Strana 2

 

Zadnje dubrovačke zastave

Okupacijom teritorija Dubrovačke
republike po francuskoj »soldateski*
27 maja 1806, počinju najteži dani i
agonija te naše mnogovjekovne drža-
vice.

Francuzi ne ukinuše odmah repu-
bliku nego je prije sistematski tako
izmuzoše, da ta bogata državica od
okupacije do ukinuća iskusi ne samo
sva poniženja i gorčine, već bude do-
vedena, što se reče i na prosjački štap.

Nosioci bučnih fraza  ,Libertć,
Egalitć, Fraternitć“, oduzeše slobodu
Dubrovniku te osim toga moralno i ma-
terijalno  upropastiše hiljadugodišnju
slobodnu i kulturnu državu, tu srednjo-
vjekovnu oazu hrvatskog naroda.

Čudna je igra sa zastavom repu-
blike, te u mnogome potsjeća na sličan
postupak Francuza sa našom zastavom
na ratnim brodovima bivše a. u. mor-
narice, poslije svjetskog rata.

Kod okupacije Dubrovnika Fran-
cuzi ne dirmuše u Dubrovačku bijelu
zastavu Sv. Vlaha, već samo pa tvr-
gjavama svoju istakoše ispod dubro-
vačke. Početkom bombardiranja grada
po Rusima i Crnogorcima 18 lipnja
1806, spustiše sa dubrovačkih utvrda
zastavu Sv. Vlaha, a na njezino mjesto
istakoše svoju. Na Orlandovu stupu i
na brodovima lepršala je i nadalje du-
brovačka zastava, sve do naregjenja
generala Marmonta, koje je usljedilo
26 prosinca 1807. Od toga dana du-
brovački brodovi morali su ploviti pod
talijanskom zastavom, a na Orlandu
se više nije smjela vijati bijela zastava
Sv. Vlaha. A 6 siječnja 1808 Francuzi
uz gruvanje topova izvjesiše na Orlandu
zastavu kraljevine Italije. 31 siječnja
iste godine na 2 s. posl. podne, Mar-
mont, bez MNapoleonovog naregjenja,.
ukine republiku, i tim činom dobija
kasnije naslov , Hercega Dubrovačkog“.
Stari kulturni Dubrovnik, svakako nije

 

 

 

 

gleskoj i Francuskoj, da će im dati
posebne privilegije u Maroku, ako je
budu pomagale u gragjanskom ratu.
Francuska i Eugleska odbile su ovu
ponudu, jer da nije u skladu s obave-
zama, što ih imaju obe vlade u Parizu
i Londonu.

Austrija. Kancelar Schuschnigg
bio je prošle sedmice u Pešti. Stano-
vitim krugovima u zemlji, osobito krš-
ćanskim socijalistima i demokratima,
mnogo je do toga, da dogju u što
uže veze sa zapadnim državama, o8s0-
bito Čehoslovačkom. Prigodom ovoga
puta imalo bi se ustanoviti, kako Mad-
žarska gleda na ove tendencije austrij-
ske vanjske politike. Reichu ovo nika-
ko nije po volji, jer bi ovo moglo
značiti miješanje vanjskih elemenata u
austrijsku politiku. Tu se u prvom
redu misli na Englesku, kojoj bi mo-
glo biti do toga, da na Alpama pre-
kine vezu izmegju Rima i Berlina.
Madžarski listovi ističu, da bazu za
vogjenje madžarske vanjske politike
pretstavljaju rimski protokoli, koji ni
u čem nijesu oslabljeni niti je ugro-
žen njihov opstanak ili njihova oprav-
danost.

Vatikanski Grad. Na Uskrs će
Sveti Otac Papa prisustvovati funkci-
jama u Sv. Petru, ali sam neće služiti
Pontifikala. Na koncu će dati blagoslov
sa lože spomenute bazilike sv. Petra.
— Ovih je dana objavio Sv. Otac
posebnu encikliku, u kojoj osugjuje
komunizam i bezboštvo. Sv. Otac upo-
zoruje sav svijet na pogibelj komuniz-
ma. Ujedno izrazuje Sv. Otac simpa-
tije prema Ruskom narodu, koji mnogo
trpi od komunizma.

zaslužio, da njegov krvnik, a kasniji
izdajnik svog vlastitog cara, nosi taj
naslov.

Poslije Napoleonovog pada, prili-
kom tjeranja Francuza iz Dalmacije,
pobuniše se i Dubrovčani, te nagovo-
reni od Engleza dignu narodni ustanak,
pod vodstvom Vlaha Kaboge i lva Na-
tali, Pobunjenici istjeraju Francuze iz
okolice, te 15 studenoga 1813 istaknu
u Cavtatu zastavu Sv. Vlaha, koju en-
gleski admiral Hoste pozdravi sa 21
topovskim hitcem. Tako u Cavtatu, toj
historijskoj koljevci Dubrovnika, bi po
zadnji put i to od najjače pomorske
sile, odata počast slavnom stijegu Du-
brovačke republike. Od tog dana du-
brovačka zastava se opet vijala na bro-
dovima i teritoriju Dubrovnika, sve dok
Austrijanci ne zauzeše grad.

28 siječnja 1814, u opsjednutom
gradu, od Eugleza, Austrijanaca i Du-
brovačkih ustaša, pobune se gragjani
protiv Francuza, zauzmu utvrde te na
istim istaknu dubrovačke zasiave. Istog
dana razviše i na Orlandu zastavu Sv.
Vlaha. Jednom starom dubrovačkom
scidatu (vojniku) kaže se, puče srce
od veselja, kad vidi ljubljenu zastavu
te padne mrtav na zemlju. Tog dana
kapitulirao je francuski general Mont-
richard i predao grad i utvrde austrij-
skom generalu Todoru Milutinoviću
von Weichselberg. Taj surovi austrijski
vojnik izigravši ustaše i gragjane, ine
držeći se nikakovih obećanja datih Du-
brovčanima, sutra dan po ulasku u
grad, naredi zadnjem dubrovačko-fran-
cuskom načelniku, dubrovačkom vla-
stelinu Sabu Gjorgji da skine dubrovač-
ku zastavu. Bezriačajni Sabo izgovorio
je tada vrlo značajne riječi ,Nemogu“
reče ,puk ju je podigao“. Nato Milu-
tinović dade po svojim vojnicima ski-
nuti zastavu. Tako toga dana slavna
dubrovačka zastava Sv. Vlaha, kao za-
stava slobodne države bi spuštena za
uvjek sa stježišta dubrovačke zemlje,
osim na dubrovačkim ostrvima: Šipanu,
Lopudu i Koločepu gdje se još vijala
uporedo sa engleskom sve do predaje
tih ostrva Austriji, 16 rujna 1815.

Sa dubrovačkim brodovima nije
ipak ta izmjena zastave bila za Austriju
tako laka. Dubrovački pomorci, koji
su kroz stoljeća plovili pod tim svetim
znamenjem rodoljublja i slobode, koji
su se pod tom zastavom osjećali i slo-
bodni i gordi, nijesu bili voljni da
plove pod drugom zastavom.

Postoje mnoge priče o takovim
dubrovačkim kapetanima i mornarima,
koji nisu htjeli da plove pod njima tu-
gjom austrijskom zastavom. Dovitljivi
dubrovački pomorci, u prvo vrijeme
austrijske vladavine, isplovili bi pod
austrijskom zastavom i čim bi se od
obale odalečili istu bi spustili i podigli
svog Sv. Vlaha. U početku su austrij-
ske vlasti to gledale kroz prste, ali
kasnije na neprestane tužbe austrijskih
konsula, to strogo zabraniše; kad ni
to nije pomoglo proglasiše zastavu Sv.
Vlaha gusarskom, a napokon učiniše
stroge premetačine na brodovima, te
sve dubrovačke zastave zaplijeniše i
uništiše. I tako nestane dubrovačke za-
stave i na moru i na kopnu.

Od tog vremena sačuvale su nam
se 3 zastave Sv. Vlaha u Dubrovačkom
gradskom muzeju i jedan mali broj
istih u privatnom vlasništvu starih po-
morskih obitelji. b;8.

 

Kod reumatizma, kostobolje,

probadanja, isiasa, zubobolje i

glavobolje

pueporuča sei masaža. Za masažu dobra
je ,ALGA“
»ALGA“ dobiva se svuda, 1 boca Din. 21

NARODNA SVIJEST 25 Ožujka 1937

 

Broj 12

 

Govor g. dra Ernesta Katića

izrečen nad lijesom blagpk.
Dra Frana Bizzarro - Ohmučevića

Dragi Druže!

Nema ni pune 4 godine da si Ti,
izsluženi sudija i pretsjednik Okruž-
nog i Upravnog Suda, stupio u naš
advokatski stališ, da zastalno udovo-
ljiš čežoji svoga srca, da se ovom li-
beralnom zvanju, a što Ti možda nije
bilo moguće u Tvojoj prvoj mladosti,
dadeš u Tvoje zrele godine. Jer i Ti
si se u mladosti trudio i mučio dok
si dopro do visokog stepena sudačke
časti. Za zbor dubrovačkih advokata
bilo je Tvoje stupanje u njegove re-
dove najljepša počast, jer dok smo za
dugi niz godina dolazili preda Te kao
zastupnici stranaka, najednom si po-
stao naš drug, spravan da dijeliš s na-
ma i dobro i zlo, Tvoj ulaz u naše
redove značio je za nas koliko sud-
stvo cijeni i poštuje naš stališ, jer te-
žimo uzajamno, svaki sa svoje strane,
ipak k jednom i to najplemenitijem ci-
lju: da ljudstvu ostvarimo ideal pra-
vice. A za pravicom, svratimo li po-
gled unazad, uvijek su težili dubro-
vački advokati; ništa ih nikada nije
dalo spriječiti ili zaplašiti u vršenju
svoga zvanja, a o čemu najbolje svje-
doči historija Dubrovnika XIX. stoljeća,
kad su se toliki nadareni i slobodom
zadahnuti Dubrovčani predali vršenju
ovog zvanja zapostavljajući ne često,
nego i prečesto, svoju zaradu samo da
parbenike dovedu do mirnog porav-
nanja, a za nepravedno progonjene i
potlačene da izvojšte pravdu i slobo-
du. I zato nikakvo čudo da si i Ti
Frano Bizzarro Ohmučević dubrovča-
nin, zaželio Tvoju zrelu dob provesti
megju nama, kad, eto na!, neumoljiva
kosa smrti obustavlja Tvoje udovolje-
nje i ne daje Ti da se nauživaš ni
ploda Tvoga truda iz sudstva što si
ga radom kroz dugi niz godina zas-
lužio.

Još kao sudija bio si prema nama
advokatima susretljiv; znao si nas na-
činom primiti i saslušati, te koliko je
bilo moguće udovoljiti opravdanim za-
htjevima naših stranaka, da zbog doc-
nije ne .pretrpe štete. Trud Te nije
plašio; znao si se kao svećenik prav-
de odazvati onima, koji u svojim po-
trebama na njezina vrata kucaju; znao
si pak u životu zauzeti se i pomoći
siromaha.

Kad si pak ušao u naš krug, is-
kazao si takovu radinost i hitrost, kao
što je može da iskaže mlad čovjek

koji netom u ovo zvanje stupa. Mož-

da si i previše radio ne pazeći na svo-
je zdravlje; dobar i ophodljiv drug;
uvijek vedar, nasmijan i radišan kao
da život traje i traje, dok, mažalost,
nijesmo nego samo prolaznici kojima
se život troši, I nu nenadno, kad ni
Ti ni mi nijesmo slutili, Ti si u malo
dana iščeznuo. Nije Ti sugjeno bilo,
dragi Frano, da se u miru nauživaš
Tvoga Dubrovnika i njegovih lijepota,
te ma ovom položaju, pred crkvom na-
šega parca, odakle si toliko puta gle-
dajući ovaj sklad kamenja složena u
ubavoj arhitekturi oduševljeno znao
kliknuti: ,Kako je ovo lijepo i doma-
će“, mi se moramo danas od Tebe
odijeliti. Zatvorene su Tvoje oči za
navijeke; prate Te u grobnicu otaca
Tvojih, ali prije nego se tamo na Br-
sečinama zaklopi nad Tobom ona hlad-
na ploča, primi naš zadnji topli po-
zdrav, pa vapeći Ti mir u Gospodinu,
neka je Tebi, Dru Franu Bizzarro
Ohmučeviću megju nama, Tvojim dru-
govima, blaga uspomena.

Zbogom! Slava mu!

 

Najbolja i najukusnija
somalijska banana

Zastupstvo i Samoprodaja za Jugoslaviju

FRANO GAPURSO - Zagreb

Krvavi Most 2.

Prodaje na malo u Dubrovniku:
Mato Bakula, Gundulićev trg
Jusuf Maglajlija, Gundulićev trg
Blagoje Čorlija, Placa Kr. Petra
Pero Kurajica,

Placa Kralja Aleksandra (Brsalje)
Viaho Bogdan, Placa Kralja Petra
Božidar Gjukie, Placa Kr. Petra

Jedan komad Din. 2'- i 2.50

Podmirite
pretplatu za
godinu 1936

 

Za Uskrs

kupuijte dobre i jeftine

PEK

ženske , ,
Dječig s5

Muške od Din 99. 125. 145. i
94. 105. 115.
30. 43, 45.

iti
i t.d.

Posjetite našu prodavaonicu bez obaveze na kupnju

»PEKO“ (Stradun)