TAKSA PLACENA U GO? OVU

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 15

Tri važne

U razmaku od 14 dana izišle
su o Uskrsu o. g. tri vrlo važne
okružnice Sv. Oca Pape. Pijo XI.
izdao je na Gluhu nedjelju, dne
14. II. encikliku o položaju Ka-
toličke Crkve u Njemačkoj. Dne
19. Il. na sv. Josipa, zaštitnika
vasione Crkve izišla je okružnica
o komunizmu, a na sami Uskrs,
dne 28. Ill. ugledala je svijetlo
posebna enciklika o vjerskim pri-
likama u Meksiku.

Papina okružnica o boljševizmu
dokazuje kako bezboštvo ne može
biti baza za uređenje ljudske za-
jednice. Ateizam naime niječe du-
hovni svijet i svaki moral, koji se
temelji na bezuvjetnim i nepromije-
njivim načelima objavljene vjere.

Komunizam, kojemu je polazna
tačka i cilj ekonomski momenat,
ne može da zadovolji duhovne
potrebe, što ih ima pojedinac i
čovječanstvo. Boljševizam nužno
vodi do anarhije, jer je antiduho-
van i bezbožan. Papa najozbiljnije
upozorava na zle posljedice, ko-
jima je urodio ovaj pokret u Ru-
siji, gdje već 20 godina razvija
program svog razornog rada. Ta-
fio, prema nedavnim izjavama en-
gleskog socijaliste, radnik živi go-
re nego igdje na svijetu, izuzevši
Kitaj. Sam francuski komunist Gi-
de nije opazio u Rusiji ni traga
kakove državljanske slobode, a
seljak, taj stup narodne nezavis-
nosti, u gorem je ropstvu nego
je bio pod carističkim režimom.

Enciklika o komunizmu najoz-
biljnije opominje državnike Evrope
predbacujući im, da oni sami i ne-
hotice podupiru komunizam ako
hoće da se sada ulagivaju onima,
koje su do jučer iskorištavali i još
ih iskorišćuju. Papa naglasuje, da
je potrebno pristupiti socijalnim
reformama, koje će onemogućiti
daljnje drmanje ljudske zajednice.

Od ne manje je važnosti enci-
klika o njemačkom nacijonalizmu.
Zato što konkuriše komunizmu po-
zivlje u svoje redove i katolike u
borbu protiv ,zajedničkog nepri-
jatelja“. Katolici moraju gledati na

Što je Kafa Hag za srce
to su Zeiss- Umbral

: stakla za oči.
Zaštitite Vaše oči od prejake
svjetlosti.

Za sve informacije kao i pro-
spekte obratite se na stručnog

optićara BOGD AN

DUBROVNIK

 

DUBROVNIK, 14 Travoja 1937

okružnice

oba ova pokreta jakim skepticiz-
mom u koliko su jedan i drugi u
očitoj protivnosti s osnovnim isti-
nama vjere i načelima morala.

Papa veli, da je Bog dao ljud-
skom rodu svoje zapovijedi koje
su nezavisne od vremena i pro-
stora, rase i kraja. Kao što Božje
sunce obasjava vas ljudski rod
bez razlike, tako njegov zakon ne
pozna privilegija ni iznimaka. Koji
vladaju i koji su podložni, mogući
i slabi, bogati i siromašni jednako
su ovisni o njegovu zakonu. Stoga
je najveće krivovjerstvo govoriti o
nacijonalnom Bogu, o nacijonalnoj
religiji i etici,

Hereza je također nijekati nad-
naravnu vrijednost Starog Zavjeta
jer da je on tobože samo izraz
židovskog duha. Stari je Zavjet
nastao među Židovima, jer se je
u njihovoj bogatoj i oštroumnoj
duševnosti otkrila istina na po-
sebno jasan način, ali je ta istina
bila usavršena Novim Zavjetom u
objavi samog Sina Božjega. Stoga
se Stari Zavjet mora posmatrati
samo u vezi s Isukrstom, kojega
je on nagoviještao. O nesavrše-
nosti St. Z. može se govoriti u
toliko, u koliko je bio prilagođen
poimanju židovskog naroda. Blas-
femija je protezati zahtjeve krvi
i rase na dokumente Božje objave,
koja je namijenjena svim narodi-
ma bez razlike.

To isto vrijedi za Crkvu, koja
sve narode združuje u istini pri-
znavajući sve štoje u pojedinom
narodu naravno dobro, dok se bo-
ri protiv zla, što se sakriva pod
prividnim nacijonalnim krepostima
moći, sile i nasilja, koje se diže
proti duhu. Crkva ne niječe velike
vrijednosti krvi, tijela, naroda, do-
movine i narodnih  nacijonalnih
vrjednota niti potrebe nacijonalne
diferencijacije u palom čovječan-
stvu. Naprotiv ona je u historiji
dokazala da uvijek podupire vla-
dajuće sisteme s tim da ih upu-
ćuje na njihov vrhunaravni cilj i
značenje za konačno spasenje čo-
vječanstva samo ako rade u sa-
glasnosti s nadnaravnom kršćan-
skom vjerom i Crkvom. Najod-
lučnije se pak bori proti pretje-
ranom nacijonalizmu, koji propo-
vijeda nadvrijednost jedne same
rase ili rase uopće.  Takovo
krivo naučavanje vodi do konač-
nog rasula ljudske zajednice kao
što to čini i komunizam samo dru-
gim putem i načinom u koliko na-
ime niječe svaki universalni, za
čitavo čovječanstvo obvezatni mo-

ral, koji treba da je temelj ljud-
ske zajednice.

Kao što je boljšenizam otvoreno
bezboštvo tako je rasizam pravo
poganstvo, koje se kadkada sa-
kriva pod formama, sličnim krš-
ćanstvu. Papa tvrdi, da je nje-
mačko nacijonalno poganstvo na-
prosto panteistično.

Enciklika, koja govori o Me-
ksiku, pokazuje kako je meksički
marksizam u svojim kulturnim za-
sadama bezbožan. Treba mu se
suprostaviti Katoličkom Akcijom.
Enciklika je razdijeljena u 3 po-
glavlja. U prvom govori sv. Otac
o zadaći svećenstva te o neop-
hodnoj potrebi, da svećenici bu-
du dobro odgojeni za njihove sve-
to zvanje. U drugom iznosi Papa
socijalni djelokrug Crkve, gdje
osobitu pomoć imaju da pruže u
Katoličkoj Akciji odgojeni lajici.
Treće se pak poglavlje bavi mek-
sičkom omladinom te navodi na-
čela, po kojima treba uzgajati tu
uzdanicu ispaćenog Meksika.

Sve ove tri enciklike dokazuju
da je Katolička "Crkva jedina du-
hovna sila, o koju zaludu udaraju
valovi zablude i laži. Ona uvijek
i neustrašivo vrši svoju misiju te
pospješuje dobro, a otkriva zlo
i odvraća od pogibelji, koje pri-
jete ljudskomu društvu. Nju ne
zbunjuju popularnosti ili sila s ko-
jom netko raspolaže; štaviše njoj
ne imponuju ni progonstva, pat-
nje ili krajnje žrtve, što ih od nje
Providnost često puta zahtijeva.
Katolička je crkva uvjerena da
iza najkritičnijih vremena dođe
doba, kad istina, pravda i ljubav
tim bolje slave svoj ponovni tri-
umf čim više su bile progonjene
i gažene. Stoga kroz tmurne ob-
lake sadašnjice gledajmo smjelo
u vedrinu budućnosti. — Dib —

Najbolja i najukusnija
somalijska banana

Zastupstvo i Samoprodaja za Jugoslaviju

FRANO CAPURSO - Zagreb

Krvavi Most 2.
Prodaje na malo u Dubrovniku:

Mato Bakula, Gundulićev trg
Jusuf Maglajlija, Gundulićev trg
Blagoje Corlija, Placa Kr. Petra

Pero Kurajica, :
Placa Kralja Aleksandra (Brsalje)

Viaho Bogdan, Placa Kralja Petra
Božidar Gjukić, Placa Kr. Petra

Jedan komad Din. 2'- i 2,50

 

CIJENA Din. 150

Dubrovačke sta-
rine u člancima
dnevne štampe

U beogradskoj Politici br. 10238 od
22 novembra 1936 god. izašao je o-
pet jedan članak iz dubrovačke prošlo-
sti iz pera g. profesora S. Burine, Taj
članak nosi naslov: ,Najstariji seču-
vani topovi. U Dubrovniku su se već
u petnaestome veku levali topovi, Du-
brovačka topolivnica spada megju naj-
starije na svetu“.

U članku pod tim donekle bombas-
tičkim naslovom, gotovo ni jedan pa-
sus ne odgovara stvarnosti, Gosp. pro-
fesor, na primjer stavlja prvu uporabu
topova u godinu 1411; megjutim je
poznato, da su se već 1326 u lteliji
izragjivali topovi, a 1346 Englezi su
upotrebljavali u boju kod Crecy-a to-
pove sa željeznim kuglama. 1370 sa-
liveno je u Augsburgu 20 teških tc-
pova itd. itd.

Gospodin profesor, koji se izgleda
toliko bavi historijom Dubrovnike, ne-
ka potraži u dubrovačkom državnom
Arhivu: zaključak vijeća .umoljenih“
od 23 septembra 1358, pa će maći, da
su se u Dubrovniku već te godine
upotrebljavali topovi za odbranu grada.

Dubrovačka ljevaona topova osno-
vana je 1411, ali njen prvi majstor
ljevace nije bio nikakav Rabljanin, već
talijanac majstor Lillio. Rabljanina lje-
vaoca imamo u Dubrovniku sama Bap-
tistu de la Tolle, koji je došao u Du-
brovnik istom 1504, te njegovog sina
Pola (Paula), koji je, izgleda mlad
umro, i možda nekog Polovog nas-
ljednika, koji je bio ljevaoc manje
značajan. Za Polovog nasljednika za-
ključujem po natpisu na majmanjem
mužaru u ljekarnici ,Mala Braće“.

Gdje su dakle ti mnogobrojni ,to-
polivničari“ od obitelji ,Detole“ iz
Raba — kako hoće gosp. profesor,
Prije Baptiste bilo je u Dubrovniku
preko 20 ljevacca, ali ni jedan nije
imao tog prezimena.

Glasovita ,Gušterica“ o kojoj piše
gosp. profesor — a o kojoj je već i
prije bilo govora u ,Narodnoj Svijes-
ti“ — nije salivena 1521, već 1537, a
u Beču se ne nalazi. Ovo se može i
dokumentalno dokazati. Top u Niirn-
bergu nije iz godine 1526. već iz gc-
dine 1524, kako se razaznaje i na slici
koju je gosp. profesor u Politici re-
producirao.

Priča, da je Gušterica u Beču, mis-
lim, da je jedino kriva da se druga
dva naša topa nijesu iz Beča vratila.

Svakako — sve one koji se zani-
maju dubrovačkim starinama vrlo bi
interesiralo kad bi doznali od gosp.
profesora odakle je uzeo podatke za
gore navedeni članak,

(Confer: Dr Hermann M: ynert , Ge-
schichte des Kriegswesens und Heeres-
verfassung in Europa*; Josip Gjelčić
» Die Erzgiesser der Republik Ragusa“),

 

 

 

 

Podmirite
pretplatu za
godinu 1936