Strana 2
Vrli pokojnik potječe od plemićke
obitelji Bizzarro-Ohmučević: Grgurić.
Maturirao je na dubrovačkoj gim-
naziji god. 1893. Izučio je pravo u
Beču, te se tamo i doktorirao.
Stupivši u službu višeg zemalj-
skog suda u Zadru služio je neko vri-
jeme kao pripravnik u Dubrovniku,
a zatim u Zadru, gdje je položio su-
dački ispit. Bio je postavljen za pri-
stava kod kotarskog suda u Stonu,
te mu bi povjereno osnivanje zemljiš-
ničkih knjiga, iza toga pregje opet na
apelacioni sud u Zadru, odakle u svoj-
stvu pristava bi pozvan ma vrhovni
sud u Beču, gdje ostade do sloma,
stekavši postepeno čin savjetnika.
Poslije sloma vrali se u Dubrov-
nik kao savjetnik okružnog suda, na
kome mjestu bi nakon malo godina
imenovan za pretsjednika okružnog
suda, a zatim pretsjednika upravnog
suda, u kome svojstvu bi umirovljen
god. 1933. nakon navršenih godina
službe. Malo iza toga stupi u advo-
katski stališ, u kojemu je bio poznat
kao stručnjak prvoga reda.
Premda zaokupljen svojim poslo-
vima, našao je vremena. da sudjeluje
agilno u upravama raznih dubrovačkih
institucija. U isto je doba obnašao
časi predsjednika u raznim društvima.
Uvijek mu je bio na srcu procvat
Dubrovnika, te je najveću svoju agil-
nost pokazao u društvu ,Dub“.
Megju prvim opozicionalcima bra-
nio je odvažno i neustrašivo prava po-
ilačenih, a u režimsko doba isticao je
ponosno svoju hrvatsku svijest.
Uvijek je bio spreman, da pomog-
ne slabim i nevoljnim.
Svoje najveće uživanje osjećao je,
kad bi milo i vedro nasmijano, kakav
je on uvijek bio, stupio megju mališe
u Dječjem zakloništu“, noseći im u-
vijek lijepu riječ i darova.
Od svojih malih noga rado je
pjevao po crkvam u raznim pregjaš-
njim društvima a od osnutka ,Crkve-
nog Pjevačkog Zbora“ (1926) bio je
neprekidno predsjednik, radeći uvijek
za Zbor, i marljivo dolazeći na kušnje
skupa s ostalim. Radovao se je uspje-
sima Zbora kao svojim vlastitim.
Prošlu nedjelju bio mu je veli-
čanstven sprovod, kakav se odavna ne
pamti u Dubrovniku. U crkvi sv. Vla-
ha, gdje je pokojnik bio jedan od cr-
kovinara, udijelio mu je odriješenje
preuzv. biskup dr J. M. Carević. Tom
prigodom ,Dubrovačka Filharmonija“,
kao svom predsjedniku otsvirala je
dvije pogrebne koračnice Becthovena.
»Crkveni Pjevački Zbor“, takogjer svom
predsjedniku, otpjevao je ,Oslobodi
me“ od Antonelli i ,Justorum animae“
od Griesbacher-a. Hrv. glazb. društvo
Dubrava“ otpjevalo mu je ,Animas
fidelinm“ od Mra Vrutickog. Pri izla-
zu iz crkve sv. Vlaha bilo je više po-
grebnih govora. Zatim je nepregledna
masa štovatelja pokojnikovih otpratila
njegove smrtne ostanke do Boninova,
gdje ga je kao agilnog borca za ma-
rodna prava pozdravio dr. Frano Dab-
rović. Još posljednji dirljivi pozdrav
,Crkvenog Pjevačkog Zbora“ svom
predsjedniku sa ,Pokoj vječni“ od
Furlotti-a, i auto odnese smrtne ostan-
ke put vječnog prebivališta u roditelj-
skoj grobnici ma Brsečinam.
Neka je vječna slava dobromu
gosparu, odrešitom katoliku Hrvatu,
dr Franu Bizzarro.
Ovdje prilažemo govor, što ga je
izrekao g. Lino Šapro u ime Crkve-
+4 Dr FRANO pl. BIZZARRO
nog Pjevačkog Zbora nad lijesom gos-
para Dra Frana Ohmučević-Bizzarro-
Grgurića :
Gosparu Frano,
Vi nas ostavljate, kad se eto budi
naše zlatno, dubrovačko pramaljeće, kad će
domalo čiope veselo strignuti svojim brzim
krilima nad Gospinom kupolom i svojim
pijevom oživjet sve kantune ovega grada.
Nema Vas, da u čarobnom predsutonu
zasićenom vpojnim mirisom kapinike i vi-
hojle, Vaša žustra elegantna figura, utone
u žagoru i vrevi naše Place.
A, gle, kako se kroz nju probija at-
mosfera Setemane Velike.
Još koji dan, pa će se na trokutu
oltara Gospe Velike gasiti svijeće i novo će
,Miserere“ neustrpljivo očekivati pune ar-
kade ali Vašega glasa, neće čuti.
Nikad više. Strašna je to pomisao!
Nikad više megju nama — Vas, uvijek
tačna u zboru, uvijek skladna u razgovoru
— kroz ovih 10 godina našega opstanka
što nam stojite na čelu, probijajući se kroz
mučne peripetije svih mogućih i nemogućih
shvaćanja, sred kojih smo se našli, unoseći
novi zdravi duh pjevanja u naše erkvei
crkvice — uvijek vedra i nasmijana — gorda
na našu prošlost, ljubomorna na sadašnjost,
povjerljiva u budućnost — uvijek ustrajna
i odlučna na sačuvanju uzvišenih tradicija
ovoga grada i naše žarke ljubavi za ove
stoljetne mire.
Nezaboravni gosparu Frano, kolika se
za Vama praznina otvara u tihim zakutcima
dubrovačkog ambijenta, jednako kao i u
otmenom salonu, kojih je sve to manje.....
sve više liče na muzeje..... na mrtve stvari.
Neočekivano, u uraganu proljetnog
ekvinocija, ostavljate nas, na pragu zlatnog
pramaljeća, ko mrnar brod, pred ulazak u
luku, odnešen neočekivanim valom u pustu
pučina.
Crkveni pjevački zbor izriče Vam
kroz moja usta svoj posljednji , Zbogom.“
Primite ga onako iskreno, kao što je
bio iskren naš stisak ruke o Božiću, praćen
onom slatkom, Vama tako dragom melodi-
jom našega pijeća.
Zbogom, gosparu Frano!
Nagjite vječno smirenje u tišini i
sjeni čempresa, podno vaše kapelice na
Brsečinama, tu u najslagjim akordima lje-
pote dubrovačkog kraja.
Crkveni pjevački zbor trajno će i s
ponosom sačuvati Vašu svijetlu uspomenu.
Neka Vam je vječna slava!
Proljetno ekvinosije i Uskrs.
U noći izmegju subote i nedjelje
(20 i 21. ov. mj.) tačao u 1 sat i 45
minuta poslije ponoći, proći.će naša
zemlja kroz jednu od dvije ekvinoci-
jalne tačke, a njezini stanovnici bilo
iz zime u proljeće (na sjevernoj polutci),
bilo iz ljeta u jesen (aa južnoj polutci).
Toga će datuma na cijeloj zemaljskoj
kruglji (osim polarnih krajeva) dan
jednako biti dug kao i noć; a to
je izraženo i u samome nazivu ,ekvi-
nocije“ (od latinskoga ,aequa nox“ =
pjednaka noć“ — razumije se ,danu“).
S ovim je prvim od dva godišnja ek-
vinocija po crkvenim pravilima skopčano
i svetkovanje Uskrsa, jer taj blagdan
ne može nikako da se slavi prije, nego
najranije jedan dan poslije proljetnoga
ekvinocija, dakle po najranijoj kombi-
naciji prvoga proljetnoga uštapa (ove
godine u Veliki Petak 26. Ill.) u vezi
sa prvim nedjeljnim danom u proljeću
što može da bude najranije 22, Marta
(ako je toga datuma nedjelja, a uštap
bio dan prije, 21. Marta). Takova je
kombinacija vanredno rijetka; kroz ci-
jeli je XX vijek nije bilo, niti će biti.
Najkasniji je pak datum za slavljenje
Uskrsa 25. Aprila, što već nije preveć
rijetko.
NARODNA _ SVIJEST 17 Ožujka 1937
Broj 11
MALO ODGOVORA !*
Praesumptionem viri boni pretpo-
stavljamo = i kod filozofskih dis-
kusija ; način diskusije pak je donekle
stvar ukusa. Članak: ,Narodna Svi-
jest i filozofija“, što ga je mapisao vri-
jedni prof. g. Dr. A. Haller u ,Hrv.
Dubravi“ V. br. 70, zaslužuje pažnju,
ali i kritiku. Kad već ima ,klasifika-
torski intelekt“ samo praktično- utilitar-
ni značaj, zašto se poziva g. autor na
.uajpoznatije pretstavnike englesko -
američkog pragmatizma“, dakle na fi-
lozotiji akcije (Bergson i d.) zaista vrlo
blizu stojeću — filozofiju pragmatis-
tičke ,usefulness“ i ,conduciveness to
our eads“, pa bilo — i pod oklikom
poapeninjene mistike antilogizma ? An-
tifilozofizam je znak moderne kulture,
a subjektivizam ,moderne filozofije“
naziva se često ne bez prava — pro-
testantskim. — Današnje rasističke
predrasude da su tvorevine klasifika-
torskog intelekta? A tko je ,otkrio“
.tajinstveno značenje nacija i rasa za
ljudsko doživljavanje i stvaranje* a i
svu rasističku fantazmagoriju ? Svakako
— struja intuicizma | — Poricanje pra-
ve metafizike je vrelo svakoga intui-
cizma i racionalizma i pragmatizma
poslije Kanta“ (A. Dempi. citat u ,Ča-
su“). ,Misao, koja ukroćuje život“ u
smislu Chiochettija, indentifikuje g.
autor sa ,ćlan vital“ ljudskog čuvstve-
nog doživljaja; jednadžba je previše
skraćena. Doživljaj nije dovoljan niti za
umjetnički rad, već ga treba umjetnik,
poznajući zakone unutrašnjeg života,
da pojača (stupnjuje), pročisti, ideali-
zuje te mu mudro izabere najbolju
formu izražaja, držanog u umjetničkom
zaptu, te da se služi i pravim srestvom.
Ne može filozofija da se osniva
na intuiciji. I -,osjećaj“ i ,slutnja“ i
mintuicija“ treba da se podvrgavaju
pregledu znanstvenog mišljenja t. i.
razuma“, ističe ,kritični realista“ A.
Messer, zabacujući svako jednostrano
propovijedanje ,irracionalističke i au-
tiintelektualističke filozofije čuvstvenih
slutnja i genialnih ,intuicija“. — I ako
* Čudno nam je zašto je vluč. Dr Albert
prof. Haler napao ,Narodnu Svijest“ i ka-
toličko svećenstvo, kad je pisac osvrta bio
potpisan, i kad je javna kritika javnog pre-
davanja slobodna. Uredništvo.
Pokućstvo
i sve u struku spadajuće
kao Linoleum, Tepihe za
hodnike, sobe, okvire i slike
vrlo
veliki izbor, uz
umjerene cijene kod
U MSEŽ NI
DUBROVNIK
smo učenici ,harmonika“ Aristoksena,
a ne ,kanonika“ Pitagore, proučiti će-
mo i u umjetničke svrhe takogjer ma-
terijal, do potrebe i kamen, napose u
arhitekturi, skulpturi, mozaiku, uresu,
e da nevještim rasporegjenjem ne uniš-
timo m. pr. vlastiti sjaj diamauta; ba-
vit ćemo se naukom o instrumentima,
muzikalnom akustikom, metrikom i
ritmikom i naukom ,valova i zraka“ i
.harmonije boja“, do potrebe čak i
— tehnologijom roccelle i od g. autora
navedene družice kamena u što življoj
boji ,orseille-purpura“. Napose pak će
i pravnicima ostati i nadalje res, per-
sona, actio — ,zakonom života“.
Hume-u je razum — samo
jedan rod strasti, a vladanje razuma
mu je samo vladanje jedne strasti nad
drugom ; neće biti stoga baš tako teško
naći vezu intuicizma, preko pragma-
tizma i Vaihingera — i s navedenim
prvim — ,antiintelektualistom“-
Dr Martin Malnerić.
Netačne vijesti o iseljiva-
nju u Persiju
Kako su neki domaći listovi iz
neobaviještenosti donijeli netačne vi-
jesti o prilikama, odnosno o iseljava-
nju u Iran (Persija) čime je kod neu-
pućenog našega radništva stvorena sli-
ka o lakom zaposlenju u ovoj zemlji,
to radi pravilnog informisanja javnosti,
a osobito siromašnog našeg svijeta,
umoljeni smo od Ministarstva socijalne
politike i narodnog zdravlja — Otsjek
za zaštitu iseljenika, da donesemo sli-
jedeću ispravku:
Još prošle godine jedna engleska
firma, koja učestvuje u radovima na
izgradnji transiranske željeznice, obra-
tila se Ministarstvu socijalne politike i
narodnog zdravlja za dozvolu, da mo-
že regrutovati 100 (sto) naših dobrih
specijalista klesara, zidara i minera za
pomenute radove. Ova grupa naših
radnika gotova je za polazak za lran,
i time je udovoljeno traženje engles-
kog preduzeća.
Preduzeća koja izgragjuju transi-
iransku željeznicu nemaju zasada po-
trebu za novim radnicima, pa su pre-
ma tome sve vijesti o daljem regruto-
vanju naših radnika za Iran apsolutno
netačne.
Hrvatski ponos nalaže nam da
kupujemo i trošimo dopisnice
Duvanjske bazilike. Dobivaju
se u svim trafikama i poštama.
Prelazno doba djevojke je između
12 i 17 godina
To je doba kada svaka djevojka mora
imati JAKU I _ZDRAVU KRV, JAKE I
ZDRAVE ŽIVCE I IZVRSTAN APETIT.
To date ,,ENERGIN“ zajačanje krvi, živaca
i apetita.
,ENERGIN“ dobiva se u apotekana u boca-
ma odpolalitre, 1 boca Din 35.- 8-5. Br. 4787/32
Njemački pisaći strojevi
Mali
Portoble
Veliki (normalni)
bez općinske takse.
Din 1480.—
ni; 2.080
oi NA
Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške
marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom
Za svaki stroj garantira!
KNJIŽARA- JADRAN — Dubrovnik
SERIA IDS