s protestantizma Johannes Jo:gensen ne- davno navršio sedamdeset godima ži- vota. Rodio se je u studenom 1866 u Svenborgu, gradiću otoka Feyena. Ka- toličku vjeru, svijet i život upoznao je Jorgensen iz katoličkih knjiga, iz u- mjetnosti na putovanjima po Nizozem- skoj, južnoj Njemačkoj, po Italiji, U- poznao ga je u razgovorn s učenim opatom beuronskim benediktincem O. Placidom Wolterom i drugim redovni- cima i različnim učenim ljudima u As- sisiju i Rimu. Dne 16. veljače 1896 položio je Jorgensen ispovijest kato- ličke vjere. Malo poslije obraćenja iz- dao je manji, ali za shvaćanje Jor- gensena važan spis ,Laž života i isti- na života“, u kojemu s muževnom otvorerošću opisuje svoje duševne bor- be i sumnje prije obraćenja, kao i raz- loge, koji su ga sklonili na taj korak. Budite oprezni i čuvajte Vaše zdravlje, jer priroda nalaže i najzdravijoj osobi barem jednom u tjednu posvetiti malo pažnje želucu. VAŠE ZDRAVLJE ostati će trajno, Vas že- ludac i crijeva vršit će funkciju samo onda u redu, ako ih dršite u redu. Zdravo je svaki tjedanna večer malo praška, MAGNA“ u vodi ili mlijeku prije spavanja. Prašek Magna“ pokusni omot Din. 4. Originalna staklena Din. 20.- R. S. Br. 47883