TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijesi GOD. XIX — BR. Il. i Danas se čuje govoriti na sve stane o klerikaliznu, o njemu se piše po svim novinama i časopisima. Ovu riječ svak izgovara prama svome shva- ćanju komentarišući je onako kako nje- mu godi. Ovo je krilatica svih onih, koji su nastrojeni proti vjerskim nazo- rima. — Zlonamjerni huškači proti Crk- ve upotrebljuju ovu riječ, da sakriju svoje direktno agresivno napadanje na vjeru, i mržnju proti svemu, što se osniva na Evangjelju. — Klerikaliz- mom smatraju mnogi uplitanje Crk- ve i svećenstva u politička pitanja, kao što je bilo u srednjem vijeku, kad je crkva imala dosta upliva u političkom razvoju stvari, Ovakav klerikalizam da- nas u crkvi ne postoji, niti ona čezne za takovim klerikalizmom. — Treba srednji vijek mjeriti po ondašnjim pri- likama, a sada su prilike i razvoj stva- ri sasvim drukčije. Crkvi je zadaća ši- riti slavu Božju i spasavati duše za viječnost, to u prvom redu, sve ostalo sporedno je njoj. — Ona nastoji, da sve upriliči prama toj njezinoj glavnoj svrsi, pa zato pomaže i promiče i sve ono, što je za dobro čovječanstva i na ovom svijetu, sve bazirajući na principima vjere i morala, — Vrhovni poglavice Crkve savjetuju, upućuju, opominju i na socijalni poredak ljud- skog društva, ali u tome ne odlučuju. — Drugi su danas faktori, koji odlu- čuju u zemaljskim problemima, tu su svjetovne vlasti, tu su narodi, da sami kroje sebi zemaljsku pravdu i boljitak. Crkva je posmatračica svega toga i pazi samo na to, da ti ljudski za- koni ne dodju u koliziju sa vječnim, moralnim i Božjim zakonima. — Nije klerikalizam, ni uplitanje u politiku, kada Crkva mora da po svojoj duž- nosti brani zasade Evangjelja, niti on- da, kada ustaje proti svima onima, koji je priječe u vršenju njezina bo- žanskog poslanja. Baška vjera, baška politika, i ova se krilatica često čuje, pa opet kako kome konvenira. — Vjera se ne pača u politiku, niti bi se politika smjela pačati u vjeru. Svakome svoje. Ali što se na žalost dogagja, dok Crkva sav svoj nauk i rad temelji na Božjoj ob- javi i nepromjenjivim načelima, dotle svijetovna vlast, mnogo puta sastav- ljena od kojekakvih funkcionera, bez vjere i duše, zadire bezobzirce u polje Crkve, a tada Crkva ima pravo da se brani. Bilo je kadkada neplodnog kato- licizma, pa i koješta se nepodesna do- pero ali tu nije nikada ulazila služ- ena Crkva, već pojedinci ili katolici samo imenom, a djela bijahu im mrač- na. — Pa zar je tome kriva Crkva kao ustanova Božja? Treba dobro lučiti Crkvu od osoba, učeću i slušajuću Crkvu, po onoj: ko dobro luči, dobro uči. a ne sve strpati pod jednu kapu, te svaku pogrešku pojedinog svećeni- ka svaljivati na Crkvu. Sv. Otac Pijo XI. naglašuje depo- litizaciju Katoličke Akcije, a za to vo- juju ozbiljni i duboki razlozi, Koliko je god uputno i dobro, da osobito dušobrižnik, ne zalazi u sva- kidašnje političke borbe, opet je svaki DUBROVNIK, 17 Ožujak 1937 KLERIKALIZAM svećenik sin svoga narooa i slobodno mu je da simpatizira, prama svome uvjerenju, za ovu ili onu političku stranku, odnosno da joj pripada ako se ova ne ogrešuje o ne- promjeniva vjerska načela, o moralne i pozitivne zakone, Protivnici Crkve svaki čin njezin, kojim se opravdano ona brani naziv- lju klerikalizmom, ali nažalost i svaki čin pojedinoga svećenika u protivnoj stranci opet nazivlju klerikalizmom. Svi ti hoće, da svećenika eliminiraju iz javnog života i da se zatvori u sa- kristiju, a vuci grabežljivi neka slo- bodno razgone ovce stada. Stranačke pogreške svećenika ne- ka sudi politička stranka, i protivnici neka ga slobodno kritikuju, kao i sva- koga gradjanina, prama ideologiji svo- je stranke, ali niti je pravo ni pošteno, da ga napada, kao zastupatelja Crkve, a još manje, da se njegove pogreške svaljuju na Crkvu. — Pogreške pako njegove kao zastupnika Crkve riješa- vati će Crkva i proti njemu upotrebiti svoje kanonske propise, Treba stoga vrlo dobro lučiti po- litički klerikalizam od obrane vjere, politički i gradjanski rad svećenika od vjerskog rada i držati se uvijek one: qui bene distinguit bene :docet. L. Totić Posveta beogradskog nadbiskupa Kako smo već u preprošlom broju javili, preuzv. je dr Antun Bauer u prošlu nedjelju 7 ov. mj. obavio uz sudjelovanje splitskog i ljublanskog biskupa posvetu novog beogradskog nadbiskupa preuzvišenog g. dra Josipa Uičića. Posveta se obavila u crkvi dječačkog sjemeništa u Zagrebu. Pri- sustvovali su megju drugima, preuzv. g. Nuncij i sedam drugih biskupa, tri ministra, rektor i neki profesori ljubljan- skog sveučilišta na kojemu je dr. Ujčić bio profesor, pretsjednik zagrebačke Općine te svojta novog crkvenog dosto- janstvenika. Pjevao je golemi kor pito- maca sjemeništa, njih 400 na broju. Novi nadbiskup uzeo je za svoje geslo: Misericordia et veritas — Milosrgje i Istina. Organizacija Katoličke Crkve u Etiopiji U Vatikanu su se sastali kardinali triju kongregacija, da raspravljaju o pitanjima organizacije katoličke Crkve u Etiopiji. Kao što je poznato, još prije abesinskog rata bio je u Rimu osnovan veliki institut za studij filozo- fije i teologije za Btiopljane. Na tom institutu učili su mnogi, koji su se kasnije posvetili pastirskom radu u Abesiniji. Sada je bilo potrebito, da se čitavi taj rad organizira i da se uredi pitanje katoličkih misija u čitavoj zemlji, Osim toga radi se o redovitom pastoriziranju talijanskih vojnika, rad- nika kolonista. Radi toga je sam Sveti Otac pretsjedao ovoj sjednici. CIJENA Dio. 150 PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Čehoslovačka. Masarykova repu- blika važan je politički faktor u sred- njoj Evropi zbog geografskog položaja kao i zbog untrašnje konstrukcije same države. Zato je i vanjska politika ove države osobite pažnje vrijedna pogo- tovu kad je Čehoslovačka ujedno čla- nica Male Antante, Ministar vanjskih posala dr. Krofta dao je otrag 15-tak dana izvještaj u Skupštini i Senatu. Osobito se je osvrnuo na odnošaje prema Moskvi i Berlinu. Poznato je, da Čehoslovačka vodi dosta jasnu po- litiku simpatija prema Sovjetskoj Ra- siji. Dokazom je i sklopljeni sporazum izmegju obe države. Dr Krofta kaže, da Čehosl. istina nema straha od bolj- ševizma, ali da to ne znači, simpatiju za boljševizam nego samo to, da je demokratizam u Češkoj tako jak, da ga nikakav boljševizam ne može sru- šiti, Da li i koliko se ovomu ima vje- rovati pokazuje činjenica, da je u Pragu centrala za komunističku agilaciju u Srednjoj Evropi kao i to, da se baš u Pragu vrši silno snubljivanje studenata koje kao dobrovoljce vode u Španiju da se bore ma strani milicije, — U odnošajima sa Berlinom Čehoslovačka politički polemizuje, a trgovački sara- gjuje. Ipak se kaže neko raspoloženje prema Reichu tim što je vlada uspo- stavila stanovitu saradnju s nekim frak- cijama njemačke manjine, a Henlein sa svojima podupire kao ,radni klub“ politiku vlade. Njemačka i Italija dale su ko- načao svoj odgovor na notu Engleske iz mjeseca novembra 1936. god. u pi- tanju organizacije megjunarodne sarad- nje s posebnim obzirom na Društvo Naroda. Sadržaj ovog odgovora još nije poznat javnosti, ali svakako Italija i Njemačka zastupaju stanovište | pot- rebe reorganizacije megjunarodne sa- radnje na drukčijoj bazi nego li je Društvo Naroda. Obe države smatraju D. N. nesposobnim da vodi pitanja megjunarodne politike, što nije ieško shvatiti ako se pomisli na versajski ugovor, kojim se Njemačka smatra po- niženom i na sankcije koje Italija neće nikada zaboraviti. Ovim momentima pridružuje se i revizionistički problem što ga zastupaju države, koje podu- piru Italija, a i Njemačka dakako ne bez takogjer svojih interesa, Mussolini je prošlih dana otpu- tovao u Libiju, da prisustvuje sredo- zemskim manevrima. U vezi s ovim putovanjem Duce-a ističe talijanska štampa muslimanski problem, kojemu Italija posvećuje u posljednje vrijeme naročitu pažnju želeći doći u što bližu saradnju sa muslimanima u koloni- jama. Haile Selasje prati kretanje Mus- solinija i kaže, da on vjeruje u Dru- štvo Naroda, koje će konačno dodije- liti pravdu njegovoj zemlji. On smatra, da abesinsko pitanje još nije skinuto s dnevnog reda. Vatikanski Grad. U nedjelju, 7. o. mi. blagoslovio je Sv. Otac tako zvanu ,zlatnu ružu“, koja se još od davnine blagosivlja u IV korizmenu nedjelju zvanu ,Laetare“ (Veselite se), Zlatnu su ružu Pape uvijek darivali jednoj od katoličkih vladarica. Ovoga je puta dobila zlatnu ružu talijanska kraljica Jelena. — Dne 11 o. mj. odr- žana je pienarna sjednica Komgrega- cija za Istočnu Crkvu, Propagande i Izvanrednih crkovnih posala pod pret- sjedanjem Sv. Oca Pape, čije se zdrav- stveno stanje može smatrati normalnim. — Na pariškoj megjunarodnoj izložbi predvigjen je posebni katolički pavi- ljon. — Peti kongres Krista Kralja o- držaće se koncem Juna u Varšavi pod geslom: ,Katolici svega svijeta ujedi- nite se“, U čijim su rukama ministarska mjesta u Rusiji > Da se i s te strane uvjerimo, da su faktički gospodari Rusije, a po tomu i dirigenti svjetskoga komunističkog gibanja Židovi, donosimo statistiku sovjetskih ministara u Rusiji: Komesarijat (tako boljševici nazivlju ministarstvo) vanjskih poslova: Valah Litvinov — židov; Komesarijat unut- trašnjih poslova: Ježov — Rus; Ko- Komesarijat unutrašnje trgovine : Aron Rosenholz — židov; Komesarijat za- granične trgovine: Izrael Weizer — židov ; Komesarijat željeznica : Lazar Kaganović — židov; Komesarijat rad- ništva : Mores Kalmanović — židov; Komesarijat industrije : Ljubimov — židov; Komesarijat zdravlja: Dr Ka- minski — Rus; Komesarijat državne kontrole : Zaharija Bjelenski — židov; Komesarijat pošta i telegrafa: Herš Jagoda — židov. Dakle svega je 10 ministara u boljševičkoj Rusiji, a od toga je 8 ži- dova i samo 2 Rusa, Priznanje osiqurava- jućoj zadruzi Croatia“ »List Dubrovačke Biskupije“ u službenom dijelu broja 12. od 31. XII, pr. g. u biskupskoj okružnici preuzv. g. biskupa Dra Carevića upozorava na potrebu i koristi osiguranja protiv po- žara te obrazlaže, kako je ne samo patriotska dužnost, već da nas i go- spodarski interesi upućuju da svoju imovinu osiguramo kod našeg najsta- rijeg domaćeg osiguravajućeg društva »Croatiae“ osiguravajuće zadruge u Zagrebu, koja je svojim dosadanjim solidnim radom zaslužila puno povje- renje. Biskup dubrovački izriče tom prilikom i svoju želju svećenstvu, da i ono i u svojim uputama i preporu- kama narodu u pogledu osiguranja, spominje na prvom mjestu osigurava- juću zadrugu ,Croatiu“. Ova preporuka sa strane visokog crkvenog dostojanstvenika jeste sva- kako najbolje priznanje stručnom vod- stvu, odličnim fundacijama i macijo- nalnom karakteru tog našeg vodećeg domaćeg osiguravajućeg zavoda.