Strana 2

 

IZJAVA

Pitaju me razni moji prijatelji što je
sa tužbom, koju su meki Lopugjani
upravili proti meni na Apostolsku Nun-
cijaturu u Beogradu, kako su to čitali u
nekim novinama, te je li taj posao
bio riješen pred mojim kompetentnim
forumom, kako sam to izjavio u br. 4-5
Narodne _Svijesti“ od 30 siječnja 1937.

Doista je Apostolska Nuncijatura u
Beogradu primila jednu tužbu sa strane

nekih Lopugjana proti meni. Ona je
uputila stvar mjesnom Biskupskom
Ordinarijatu, da o tome povede istragu

i izvijesti. Istraga je svršila potpuno
meni u prilog, te utvrdila, da je pri-
java bazirana na neistinitim činjenica-
ma, pa nije našla shodnim, da je u
opće uzme u daljnji pretres.

Tim je za mene jedini mjerodavan
forum, — na koga su se i moji pri-
javitelji kao jedino za me kompetentna
obratili, — meni dao potpunu zado-
voljštinu, a moji klevetnici ostaju utvr-
gjeni da su me neistinito obijedili.

D. VICKO kan. LISIČAR
bivši župnik Lopuda

 

Svečana akademija u Do-
minikanskom samostanu

Prigodom svoje 25-godišnjice a u čast
Sv. Tome Akvinskoga priredio je sveča-
nu akademiju u nedjelju 11 ov. mj. u
Dominikanskom samostanu dubrov. Fi-
losofsko-teološki Zbor dominikanske
mladeži ,Akvinac* pred brojnim, od-
ličnim posjetiocima.

Uz svečani proslov (fra C. Bezma-
linovića) i lijepe pjesničke deklamacije
(O. S. Lebedina: ,Himna Akvinčana“,
— deki. Fra M. Šasnić, i Dn. D. Lju-
bića: ,Paraphrasis II. Ps. in civicum
Hispaniae bellum die sacra Angelico
Doctori S. Thomae Aquinati“ — čit,
fra Z. Plenković), jak su i dubok uti-
sak učinila na sve posjetitelje dva zna-
čaina aktuelna govora odličnih erudita
predavača: V. O. Dr. J. Kuničića o
»Zivotnoj ulogi religije u svijetla To-
mistične filozofije“ i prof, Sergija VI.
Štejua: ,Sv. Toma Akvinski i Rusija“.

Kao apostol intelekta, kao obnovitelj
istine i intelektualnog reda Sv. Toma
nije pisao i učio samo za svoj XIII.
vijek, nego za sva vremena, pa i za
naša, i kao posebice baš za naša vre-
mena. On ima ključeve, koji otvaraju
vrata k svim modernim problemima ži-
vota, koji nas muče i tište; on nam
sigurnom naukom pokazuje, kako da
u životnim zadaćama i teškoćama svla-
damo dva oprečna ekstrema: onaj ko-
jim se potiskuje intelekt na najniži
stepen, i onaj kojim se uzdiže intelekt
nad njegovu narav. Iz modernih kao-
tičnih zabluda jedini je put povratak
Sv. Tomi, koga je Crkva Katolička na-
zvala časnim imenom, ,Doctor com-
munis“, i čiju je nauku istine Kristova
Crkva proglasila svojom naukom.

Ovakvog apostola intelekta, koji is-
tinom poučava, jača, liječi, spasava,
imala je prilika, da preko svijesnih vi-
jesnika duboke nauke Sv. Tome Akv.
upozna i ruska duša. koja je čeznula
ičezne za savršenim socijalnim proble-
mima, a u kojoj su se duši borile i bore
se dvije sile: vjera u svemogućnost Bo-
žju i nijekanje Boga ili vjera u svemoć
čovjekovu. Gusta tama dna sadašnjom
Rusijom tek je prolazna i Rusija mo-
že biti pozvana da donese kršćansko
riješenje za pitanje o savršenom soci-
jalno-religloznom povratku s pomoću
kršćanskog Boga Spasitelja, čiji je od-
lični intelektualni predstavnik bio i sada
može da bude Sv. Toma Akvinski,
Hajdemo i povratimo se svikolici, a
s nama i Rusija k Sv. Tomi, želimo li
da tim putem potpuno osjetimo, kako
će nas sve Božja i Tomina istina po-
moći, izliječiti, spasiti.

Na ovoj tako važnoj akademiji Zbor
Dominanskih teologa pod dirigovanjem
O. Dr. J. Kuničića izveo je s punim
razumijevanjem tri komada: ,Oj dive
naš!“ od V. Novaka. ,O Kralju sve-
mira“ od Fed. Caudana i ,Na rijeka-
ma babilonskim“ od Ch. Gounod-a.
Svi ti komadi stavljaju na izvagjače
jakih poteškoća. Osobito je čustvveno

bio izveden ,O Kralju svemira“, u ko-
me su glasovi zgodno imitirali po-
grebna zvona.

Od vanjskih izvagjača bila su um-
jetničkom dotjeranošću izvedena dva
komada: ,Religioso“ od Goltermanna
(cello g. T. Koch), i ,Momento mis-
tico“ od Paribeni (violin g. R. Dorfer
i cello g. T. Koch). Oba komada su
ostavila na slušaoce dubok utisak.

Gragjanstvo se stalo razilaziti vrlo
zadovoljno velikim uspjehom ove sve:
čane akademije.

 

Revolucija u Rusiii guta svoju djecu

Nije prošlo mnogo vremena, kad
smo čitali po novinama, da su, vogje
komunista u Rusiji kontrarevolucionari
Zinovjev Kamenjev, i drugovi pogub-
ljeni. Sad ponovno čitamo, da je u-
hapšen i bivši sovjetski poklisar u
Londonu, a u zadnje vrijeme na služ-
bi pri komesarijatu za narodno zdrav-
lje Rakovsky i Jagoda. Rakovsky je
bačen u zatvor radi trockističke tobož-
nje zavjere, a Jagoda radi pronevjere-
nja ogromne svote — preko milijon
rubalja. Prigodom hapšenja Jagode
piše engleski list ,Dajly Exoress“, da
je u stanu tog sovjetskog komesara
prilikom premetačine nagjeno mnoštvo
dragocjenosti. Tako se izmegju osta-
loga kod komesara Jagode našlo neko
tajno skrovište iza jedne slike, u ko-
jemu je bilo sakriveno 10 milijuna
funti šterlinga uz velik broj novca stra-
ne valute, a u podrumu njegove pala-
če nagjeno je ništa manje nego 700
boca najfinije francuske šampanje.

A ko je uhapšeni Jagoda? — Židov,
koji se je prije zvao Jehuda Heršl.
Taj je jedan od glavnih mogućnika ,,so-
vjetskog raja“, jedan od najboljih Le-
njinovih učenika i jedan od najviših
tvoraca prevrata 1917. Jedan od onih
krvoloka, koji upravljaju s nesretnom
Rusijom, i koji je za mnogo godina
terorizirao čitavu Rusiju. On je osno-
vao tajnu političku policiju zvanu ,Če-
ka“, kojoj je kasnije on isti nadjenuo
drugo ime GPU, što je još strašnije
bjesnila protiv ruskoga naroda. Radi
svoga okrutnoga, zvjerskog postupa-
nja proti nedužnim jadnim žrtvama bio
je nazvan , željeznom rukom sovjetske
unije“. On ima na duši do 100 hilja-
da smrtnih osuda. I tako od dvadeset-
godišnjeg člana negdašnjeg glavnog
odbora obrazovanog uoči same revo-
lucije u Rusiji, uhapšenjem Jagode,
danas je ma vlasti jedini još Staljin.
— Kako se doznaje, komesar je Jago-
da uputio iz zatočenja pismo Staljinu,
u kome mu saopćuje, da je u momen-
tu hapšenja predao važne povjerljive
dokumente jednom svom prijatelju,
koji se sada nalazi preko granice. U
slučaju, da bi on bio osugjen na smrt,
piše bivši šef GPU, ovi će se doku-
menti u inostranstvu objaviti i teško
opteretiti tiranski režim Staljina.

NARODNA SVIJEST 21 Travnja 1937

 

Broj 16

 

. . . .

Židovi u ruskoj diplo-
..
maciji

Općenito je poznata stvar, da su
gospodari Rusije židovi. Sva su odgo-
vorna mjesta u židovskim rukama. O-
sobito veliki broj židova nalazi se u
diplomatskoj službi Sovjetske Rusije.
Tako na pr. u Eagleskoj zastupa Ru-
siju Majski.Steinmanu;, u Italiji Stein, u
Americi Trojanovski, u Šoaniji Gaikis,
u Japanu Jurenjev-Ganfmann, u Šved-
skoj Kolontajeva, — sve sami Židovi.
Od 28 ruskih zastupnika, koji djeluju
u diplomatskoj službi, sva su glavnija
mjesta zaposjeli židovi. Jedinu iznimku
čini sovjetsko poslanstvo u Parizu, koje
vodi Potemkin, koji nije židov. No ako
se uzme, da je Leon Blum židov, a
da Potemkin i onako ne može ništa
bez židova, onda i tu zapravo sve
obavljaju židovi.

 

Pisma iz naroda.

ŠIPAN. Pastirski pohod. Od 10 14
o. mj. obavio je preuzvišeni dijecezan-
ski biskup Josip pastirski pohod dviju
župa na|otoku Š panu: Luke i Suđurđa.
U Luci je dočekan od brojnog naroda
a pod podignutim slavolukom pozdra-
vlja ga gosp. načelnik Glavić u ime
naroda, jepna djevojčica u ime kriz-
manika i jedna gjica u ime Križarica.
Pred crkvom vič. župnik  Makjanić
pozdravlja ga kao nasljednika Apostola.
Natpastir je u crkvi svima zahvalio.
Sve dane boravka u Luci brojni narod
osobito muški pristupao je na sv. sakra-
mente. U Nedjelju je Preuzvišeni na-
kon svečane sv. Mise održao aktuelni
govor o ljubavi Boga i bližnjega te
podijelio krizmu 54 djece. U Pone-
djelnik u jutro pohodio je školu, a
po podne pregledao crkvu i župski
Ured.

Utornik u jutro uputio se je put
Suđarđai praćen od školei naroda sve
do granice gdje ga je dočekala škola
sa narodom iz Suđarđa. I tu su slijedili
pozdravi glavara i krizmanika, te se
povorka uputi do crkve sv. Duha, gdje
je Preuzvišeni podijelio svečano odri-
ješenje mrtvima i pregledao crkvu.
Odatle je proslijedio do matice u Pak-
ljeni, gdje je nakon odmora slijedila
svečana sv. Misa. Nakon sv. Mise
preuzv. biskup održao je ganutljivu
propovijed o miru Božjem, a zatim
podijelio sv. krizmu 35 djece.. Nakon
objeda pohodio je maticu i njene
dragocjene umjetnosti, a onda pregle-
dao pouku vjeronauka u školi. Poslije
toga prošetao se do razvalina dvorca
bivšeg dubrovačkog nadbiskupa Bec-
cattellija. U jutro rano poslije sv. Mise
u kapeli sv. Gjurgja pozdravljen od
naroda otputovao je motorom u Lopud,
da prihvati prugu za Dubrovnik.

KONAVLI. i Baldo Miloglav reče-
ni Bajan preminuo je u Pičetama žu-
pe Mrcine u Srijedu dne 14. o. mj. u
82 godini života, Pokojnik je bio je-
dan izmegju vigjenijih ljudi u čitavim
Konavlima. Bistrouman načitan, vrstan
pučki govornik, a uz to bogostrašan i
plemenita srča. Još prošle velike sed-
mice prisustvovao je crkvenim obredima
te pjevao Muku Gospodinovu. Za ži-
vota obnašao je više puta čast opć.
vijećnika i seoskog glavara, a bio jei
u stranom svijetu, ali ostao vjeran
domaćoj grudi. Vječni pokoj njegovoj
plemenitoj duši, a megju nama trajna
mu isjajna uspomena. Svojti i rodbini
i naše seučešće.

STON. Na 16 o. mj. održala se je
u Stoau konferencija svećenika Ston-
skog Dekanata, kojoj su prisustvovali
svi svećenici. Raspravljalo se je oso-

bito o Katoličkoj Akciji, u koju svrhu
će se u pojedinim župama osnovati
Križarsko društvo. —  Takogjer se
je raspravljalo o pripremi za što broj-
nije učestvovanje naroda ovog Deka-
nata Euharistijskom Kongresu u Du-
brovniku. —

Sve je svećenstvo složno i stoji
nepokolebivo uz svoga Biskupa kon-
statirajući njegov obilni rad za procvat
Biskupije, te mu je sa sastanka po-
slan pozdravni brzojav u duhu oda-
nosti i poslušnosti sa strane svećen-
stva ovog Dekanata. Doneseno je više
zaključaka i predloga, koji smjeraju na
dobro vjere i morala u našim žu-
pama, — ,

Takogier naglasujemo da nas je
tom prigodom pohodio O. Perica D. I.
u svrhu Marijine Kongregacije sveće-
nika i osnivanja Križarskih društva u
Dekanatu.

Razne vijesti

80 mučenika iz reda sv. Domini-
ka. Komunistisu u Španjolskoj u zadnje
vrijeme poubijali 31 člana reda sv.
Dominika. Oni su bili pozatvoreni po
raznim tamnicama vlade u Valenciji i
Barceloni, pak su ih sada strijeljali.
Prije umorstva tražili su njihovim uči-
telji, da viču: ,Živio Staljin!“ Na to
su dobili od njih odgovor: ,Živio
Krist Kralj.“ Dominikanski red dao je
dosad usve 80 svojih mučenika u Špa-
njolskoj.“

Jedna zdrava pojava. Od 30. srp-
nja do 13. kolovoza o. g. sabrat će
se 25 hiljada skauta iz svega svijeta
u Vogelzangu u Holandiji ma svoj
peti svjetski kongres. Odregjen je po-
sebni komesar, koji će se brinuti, da
mladež uzmogne i svoje vjerske du-
žnosti točno izvršivati. U svih 8 ve-
likih logora bit će više katoličkih sve-
ćenika, koji će dnevno čitati sv. Misu.
To je prvi puta, otkako postoji taj
pokret, da se toliko pažnje posvećuje
vjerskim potrebama mladeži.

Egipat ima 16 milijuna stanovni-
ka. Prema posljednim podacima po-
pisa stanovništva ima Egipat 16 mili-
juna stanovnika.

Parada zračne obrane u Rimu.
Ovih je dana proslavila fašistička Ita-
lija ma svečan način 14. obljetnicu
osnutka ,zračne obrane“. U paradi je
sudjelovalo 10 hiljada aktivnih i re-
servnih oficira talijanske vojne avijacije.

Broj katolika u Njemačkoj. Broj
katolika prema statistici od posljednjeg
popisa pučanstva iznosi u Njemačkoj
23 milijuna 772 hiljade t. j. 33 pro-
cenata sveukupnog stanovništva Nje-
mačke.

Domaće vijesti

Modra galica i sumpor. Tvorni-
čari modre galice kanili su povisiti
cijenu robi za nekih 65 posto prema
cijenama od prošle godine s razloga
povišenja cijena bakru. Seljaci vino-
gradari ustali su protiv te namjere
tvorničara, tim više kada se znade, da
ima oko 450 vagona galice, koja je
proizvedena prije nego li su posko-
čile cijene bakru, i kad su sirovine
bile jeftinije nego danas. Zbog toga se
i traži, da cijena modroj galici ostane
ista kao i prošle godine t. j. 4, 5 din.
kg. — Savez vinogradarskih zadruga
poduzeo je na vrijeme korake i glede
sumpora, pa se postiglo to, da je sum-
por oslobogjen uvozne carine za vri-
jeme od šest mjeseci.

Poskupljenje gragje. Uz živežne
namirnice i ostale potrebšline posku-
pio je i sav gragjevni materijal, naro-