TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 18. DUBROVNIK, 5 Svibnja 1937 CIJENA Din. 1:50 Značaj progona Katolička se je Crkva rodila u krvi. Krist je na križu izdisao, Presv. Krv iz rana Mu je tekla, a kat, Crkva se ragjala. Kao kći Mučenika naslijedila je mučeništvo. U krvi se rodila, u krvi živi, iz krvi se širi — krv mučenika sjeme je novih kršćana. Još u prvim vjekovima, kad je Crk- va bila malena i ljudski slaba, i kad je najviše trebala pomoći za širenje, Bog je dopustio strašne progone — dopustio je, da se prolijeva krv kršća- ćana. A zašto? Iz krvi mučenika tre- balo je da izniknu nove mladice — čvrsti kršćani. 1 zaista, Što je neprija- telj više progonio kršćane, to ih je vi- še bilo; što je groznije muke izmiš- ljao, to su kršćani bili čvršći u pod- nošenju muka; čim je neprijatelj žeš- će nastojao uništiti Crkvu, tim je Ona sjajnija i veća izašla iz progona. Uza- lud se neprijatelj diže na Crkvu — mora podleći, jer s Crkvom je Bog. Već u početku kršćanstva Bog je dopustio na svoju Crkvu progon, da se učvrsti ona šačica tihih lavova, čije će potomstvo ljubavlju Kristovom za- paliti čitavi svijet. Progon je kao reše- to, koje trijebi pšenicu — kukolj is- pada i biva zgažen, pšenica se sije u zemlju, da iz nje iznikne plod. Progon je odijelio mlake od kršćana čvrstih u vjeri. Nastupom muka i kušnje mnogi od mlakih prestrašili su se, zanijekati Kri- sta i otpali. Kršćanstvo nije njihovim gu- bitkom propalo. Otpali su oni,koji bi kao mlaki u životu možda više škodili zave- davši većinu čvrstih vjernika. Mučenici su dragovoljno radi Krista prigrlili naj- različitie muke znajući da ih nagrada čeka u drugom životu. Svojim vese- ljem i zanosom kojim su hrlili u smrt za Krista, i svetošću života postali su uzor ostalim kršćanima, a povod za obraćenje pogana. U doba mira, kad ne prijeti život- na opasnost, kad je omogućeno raz- katoličke Grkve vijanje pojedinaca u svakom pravcu, vjernici u blagostanju malo misle ma smrt, na dužnosti prema bližnjemu i Bogu, disciplina polako popušta, dižu se vjerske zablude i čitave pokrajine otpadaju od Crkve, Naprotiv, u pro- gonstvu život je u opasnosti i zato valja svaki čas biti pripravan na smit. Vjernici se svagdano združuju s Kris- tom u sv. Sakramentima, jedan drugome od srca opraštaju i megjusobna ljubav drži ih skupa s Kristom. Ovako po- laze pripravni u smrt, a duše koje su za života ispovjedale Krista, vesele se u vječnoj domovini. Iza progona Crk- va se naglo oporavlja. Krv palih mu- čenika donosi plod u novim kršćani- ma. Za progona je Crkva kao spavala, iza progona ustaje svježa i zdravija nego prije. Progonstvo je vatra koja čisti zlato — Crkvu — od mrlja, i či- ni da još jače zasja. Sine sanguine nulla fit redemptio. Ovo vrijedi i danas, kad se baš sami sotona stavio u ljudsku put i hoće na svaki način da uništi kat, Crkvu, kad izmegju tabora Kristovog i tabora so- tone toliko hiljada duša koleba i nez- na kome da krene, Pobjeda i spas dolazi iz krvi, Nema nagodbe izmegju Crkve i sotone — pobjeda odlučuje. I zaista, zameće se boj. Sotona prvi na- valjuje, ali je svugdje izgubio pobje- du. Progoni Crkve u Rusiji, Meksiku pa u Španjolskoj samo su je utvrdili a ni najmanje joj naudili. Duše što bi se možda za života od Boga odvratile — spasile su se davši svoju krv za posvjedočenje vjernosti Kristu... Sve do svršetka svijeta biće progon kat. Crkve i nastojaće neprijatelj svim silama da je sruši. Boj će se biti, sve- ta mučenička krv će se liti — i sve će mlagja Crkva biti, ali u grob leći neće — ne. Iv. P. Dubrovačke starine u člancima dnevne štampe G. prof. Burina u članku ,Odgovor Narodnoj Svijesti“ (v. list ,Dubrovnik broj 13) ne odgovara nam na glavno našega članka pod gornjim naslovom. Mi smo mu opazili, da prva uporaba topova nije bila, kako on hoće u go- "dini 1411, jer su se već 1326 u Italiji izragjivali topovi, a 1346 Euglezi u- potrebljavali topove sa željeznim kug- lama u boju kod Crecy-a, i da je 1370 saliveno u Augsburgu 20 teških topo- va. Dapače poznati historički vojni pi- sac talijanski kapetan Vittorio Rosseto u svom djelu ,L' arte bellica fino ai nostri giorni“ Milano 1925., str. 81. tvrdi, da je top bio u porabi već 1299 odnosno koncem 13. vijeka, dakle pri- je dva vijeka, nego je gosp. profesor Burina ustvrdio. Upozorili smo g. Bu- rinu i na zaključak vijeća ,umolje- nih* od 23 septembra 1358, kako su se i u Dubrovniku već te godine upo- trebljavali topovi za obranu grada, dak- le u 14. vijeku, a ne u 15. v., kako = 4 on hoće. Naveli smo takogjer, da je dubrovačka ljevaonica topova osnovana = M411, ali da njezin prvi majstor lje- _ vaoc nije bio nikakav Rabljanin nego talijanac majstor Lillio iz Bari, Dalje smo naglasili, da u Dubrov- niku nije bio nijedan ljevaoc topova iz Raba do samoga Baptiste de la Tol- le, koji je došao u Dubrovnik stoprv 1504, i njegovog sina Pola (Paula), 'koji je, izgleda, mlad umro, i možda nekog Polovog nasljednika, koji je bio ljevaoc manje poznat, te potom, da nije bilo mnogobrojnih topolivničara od obitelji ,Detole“ iz Raba, kako bi htio gosp. profesor. Zato smo zamolili g. Burinu, da nam kaže odakle je uzeo podatke za svoj članak u beogradskoj »Politici*. Na sve ovo gori navedeno g. prof. Burina prelazi mfikom. Hic Rhodus hic salta, gosp. Burina! — Gosp. se profesor samo osvrće na top zvani ,gušterica“, o kojem je ,Narod. Svijest“ potanje pisala već lanjske go- dine pod naslovom ,Gušter ili gušte- rica“ (v. broj 44, 1936), te se potanje pozabavila, da li postoji još taj tradi- cionalni top sa Lovrijenca i gdje se nalazi, Bude li potreba pisaćemo još o tome. Uostalom veseli nas, da je gosp. profesor naučio talijanski, a ufamo i latinski. Ovo iznosimo na javnost ne radi kakve polemike, jer od toga zaziremo, nego radi historičke istine, PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Megjunarodna politička situacija. Kad bi se htjelo stvoriti jasnu sliku stanja megjunarodne politike ne bi se moglo doći kraju s razloga, što je po- litička djelatnost tako brza i raznolika, da je nemoguće slijediti i na vrijeme ocijeniti sve što se u raznim država- ma skoro istovremeno dogagja. Oso- bito je upadna politička užurbanost evropskih država koje imaju veze sa Podunavljem i Sredozemnim morem. Znači, da su ovo dva terena, odnosno područja, gdje se ukrštavaju interesi mnogih država. Razvoj novijih dogagjaja upućuje, kako izgleda na to, da se zaključi, da postoje uglavnom dvije osi, koje od- govaraju dvjema političkim koncepci- jama. Jedna je francusko-engleska, a druga njemačko-talijanska. Neki ozbilj- ni listovi tvrde da postoji tajni spo- razum izmegju Francuske i Engleske obzirom na pitanja niegjunarodne po- litike prema kojemu u buduće ne bi se davalo novaca ni ltaliji ni Njemač- koj od strane sporazumnih država. Njemačko-talijanska os pretstavlja ob- rambeni zid proti komunističko-bolj- ševičkoj bujici, koja nalazi veliku mo- ralnu i materijalnu podršku u Fran- cuskoj, a indirektno i u Engleskoj. Dakako Engleska je oprezna u odre- gjivanju svog stava prema komunizmu tako te se zapravo ne može kazati toč- no, koje je pravo njezino stanovište. To se vidi osobito u Španjolskoj, jer s jedne strane priznaje mučke blokadu Biskajske obale od strane Francove flote, a s druge šalje i hoće da njezi- ni trgovački parobrodi prevoze hranu za miliciju, odnosno blokirane krajeve. Spomenute dvije koncepcije bore se megjusobno, iko će pridobiti za sebe države Podunavskog bazena. Italija je u tomu kako izgleda veoma brza i spretna. Jer osim što ima za sebe dr- žave Rimskog sporazuma (Austriju i Magjarsku) uspjela je sklopiti spora- zum i sa Jugoslavijom u namjeri da tako približi države Rimskog sporazu- ma Maloj Antanti. Neki čak misle, da u talijansko-jugoslavenskom sporazu- mu treba uočiti tendenciju Njemačke, da se razbije Malu Antantu, kako bi onda bilo lakše da Italija i Njemačka zavla- daju podunavskim bazenom. Megjutim izgleda da ta stvar neće ići tako glat- ko premda se može reći, da se Čeho- slovačka mogo više oslanja na fran- sku politiku koja je u sebi filosovjet- ska nego li Jugoslavija i Rumunjska, koje su odlučno protivne Rusiji i ko- munizmu. Posjet Goringa Musoliniju dovode u vezu sa sklapanjem nekog tajnog vojnog sporazuma izmegju Italije i Njemačke. Osim toga mu je bila svr- ha da se razjasni mučna situacija, koja postoji izmegju Vatikana i Reicha. Iz- gleda, da u ovom pitanju nije bilo posebnog uspjeha. Glede vojnog spo- razuma stvar je službeno demantovana, ali ipak imade listova u . Francuskoj koji pišu da sporazum obaju država predvigja i osigurava Italiji prevlast na Jadranu, Sredozemnom moru,. u Špa- njolskoj Maroku i Tunisu. Njemačka bi zato dobila slobodne ruke u prodi- ranju prema Podunavlju. Vatikanski grad. Pred nekoliko da- na pronijela se je vijest o ponovnoj bolesti Sv. Oca Pape. Megjutim na stvari nema ništa, jer Sv, Otac vrši redovito sve svoje poslove i sprema se da pogje u ljetnikovac Castel Gon- dolfo, — Na krunitberim svečanosti- ma 12 o. mj. u Londonu zastupaće Sv. Oca Mons. Pizzardo jedna od glav- nih ličnosti u Državnom Tajništvu Va- tikanskog grada i generalni duhovnik Katoličke Akcije u Italiji. Grof Ciano u Albaniji. Veliku je pažnju skrenuo na sebe posjet groia Ciana Tirani, koji je u vezi sa tali- jansko - jugoslavenskim sporazumom. Francuska štampa vidi u najnovijoj ta- lijanskoj politici uspješno prodiranje Italije na Balkan i dalje prema Istoku, Talijanski pak listovi tvrde, da je od- sada unaprijed uklonjena svaka pogi- belj oružanog napadaja na albanskoj granici. Domaće vijesti Rogjendan Kneza Namjestnika Pav- le. Dneva 28 pr. mj. proslavio je Njeg. Vis. Knez Namjestnik Pavle svoj 44-ii rogjendau. 342 milijona prihoda od turizma. U toku prošle godine Jugoslaviju je posjetilo 257.590 turista, koji su bo- ravili 1,693.965 dana, a potrošili su 342 milijona dinara. Likvidiran je štrajk u cementnoj industriji. Prošli je četvrtak napokon dokrajčen štrajk u cementoj industriji, Sklopljen je konačni sporazum izmegju pretstavnika svih cementnih tvornica i pretstavnika štrajkaškog odbora, I tako je nakon puna tri mjeseca prestala ova velika ekonomska borba izmegju ce- meninih tvornica i njihovih radnika, Od toga su imali veliku štetu ne samo tvorničari i njihovi radnici, nego se je ta ogromna šteta odrazila i u ostalim privrednim granama. Sad se je najprije započeo rad u magazinima, da bi se gragjevnim materijalom opskrbila gra- gjevna djelatnost u Splitu i drugim djelovima Primorske banovine, a zatim će se odmah početi na uregjivanju mašinerije, pumpanje vode iz tupino- loma i postepenom produkcijom. Veliko katoličko slavlje u Splitu. Dneva 25 pr. mj. na najsvečaniji na- čin posvećen je novi veličanstveni hram Gospe od Zdravlja na Dobrome u Splitu. Splitski biskup preuzv. Bonefa- čić je obavio posvetu crkve, a poma- gali su mu pri posveti šibenski biskup preuzv. Mileta i hvarski preuzv. Pušić. Što je Kaia Hag za srce to su Zeiss-U mbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optičara BOGDAN DUBROVNIK — aan