TAKSA PLACENA U GO? OVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 15 Tri važne U razmaku od 14 dana izišle su o Uskrsu o. g. tri vrlo važne okružnice Sv. Oca Pape. Pijo XI. izdao je na Gluhu nedjelju, dne 14. II. encikliku o položaju Ka- toličke Crkve u Njemačkoj. Dne 19. Il. na sv. Josipa, zaštitnika vasione Crkve izišla je okružnica o komunizmu, a na sami Uskrs, dne 28. Ill. ugledala je svijetlo posebna enciklika o vjerskim pri- likama u Meksiku. Papina okružnica o boljševizmu dokazuje kako bezboštvo ne može biti baza za uređenje ljudske za- jednice. Ateizam naime niječe du- hovni svijet i svaki moral, koji se temelji na bezuvjetnim i nepromije- njivim načelima objavljene vjere. Komunizam, kojemu je polazna tačka i cilj ekonomski momenat, ne može da zadovolji duhovne potrebe, što ih ima pojedinac i čovječanstvo. Boljševizam nužno vodi do anarhije, jer je antiduho- van i bezbožan. Papa najozbiljnije upozorava na zle posljedice, ko- jima je urodio ovaj pokret u Ru- siji, gdje već 20 godina razvija program svog razornog rada. Ta- fio, prema nedavnim izjavama en- gleskog socijaliste, radnik živi go- re nego igdje na svijetu, izuzevši Kitaj. Sam francuski komunist Gi- de nije opazio u Rusiji ni traga kakove državljanske slobode, a seljak, taj stup narodne nezavis- nosti, u gorem je ropstvu nego je bio pod carističkim režimom. Enciklika o komunizmu najoz- biljnije opominje državnike Evrope predbacujući im, da oni sami i ne- hotice podupiru komunizam ako hoće da se sada ulagivaju onima, koje su do jučer iskorištavali i još ih iskorišćuju. Papa naglasuje, da je potrebno pristupiti socijalnim reformama, koje će onemogućiti daljnje drmanje ljudske zajednice. Od ne manje je važnosti enci- klika o njemačkom nacijonalizmu. Zato što konkuriše komunizmu po- zivlje u svoje redove i katolike u borbu protiv ,zajedničkog nepri- jatelja“. Katolici moraju gledati na Što je Kafa Hag za srce to su Zeiss- Umbral : stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optićara BOGD AN DUBROVNIK DUBROVNIK, 14 Travoja 1937 okružnice oba ova pokreta jakim skepticiz- mom u koliko su jedan i drugi u očitoj protivnosti s osnovnim isti- nama vjere i načelima morala. Papa veli, da je Bog dao ljud- skom rodu svoje zapovijedi koje su nezavisne od vremena i pro- stora, rase i kraja. Kao što Božje sunce obasjava vas ljudski rod bez razlike, tako njegov zakon ne pozna privilegija ni iznimaka. Koji vladaju i koji su podložni, mogući i slabi, bogati i siromašni jednako su ovisni o njegovu zakonu. Stoga je najveće krivovjerstvo govoriti o nacijonalnom Bogu, o nacijonalnoj religiji i etici, Hereza je također nijekati nad- naravnu vrijednost Starog Zavjeta jer da je on tobože samo izraz židovskog duha. Stari je Zavjet nastao među Židovima, jer se je u njihovoj bogatoj i oštroumnoj duševnosti otkrila istina na po- sebno jasan način, ali je ta istina bila usavršena Novim Zavjetom u objavi samog Sina Božjega. Stoga se Stari Zavjet mora posmatrati samo u vezi s Isukrstom, kojega je on nagoviještao. O nesavrše- nosti St. Z. može se govoriti u toliko, u koliko je bio prilagođen poimanju židovskog naroda. Blas- femija je protezati zahtjeve krvi i rase na dokumente Božje objave, koja je namijenjena svim narodi- ma bez razlike. To isto vrijedi za Crkvu, koja sve narode združuje u istini pri- znavajući sve štoje u pojedinom narodu naravno dobro, dok se bo- ri protiv zla, što se sakriva pod prividnim nacijonalnim krepostima moći, sile i nasilja, koje se diže proti duhu. Crkva ne niječe velike vrijednosti krvi, tijela, naroda, do- movine i narodnih nacijonalnih vrjednota niti potrebe nacijonalne diferencijacije u palom čovječan- stvu. Naprotiv ona je u historiji dokazala da uvijek podupire vla- dajuće sisteme s tim da ih upu- ćuje na njihov vrhunaravni cilj i značenje za konačno spasenje čo- vječanstva samo ako rade u sa- glasnosti s nadnaravnom kršćan- skom vjerom i Crkvom. Najod- lučnije se pak bori proti pretje- ranom nacijonalizmu, koji propo- vijeda nadvrijednost jedne same rase ili rase uopće. Takovo krivo naučavanje vodi do konač- nog rasula ljudske zajednice kao što to čini i komunizam samo dru- gim putem i načinom u koliko na- ime niječe svaki universalni, za čitavo čovječanstvo obvezatni mo- ral, koji treba da je temelj ljud- ske zajednice. Kao što je boljšenizam otvoreno bezboštvo tako je rasizam pravo poganstvo, koje se kadkada sa- kriva pod formama, sličnim krš- ćanstvu. Papa tvrdi, da je nje- mačko nacijonalno poganstvo na- prosto panteistično. Enciklika, koja govori o Me- ksiku, pokazuje kako je meksički marksizam u svojim kulturnim za- sadama bezbožan. Treba mu se suprostaviti Katoličkom Akcijom. Enciklika je razdijeljena u 3 po- glavlja. U prvom govori sv. Otac o zadaći svećenstva te o neop- hodnoj potrebi, da svećenici bu- du dobro odgojeni za njihove sve- to zvanje. U drugom iznosi Papa socijalni djelokrug Crkve, gdje osobitu pomoć imaju da pruže u Katoličkoj Akciji odgojeni lajici. Treće se pak poglavlje bavi mek- sičkom omladinom te navodi na- čela, po kojima treba uzgajati tu uzdanicu ispaćenog Meksika. Sve ove tri enciklike dokazuju da je Katolička "Crkva jedina du- hovna sila, o koju zaludu udaraju valovi zablude i laži. Ona uvijek i neustrašivo vrši svoju misiju te pospješuje dobro, a otkriva zlo i odvraća od pogibelji, koje pri- jete ljudskomu društvu. Nju ne zbunjuju popularnosti ili sila s ko- jom netko raspolaže; štaviše njoj ne imponuju ni progonstva, pat- nje ili krajnje žrtve, što ih od nje Providnost često puta zahtijeva. Katolička je crkva uvjerena da iza najkritičnijih vremena dođe doba, kad istina, pravda i ljubav tim bolje slave svoj ponovni tri- umf čim više su bile progonjene i gažene. Stoga kroz tmurne ob- lake sadašnjice gledajmo smjelo u vedrinu budućnosti. — Dib — Najbolja i najukusnija somalijska banana Zastupstvo i Samoprodaja za Jugoslaviju FRANO CAPURSO - Zagreb Krvavi Most 2. Prodaje na malo u Dubrovniku: Mato Bakula, Gundulićev trg Jusuf Maglajlija, Gundulićev trg Blagoje Corlija, Placa Kr. Petra Pero Kurajica, : Placa Kralja Aleksandra (Brsalje) Viaho Bogdan, Placa Kralja Petra Božidar Gjukić, Placa Kr. Petra Jedan komad Din. 2'- i 2,50 CIJENA Din. 150 Dubrovačke sta- rine u člancima dnevne štampe U beogradskoj Politici br. 10238 od 22 novembra 1936 god. izašao je o- pet jedan članak iz dubrovačke prošlo- sti iz pera g. profesora S. Burine, Taj članak nosi naslov: ,Najstariji seču- vani topovi. U Dubrovniku su se već u petnaestome veku levali topovi, Du- brovačka topolivnica spada megju naj- starije na svetu“. U članku pod tim donekle bombas- tičkim naslovom, gotovo ni jedan pa- sus ne odgovara stvarnosti, Gosp. pro- fesor, na primjer stavlja prvu uporabu topova u godinu 1411; megjutim je poznato, da su se već 1326 u lteliji izragjivali topovi, a 1346 Englezi su upotrebljavali u boju kod Crecy-a to- pove sa željeznim kuglama. 1370 sa- liveno je u Augsburgu 20 teških tc- pova itd. itd. Gospodin profesor, koji se izgleda toliko bavi historijom Dubrovnike, ne- ka potraži u dubrovačkom državnom Arhivu: zaključak vijeća .umoljenih“ od 23 septembra 1358, pa će maći, da su se u Dubrovniku već te godine upotrebljavali topovi za odbranu grada. Dubrovačka ljevaona topova osno- vana je 1411, ali njen prvi majstor ljevace nije bio nikakav Rabljanin, već talijanac majstor Lillio. Rabljanina lje- vaoca imamo u Dubrovniku sama Bap- tistu de la Tolle, koji je došao u Du- brovnik istom 1504, te njegovog sina Pola (Paula), koji je, izgleda mlad umro, i možda nekog Polovog nas- ljednika, koji je bio ljevaoc manje značajan. Za Polovog nasljednika za- ključujem po natpisu na majmanjem mužaru u ljekarnici ,Mala Braće“. Gdje su dakle ti mnogobrojni ,to- polivničari“ od obitelji ,Detole“ iz Raba — kako hoće gosp. profesor, Prije Baptiste bilo je u Dubrovniku preko 20 ljevacca, ali ni jedan nije imao tog prezimena. Glasovita ,Gušterica“ o kojoj piše gosp. profesor — a o kojoj je već i prije bilo govora u ,Narodnoj Svijes- ti“ — nije salivena 1521, već 1537, a u Beču se ne nalazi. Ovo se može i dokumentalno dokazati. Top u Niirn- bergu nije iz godine 1526. već iz gc- dine 1524, kako se razaznaje i na slici koju je gosp. profesor u Politici re- producirao. Priča, da je Gušterica u Beču, mis- lim, da je jedino kriva da se druga dva naša topa nijesu iz Beča vratila. Svakako — sve one koji se zani- maju dubrovačkim starinama vrlo bi interesiralo kad bi doznali od gosp. profesora odakle je uzeo podatke za gore navedeni članak, (Confer: Dr Hermann M: ynert , Ge- schichte des Kriegswesens und Heeres- verfassung in Europa*; Josip Gjelčić » Die Erzgiesser der Republik Ragusa“), Podmirite pretplatu za godinu 1936