Strana 2 Zadnje dubrovačke zastave Okupacijom teritorija Dubrovačke republike po francuskoj »soldateski* 27 maja 1806, počinju najteži dani i agonija te naše mnogovjekovne drža- vice. Francuzi ne ukinuše odmah repu- bliku nego je prije sistematski tako izmuzoše, da ta bogata državica od okupacije do ukinuća iskusi ne samo sva poniženja i gorčine, već bude do- vedena, što se reče i na prosjački štap. Nosioci bučnih fraza ,Libertć, Egalitć, Fraternitć“, oduzeše slobodu Dubrovniku te osim toga moralno i ma- terijalno upropastiše hiljadugodišnju slobodnu i kulturnu državu, tu srednjo- vjekovnu oazu hrvatskog naroda. Čudna je igra sa zastavom repu- blike, te u mnogome potsjeća na sličan postupak Francuza sa našom zastavom na ratnim brodovima bivše a. u. mor- narice, poslije svjetskog rata. Kod okupacije Dubrovnika Fran- cuzi ne dirmuše u Dubrovačku bijelu zastavu Sv. Vlaha, već samo pa tvr- gjavama svoju istakoše ispod dubro- vačke. Početkom bombardiranja grada po Rusima i Crnogorcima 18 lipnja 1806, spustiše sa dubrovačkih utvrda zastavu Sv. Vlaha, a na njezino mjesto istakoše svoju. Na Orlandovu stupu i na brodovima lepršala je i nadalje du- brovačka zastava, sve do naregjenja generala Marmonta, koje je usljedilo 26 prosinca 1807. Od toga dana du- brovački brodovi morali su ploviti pod talijanskom zastavom, a na Orlandu se više nije smjela vijati bijela zastava Sv. Vlaha. A 6 siječnja 1808 Francuzi uz gruvanje topova izvjesiše na Orlandu zastavu kraljevine Italije. 31 siječnja iste godine na 2 s. posl. podne, Mar- mont, bez MNapoleonovog naregjenja,. ukine republiku, i tim činom dobija kasnije naslov , Hercega Dubrovačkog“. Stari kulturni Dubrovnik, svakako nije gleskoj i Francuskoj, da će im dati posebne privilegije u Maroku, ako je budu pomagale u gragjanskom ratu. Francuska i Eugleska odbile su ovu ponudu, jer da nije u skladu s obave- zama, što ih imaju obe vlade u Parizu i Londonu. Austrija. Kancelar Schuschnigg bio je prošle sedmice u Pešti. Stano- vitim krugovima u zemlji, osobito krš- ćanskim socijalistima i demokratima, mnogo je do toga, da dogju u što uže veze sa zapadnim državama, o8s0- bito Čehoslovačkom. Prigodom ovoga puta imalo bi se ustanoviti, kako Mad- žarska gleda na ove tendencije austrij- ske vanjske politike. Reichu ovo nika- ko nije po volji, jer bi ovo moglo značiti miješanje vanjskih elemenata u austrijsku politiku. Tu se u prvom redu misli na Englesku, kojoj bi mo- glo biti do toga, da na Alpama pre- kine vezu izmegju Rima i Berlina. Madžarski listovi ističu, da bazu za vogjenje madžarske vanjske politike pretstavljaju rimski protokoli, koji ni u čem nijesu oslabljeni niti je ugro- žen njihov opstanak ili njihova oprav- danost. Vatikanski Grad. Na Uskrs će Sveti Otac Papa prisustvovati funkci- jama u Sv. Petru, ali sam neće služiti Pontifikala. Na koncu će dati blagoslov sa lože spomenute bazilike sv. Petra. — Ovih je dana objavio Sv. Otac posebnu encikliku, u kojoj osugjuje komunizam i bezboštvo. Sv. Otac upo- zoruje sav svijet na pogibelj komuniz- ma. Ujedno izrazuje Sv. Otac simpa- tije prema Ruskom narodu, koji mnogo trpi od komunizma. zaslužio, da njegov krvnik, a kasniji izdajnik svog vlastitog cara, nosi taj naslov. Poslije Napoleonovog pada, prili- kom tjeranja Francuza iz Dalmacije, pobuniše se i Dubrovčani, te nagovo- reni od Engleza dignu narodni ustanak, pod vodstvom Vlaha Kaboge i lva Na- tali, Pobunjenici istjeraju Francuze iz okolice, te 15 studenoga 1813 istaknu u Cavtatu zastavu Sv. Vlaha, koju en- gleski admiral Hoste pozdravi sa 21 topovskim hitcem. Tako u Cavtatu, toj historijskoj koljevci Dubrovnika, bi po zadnji put i to od najjače pomorske sile, odata počast slavnom stijegu Du- brovačke republike. Od tog dana du- brovačka zastava se opet vijala na bro- dovima i teritoriju Dubrovnika, sve dok Austrijanci ne zauzeše grad. 28 siječnja 1814, u opsjednutom gradu, od Eugleza, Austrijanaca i Du- brovačkih ustaša, pobune se gragjani protiv Francuza, zauzmu utvrde te na istim istaknu dubrovačke zasiave. Istog dana razviše i na Orlandu zastavu Sv. Vlaha. Jednom starom dubrovačkom scidatu (vojniku) kaže se, puče srce od veselja, kad vidi ljubljenu zastavu te padne mrtav na zemlju. Tog dana kapitulirao je francuski general Mont- richard i predao grad i utvrde austrij- skom generalu Todoru Milutinoviću von Weichselberg. Taj surovi austrijski vojnik izigravši ustaše i gragjane, ine držeći se nikakovih obećanja datih Du- brovčanima, sutra dan po ulasku u grad, naredi zadnjem dubrovačko-fran- cuskom načelniku, dubrovačkom vla- stelinu Sabu Gjorgji da skine dubrovač- ku zastavu. Bezriačajni Sabo izgovorio je tada vrlo značajne riječi ,Nemogu“ reče ,puk ju je podigao“. Nato Milu- tinović dade po svojim vojnicima ski- nuti zastavu. Tako toga dana slavna dubrovačka zastava Sv. Vlaha, kao za- stava slobodne države bi spuštena za uvjek sa stježišta dubrovačke zemlje, osim na dubrovačkim ostrvima: Šipanu, Lopudu i Koločepu gdje se još vijala uporedo sa engleskom sve do predaje tih ostrva Austriji, 16 rujna 1815. Sa dubrovačkim brodovima nije ipak ta izmjena zastave bila za Austriju tako laka. Dubrovački pomorci, koji su kroz stoljeća plovili pod tim svetim znamenjem rodoljublja i slobode, koji su se pod tom zastavom osjećali i slo- bodni i gordi, nijesu bili voljni da plove pod drugom zastavom. Postoje mnoge priče o takovim dubrovačkim kapetanima i mornarima, koji nisu htjeli da plove pod njima tu- gjom austrijskom zastavom. Dovitljivi dubrovački pomorci, u prvo vrijeme austrijske vladavine, isplovili bi pod austrijskom zastavom i čim bi se od obale odalečili istu bi spustili i podigli svog Sv. Vlaha. U početku su austrij- ske vlasti to gledale kroz prste, ali kasnije na neprestane tužbe austrijskih konsula, to strogo zabraniše; kad ni to nije pomoglo proglasiše zastavu Sv. Vlaha gusarskom, a napokon učiniše stroge premetačine na brodovima, te sve dubrovačke zastave zaplijeniše i uništiše. I tako nestane dubrovačke za- stave i na moru i na kopnu. Od tog vremena sačuvale su nam se 3 zastave Sv. Vlaha u Dubrovačkom gradskom muzeju i jedan mali broj istih u privatnom vlasništvu starih po- morskih obitelji. b;8. Kod reumatizma, kostobolje, probadanja, isiasa, zubobolje i glavobolje pueporuča sei masaža. Za masažu dobra je ,ALGA“ »ALGA“ dobiva se svuda, 1 boca Din. 21 NARODNA SVIJEST 25 Ožujka 1937 Broj 12 Govor g. dra Ernesta Katića izrečen nad lijesom blagpk. Dra Frana Bizzarro - Ohmučevića Dragi Druže! Nema ni pune 4 godine da si Ti, izsluženi sudija i pretsjednik Okruž- nog i Upravnog Suda, stupio u naš advokatski stališ, da zastalno udovo- ljiš čežoji svoga srca, da se ovom li- beralnom zvanju, a što Ti možda nije bilo moguće u Tvojoj prvoj mladosti, dadeš u Tvoje zrele godine. Jer i Ti si se u mladosti trudio i mučio dok si dopro do visokog stepena sudačke časti. Za zbor dubrovačkih advokata bilo je Tvoje stupanje u njegove re- dove najljepša počast, jer dok smo za dugi niz godina dolazili preda Te kao zastupnici stranaka, najednom si po- stao naš drug, spravan da dijeliš s na- ma i dobro i zlo, Tvoj ulaz u naše redove značio je za nas koliko sud- stvo cijeni i poštuje naš stališ, jer te- žimo uzajamno, svaki sa svoje strane, ipak k jednom i to najplemenitijem ci- lju: da ljudstvu ostvarimo ideal pra- vice. A za pravicom, svratimo li po- gled unazad, uvijek su težili dubro- vački advokati; ništa ih nikada nije dalo spriječiti ili zaplašiti u vršenju svoga zvanja, a o čemu najbolje svje- doči historija Dubrovnika XIX. stoljeća, kad su se toliki nadareni i slobodom zadahnuti Dubrovčani predali vršenju ovog zvanja zapostavljajući ne često, nego i prečesto, svoju zaradu samo da parbenike dovedu do mirnog porav- nanja, a za nepravedno progonjene i potlačene da izvojšte pravdu i slobo- du. I zato nikakvo čudo da si i Ti Frano Bizzarro Ohmučević dubrovča- nin, zaželio Tvoju zrelu dob provesti megju nama, kad, eto na!, neumoljiva kosa smrti obustavlja Tvoje udovolje- nje i ne daje Ti da se nauživaš ni ploda Tvoga truda iz sudstva što si ga radom kroz dugi niz godina zas- lužio. Još kao sudija bio si prema nama advokatima susretljiv; znao si nas na- činom primiti i saslušati, te koliko je bilo moguće udovoljiti opravdanim za- htjevima naših stranaka, da zbog doc- nije ne .pretrpe štete. Trud Te nije plašio; znao si se kao svećenik prav- de odazvati onima, koji u svojim po- trebama na njezina vrata kucaju; znao si pak u životu zauzeti se i pomoći siromaha. Kad si pak ušao u naš krug, is- kazao si takovu radinost i hitrost, kao što je može da iskaže mlad čovjek koji netom u ovo zvanje stupa. Mož- da si i previše radio ne pazeći na svo- je zdravlje; dobar i ophodljiv drug; uvijek vedar, nasmijan i radišan kao da život traje i traje, dok, mažalost, nijesmo nego samo prolaznici kojima se život troši, I nu nenadno, kad ni Ti ni mi nijesmo slutili, Ti si u malo dana iščeznuo. Nije Ti sugjeno bilo, dragi Frano, da se u miru nauživaš Tvoga Dubrovnika i njegovih lijepota, te ma ovom položaju, pred crkvom na- šega parca, odakle si toliko puta gle- dajući ovaj sklad kamenja složena u ubavoj arhitekturi oduševljeno znao kliknuti: ,Kako je ovo lijepo i doma- će“, mi se moramo danas od Tebe odijeliti. Zatvorene su Tvoje oči za navijeke; prate Te u grobnicu otaca Tvojih, ali prije nego se tamo na Br- sečinama zaklopi nad Tobom ona hlad- na ploča, primi naš zadnji topli po- zdrav, pa vapeći Ti mir u Gospodinu, neka je Tebi, Dru Franu Bizzarro Ohmučeviću megju nama, Tvojim dru- govima, blaga uspomena. Zbogom! Slava mu! Najbolja i najukusnija somalijska banana Zastupstvo i Samoprodaja za Jugoslaviju FRANO GAPURSO - Zagreb Krvavi Most 2. Prodaje na malo u Dubrovniku: Mato Bakula, Gundulićev trg Jusuf Maglajlija, Gundulićev trg Blagoje Čorlija, Placa Kr. Petra Pero Kurajica, Placa Kralja Aleksandra (Brsalje) Viaho Bogdan, Placa Kralja Petra Božidar Gjukie, Placa Kr. Petra Jedan komad Din. 2'- i 2.50 Podmirite pretplatu za godinu 1936 Za Uskrs kupuijte dobre i jeftine PEK ženske , , Dječig s5 Muške od Din 99. 125. 145. i 94. 105. 115. 30. 43, 45. iti i t.d. Posjetite našu prodavaonicu bez obaveze na kupnju »PEKO“ (Stradun)