TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD, XIX — BR. 14 DVA SVIJETA Ustaše podzemne satanske sile, da sruše djelo otkupljenja, da u svome nemoćnom bjesu razruju ustanovu sa- moga Tvorca nebesa, Crkvu Njegovu. Raznom majstorijom, raznim pot- hvatima diže nezasitna sedmoglava až- daja svoje emisare, raznog kalibra i razne boje u boj proti nosiocu mira, bratske ljubavi i supatniku potlačene raje i proklamatelju jednakostii bratstva, Ali raspojasanu oholost, pa nizom istog kola svi poroci do trule lijenosti zagospodarivši ljudskim srcem, ne ra- zumije toga Novoga Poroka, koji bren- za te ljudske neuredne porive i hoće, da ga oplemeni svojom uzvišenom na- ukom. Poput lucifera dovikuje danas bez- božna masa: non serviam! ne ću da ti služim! Materijalni čovjek zaglibivši u nis- ke strasti najnižih poriva, raspojasao se je i samo traži kruha i zabava. Viši principi, to mu je ludost, vjera u Boga, to mu je utopija, mo- ralni zakon, to mu je plašilo za vrap- ce i zecove. Moderan_ čovjek hoće da bude Ničev nadčovjek, hoće da bude sam sebi bog. — On neće da se sputa pod jaram nikoga, pa ni samoga Boga. On umuje: ja sam sam sebi svr- ha i početak, pa zašto da sve me is- koristim, što godi mojim strastima, pa DUBROVNIK, 7 Travnja 1937 zašto da ne činim ono, što moje slo- bodno srce želi? Ko me može smetati i ko mi može priječiti, da ja pružim sebi sve zemaljske slasti i ugodnosti života? Tako umuje mnogi zaslijepljeni sljedbenik satane i na njegov oltar žrtvuje mu one darove koje je primio od Tvorca svemira, od Boga, Ustajale su paklene sile proti Bo- gu, proti sinu njegovu Isusu-Kristu, lomili su svoja koplja u borbi proti njemu, a to čine i danas, ali konac borbe i sjajna pobjeda bila je i biće na strani Golgotskog Mučenika, i slav- no uskrsnulog Boga-čovjeka. Miseran je i neznatan taj čovjek prama svome vječnom Gospodaru, va- rao se je i varati će se, jer je od sebe odbacio Izvor života. Zemaljska borba poslanika Bož- jega svršila je. On je pobjedio, uskr- nuo je na strah i trepet svih svojih neprijatelja. Ali se borba ipak nastavlja izme- gju slijedbenika Njegovih i satane. Borba je velika. Mnogi i mnogi otpadaju, mekoputnost ih je zavela u kolo tminei bivaju žrtva nezasitnogološa. S druge strane jaka je četa i mne- gobrojna, koja vojuje uz Isusa i za Isusa. — On joj je uzor u zemalj- skim patnjama, on im je vogi u borbi sa tminom. Ovi puni pouzdanja gledaju u njegovo Uskrsnuće i puti vjere, da će i oni jednom slavno uskrsnuti na ži- vot vječni, pa zato puni osvjedočenja mole: vjerujem u uskrsnuće tjelesa. L. Totić Glas uglednog Engleza o vezama Leona Bluma s boljševicima o Židovima kao vođama komunizma Glasoviti engleski pisac i historik intimni prijatelj i suradnik pokojnog G. K. Chesterton-a, Hilaire Belloc, na- pisao je u belgijskom časopisu ,La Revue Catholique des Idćes et des Faits“, u broju od 12. IL. o. g., inte- resantan članak , Židovsko pitanje“. U tom članku upozoruje on čitatelje _ toga časopisa ma svoju knjigu ,The Jews“ (Židovi), izdanu pred par go- dina, u kojoj je temeljito obradio sve probleme, što stoje u vezi sa židov- skim pitanjem, a zatim nastavlja do- slovce : Zadaća je pisca da kaže i da pu- blicira istinu o ozbiljnim problemima pa makar ta istina i ne bila popular- na; pa i onda, kad je opasno to uči- niti. To spada, eto, na zadatke pisca. Svoju dužnost, ispunjuje on samo ta- da, ako odgovori ovoj zadaći, Ja sam već, — ne znam ni sam već koliko puta, jako temeljito i brižno obrazlo- žio, zašto revolucionarne pokrete, a napose sadašnji boljševizam (s kojim simpatizira pariški politik Blum i pod čijom kontrolom on sada radi) uglav- mom Židovi vode, Razlog je u tomu, što su Židovi daleko od patriotskih osjećaja različitih evropskih narodnih grupa. Uopće pokazuju oni patriotsku revnost samo za svoj vlastiti narod, i ja sam vazda posvećivao pažnju ovoj njihovoj značajki, Židovi su tugjinski raspoloženi prema kršćanskoj tradiciji Evrope, koja je udarila temelje našoj kulturi, pa su stoga ravnodušni prema eventualnom rasapu te kulture... Ako Englezi nisu još ni danas s tim na čistu, da revolucionarni boljševički po- kret, a napose ruski komunizam vode Židovi, to mogu njihovo neznanje pri- pisati samo njihovoj pristranosti i nSkraćenom davanju vijesti“ naše jad- ne engleske štampe. Na kontinentu zna čitav svijet posve točno, da je boljševizam nešto židovskoga, i to posve pritodno i po diktatu sudbine. To nijekati bilo bi isto kao nijekati... da je Mussoliaijev ideal talijanski ideal. .... Čovjek na pr. koji ne zna, da mo- mentano na čelu španjolske revolucije stoji Moses Rosenberg, možda je vrlo dobar i jako plemenit, ali je bezuvjetno i neznalica, A tko se bavi perom, mo- ra ga u tu svrhu upotrijebiti, da ne- znanje razbija. Pogledajmo istini u li- ce i uzimajmo stvari onako, kakove jesu ! Suditi o njima po lažnim kliše- jima naše sušičave štampe, nije samo glupo, nego i opasno. To je isto tako kao da dobroćudno, sa zatvorenim očima šetamo usred najživljeg saobra- ćaja automobila“, AMU ORAANC ROIRARSN OA Oglašajte u Nar. Svijesti 1 BRIANA PAČAMAR; RNIENNENRMUCI CIJENA Dion. 150 PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Raspuštena je japanska Dieta. Na zahtjev ministra mornarice i mi- nistra vojske japanska je vlada dala vladaru na potpis akt kojim se ras- pušta Dieta (parlamenat). Razlog je tomu držanje siranaka, koje su ops- trukcijom onemogućivale donošenje predloženih zakona. Novi će izbori biti koncem ovoga mjeseca. Vlada je na- mjeravala donijeti zakon ekonomske kontrole, agrarne reforme, izborni za- kon te zakon o zaštiti vojničke tajne. Krunisanje engleskog kralja Pri- preme za krunisanje engleskog kralja vrše se u velikom stilu. Sudjelovaće koji milijon učesnika i pretstavnika, Svi suvereni svijeta poslaće svoje ra- prezentacije. Tako će biti zastupan i Sv. Otac preko posebne komisije, koja dakako meće prisustvovati protestant- , skim crkvenim obredima. Indija. Danom 1. Aprila stupio je na snagu novi indijski ustav, koji je proglašen još 1935. god. Ovim usta- vom još nije riješeno pitanje ladije koje i dalje ostaje na dnevnom redu britanske politike. Kako je poznato Indija je može se reći sva organizovana politički u pokretu kojemu je svrha da izvojšti indijskom narodu punu poli- tičku slobodu. Stranka kongresa, na čelu sa Gandijem u trajnom je sukobu s engleskim vlastima i neda se upreg- nuti u kalup što ga mameće London- ska vlada. Pred nekoliko sedmica odr- žani su politički izbori u glavnim pro- vincijama Indije. Kad su provincijski parlamenti pozvani, da sastave vlade oni su to odbili da učine sve dok po- stoji pravo ,veta“ za guvernere, Indija hoće da postane Federacija država, koja se ima smatrati kao ostali britanski Dominijoni. Zbog nezadovoljstva Indija je vrlo podesan teren za komunističku agitaciju i može se reći, da Moskva smatra ovu zemlju jednim od glavnijih polja svog razornog rada. Engleska sigurno vodi o tome računa i u odre- gjivaoju svog stava u megjunarodnoj politici. Vatikanski Grad. Prema ranije utvrgjenom programu Sveti je Otac Papa Pijo XI prisustvovao na Uskrs svečanoj službi Božjoj u Bazilici sv. Petra. Pontificirao je kardinal - dekan Granito Pignatelli di Belmonte na pa- pinskom oltaru zvanom ,Konfesija“ posebnom dozvolom Sv. Oca Pape. Na koncu je Sv. Otac podijelio bla- goslov sa balkona Sv. Petra ogromnoj masi od 200.000 duša. Blagoslov je namijenjen ,Urbi et Orbi“ t, j. svemu katoličkom svijetu, a podijelio ga je Sv. Otac još i za to, da zahvali svim katolicima svijeta za molitve koje su prigodom Njegove bolesti upravljali Svemogućem Bogu za zdravlje Krisio- va Namjesnika. — Na 31. lll predao je naš poslanik kod Svete Stolice i Du- brovčanin g. Dr Niko Mirošević-.Sorgo akreditivna pisma Državnom Tajniku, kardinalu Pacelli. Funkcija je izvršena prema odregjenom ceremonijalu. Tom je prigodom naglasio kardinal Pacelli da je sretan, što može primiti novog Poslanika u istoj dvorani, gdje je bio potpisan konkordat izmegju Svete Sto- lice i kraljevine Jugoslavije. Politika podunavskih država Kako je poznato podunavske su države politički organizovane u blokovima Rimskog sporazuma i Male Antante, Rimski sporazum sačinjavaju Italija, Austrija i Magjarska, dok Malu Anta: Jugoslavija, Čehoslovačka i Rumunjska, Pogledi ovih dvaju blokova su r: ni i u mnogočem oprečni, a ta je opreč- nost u vezi s nezadovoljstvom s odre- dbama mirovnih ugovora (Rimski spo- razum) a s druge s nepopustljivosti u poštivanju teritorijalnog integriteta po- jedinih država Male Antante. U pos- ljednje se vrijeme opaža neka jača tendencija za zbliženje ovih dvaju blo- kova. To se je na osobiti način po- kazalo prigodom nedavno sklopljenog političkog i ekonomskog sporazuma izmegju Jugoslavije i Italije. Mala Antanta. Ovih je dana za- sijedao stalni savjet država Male An- tante. U Beogradu su vijećali Dr Krcfia, Antonescu i dr Stojadinović, Više puta se piše o tomu, kako Mala Antanta nije u sebi tako kompaktna, što se je opetovalo i prigodom sklapanja tali- jansko-jugoslavenskog sporazuma. Iz- jave pak, koje su dane ovih dana u Beogradu to oprovrgavaju. Tako je dr. Krofta rekao, da politika dobrog su- sjedstva nimalo ne slabi tijesne veze što postoje megju državama Male An- tante. iz Njemačka. Nedavno su pročitali po svim katoličkim crkvama u Nje- mačkoj okružnicu Sv. Oca, u kojoj Papa protestira proti kršenju konkor- data, koji je sklopljen god. 1933. Papa naglasuje da sva krivica pada na nje- mačku vladu. Okružnica osobito osu- gjuje narodno-socijalistički nauk o ple- menu, koji je skroz protukršćanski. Sistematski rad na riješavanju Hrvatskog pitanja «Hrvatski Dnevnik“ piše: ,U po- litičkom životu nema doduše nikakvih krupnih dogagjaja, koji bi upućivali na to, da se nalazimo pred riješenjem hrvatskog pitanja, ali zato postoji smi- šljen i sistematski rad, da se to pita- nje riječi na zadovoljstvo Hrvata. Svaki novi dan za nas znači novi korak, ko- jim se približujemo ovom cilju. Jedan- put su ti koraci polaganiji, oprezniji i gotovo neprimjetni. Nikada megjutim taj put nije tako dug da ga Hrvati ne bi mogli u vrlo kratkom vremenu pre- valiti, Naša nepopustljivost nije nikak- va tvrdoglavost nego posljedica svijes- ti o našim potrebama, pravima i si- gurnosti, da ćemo ta prava i ostvariti, Realni političari moraju sa ovim ra- čunati“. Naučnika za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku.