TAKSA PLACENA U GO'OVU Narodna Svijesi GOD XIX — BR. 19 EUHARISTIJA U Rimske katakombe, grobišta starih kršćana (I. — IV. vijek) pod zemljom, tako izabrana i sagragjena zbog pri- kladnosti rimskog terena, koji se dade vješto kopati da se mogu napraviti podzemne galerije, kamere i kripte, pružaju nam u svojoj tisućljetnoj šut- nji najsnažnije glasove naše vjere i naše nade. U tom podzemnom labi- rintu počivaju i spavaju kršćani koji su bili sjedinjeni vezom ljubavi u ži- votu i u smrti. Grobišta su mazvali koimeterion (spavalište), gdje tjelesa vjernike, počivajući, u miru Kristovom čekuju čas uskrsnuća, Ovaj novi naziv za carstvo smrti uzeli su iz Evangie- lja: ,Naš prijatelj Lazar spava“. (Iv, XI. 11). I Sv, Pavao govori Solunja- nima, da ne budu zebrinuti zbog onih koji snivaju vječni sanak poput poga- na koji nemaju nade, (I. Thess. IV. 13). Kad u mističnoj svjetlosti lukijer- nara razgledamo ove grobnice tada u nama oživljuje vjera i molitva. Ne os- jećamo smit. Oaa je pobjegjene. ,O smrti, biti ću tvoja smrt!“ Zvučnih madgrobaih natpisa nema. Jedina sla- va pokojnika je u tome, što su bili kršćani. Jedina utjeha u riječi: Vivas in Christo (Živi u Kristu). Odakle su stari kršćani crpili ovu živu vjeru u prekogrobni život, u uskrsnuće tijela? Iz kršćanske nauke o Euharistiji. ,Ko jede moje tijelo i pije moju krv ima život vječni i ja ću ga uskrisiti u naj- posljednji dan“ (Iv. 6, 55). Spasitelj je sam naglasio da su Euharistija i život vječni dva nedjeljiva pojma. Iz Euharistije proizlazi život vječni, Vjera u Euharistiju je vjera u uskrsnuće, Kristove riječi shvatila je cijela kršćan- ska starina potpuno realno. Sv. Oci prvih vijekova tumačili su Euharistiju u ovom smislu. Sv. Ignacije Antiohij- ski (umro g. 107) nazivlje Euharistiju lijekom besmrtnosti i protulijekom smr- ti. Contraria contrariis curantur! [sto je tako definirao Euharistiju i Irinej Lijonski, koji kaže da će uskrsnuti sa- mo oni koji se hrane Euharistijom, Sv; Atanazije i najstarije molitve ori- jentaloe liturgije spominju Euharistiju kao medicinu (farmakon) protiv smrti, Euheristija je u katakombama bila pri- kazana samo pod simbolima. Najstariji simbol jest klasje u katakombama Pre- tekstata, slika uzeta iz klasične umjet- nosti. Ornament je iz II, stoljeća. Naj- starija slika Euharistije nalazi se u kripti t. z. Lucine u katakombama Sv. Kalista. Iz vremena tako bliskog apo- stolskoj dobi, iz konca I., a iz početka HI. v. sačuvana nam je slika ma zidu (afresko), koja predstavlja Ribu sa eu- haristijskim prilikama (species). Riba nosi košaru hljeba i čašu jedne crve- ne tekućine koja ne može biti drugo Nego vino, Košarica dakle sadržava prilike Euharistije: kruh i vino. Cijela kompozicija govori da su hljeb i vino: Riba, odnosno da su hljeb i vino: Krist. Kako je poznato i često citirano, Riba je već u 2. stoljeću bila uzeta od kršćana kao simbol Spasitelja, kao anagram Kristov. Prvi literarni dokumenat o ovom _ simbolizmu malazimo u traktatu ,De Baptismo“ od Tertulijana (g. 200) u DUBROVNIK. 12 Svib:ja 1937 KATAKOMBAMA kojemu se kaže: ,Sed nos pisciculi secundum IX6YN (ihthyo) nostrum Jesum Christum in equa nascimur, nec aliler quam in aqua permanendo salvi sumus“, ,Ali mi ribice po Ribi — Isusu Kristu našem ragjamo se u vo- di i nikako drukčije ne možemo se spasiti nego ostajući u vodi“, to jest ustrajući u milosti svetog krštenja, Vo- da, izvor u starokršćanskoj literaturi znači krštenje. A_i crkve su se zvale »ecclesia baptismalis“, gdje se primao sakramenat krštenja. To su bije samo biskupske crkve, Za okolišne župe i sela donašala se vođa iz biskupske Crkve. Prve generacije kršćana pripisi- vale su grčkoj riječi IH6Yr (ihtbys) duboki i tajinstveni smisao, što ga je Sv. Augustin protumačio u ,De Civi- tate Dei“ (XVIII. 25): ,Pet grčkih ri- ječi Jesus Christos theu yios soter = isus Krist, Sin Božji, Spasitelj sadrža- no je u početnim slovima riječi IH6Yx = Riba“. Sv. Augustin kaže, da kao što riba živi u dubinama mora, tako i Krist živi u dubini naše duše, koja mora biti čista i bistra kao duboko more, Sa spomenutom slikom nije mogla biti bolje identificirana veza izmegju euharistijskih elemenata i ti- jela našega Spasitelja. I zbog svoje starine i zbog svog značenja ona je dra- gcecijeni spomenik vjere prvih kršćana. Prisutnost euharističkih slika u ka- takombama iz drugog stoljeća neumo- ljivo svjedoči, da je HEuharistija bila smatrana iznad svega kao princip ži- vota, zalog besmrtnosti i samog us- krsnuća. Uz euharistijske slike nala- zimo istodobno u njihovoj blizini i simbole besmrtnosti i uskrsnuća, Tako u. pr. Lazarevo uskrsnuće, Jonu, s ko- jim je Krist sama sebe usporedio, pa Joba, koji je svojim prijateljima govo- rio: Znam da Otkupitelj moj živi, a u tom smislu spominje ga Klement Rimski u poslanici Korinćanima. Često je prikazana i ,Mana koju su Izraelci jeli u pustinji“, Euharistija je sakrive- na, otajstvena Mana (Manna abscondi- tum). ,Oci vaši jedoše Manu u pusti- nji i pomriješe. Ovo je hljeb koji s neba silazi, da koji od njega jede ne umre“, (Iv. 6. 49—50). Kao daljnji simboli Euharistije (u smislu žrtve, jest: žrtva Abrahamova. Isak sa snopom drvlja za žrtvu je sli- ka Isusa s križem, Slika Isusa i sa- maritanke kod zdenca, u koliko Isus govori o vodi, od koje neće žegjati oni koji je piju, jest takogjer aluzija ua Euharistiju. Osim simboličkih fi- gura nalazi se veliki broj kompozicija, koje prikazuju čudesno umnožavanje hljeba (Iv. 6, 1—15), kao i samih pri- zora euharistijske žrtve i euharistijske gozbe. Euharistijski hljebovi uvijek su označeni sa križićem. Posuda mlijeka nije simbol Euharistije, U ,Cappclila Greca“ (katakombe Priscile g. 120— 125) čuva se glasoviti fresko ,Fractio Panis“, na kojem je realno prikazan euharistijski obred drugoga stoljeća. »1 upoznaše Njega u lomljeuju hljeba“ (Luk. 24, 35). Rimsko podzemlje, grobovi prvih kršćana pjevaju i danas pjesmu Euha- ristiji, Iz onih mračnih hodnika, vijuga- stih, vlažnih, mrežastih ulica grada smrti čuje se pobjedna pjesma i molitva; Isuse, kog sad mi krije veo taj Žarku želju, molim, ti mi uslišaj Daj da otkrito ti lice ugledam I u slavi tvojoj blšžen uživam. Dr. Ivan Delalle CIJENA Dir, 1:50 PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Japanski izbori obavljeni su u ne- djelju 2. Maja. Rezultat je bio ovaj: Stranka Minšeito (konservativci) dobila je 179 mandata, Š-jukaj (liberalci) 175 Šovokaj (vladinovći) 19, stranka Šahaj- Tajšuto (socijalisti) 37 mandata (rani- je 18), Kckumin-Domej 11, Tohokaj 11, stranka nezavisnih 23, razne dru- ge skupine 9 mandata. Iz rezultata iz- bora dađe se ustanoviti, da su porasle većinom ljevičarske stranke osobito socijalisti, čiji se je broj mandata po- dvostručio. Inače je bila ogromna ap- stinencija, skoro polovina glasača nije se pojavila na birališta. Današnja vla- da generala Hajaši išla je za tim, da pomoću nekih pretstavnika stranaka ustanovi posebnu političku skupinu sa vojničko. fašističkim obilježjem. Tome se protivi Dvor, koji još uvijek ima jaki upliv i veliki kapital, Uslijed toga je vlada ostala izolirana. Megiutim iz- gleda, da bi krugovi, koji su doživjeli očiti neuspjeh kod izbora, htjeli ipak pošto poto da ostanu ma površini ma- kar i uz uvjet ponovnog raspuštanja parlamenta i uvagjanja vojničke dik- tature. Mi smo već pisali kako postoji jaz izmegju vojske i političkih strana- ka. Uz vojsku pristaju seljaci, odakle je najveći broj mladih oficira, a sa strankama su velika industrija, velika trgovina i plemstvo. Sa generalom Haj- ši simpatiziraju samo neki umjereniji krugovi vojske; inače ona je u cjelo- sti radikalna i sva je prilika, da će doći do prave vojničke diktature. Rimski razgovori vogjeni su ne- davno izmegju Mussolinia i Goeringa te von Neuratha o pitanjima, koja su u vezi sa evropskom političkom situa- cijom. Posebno se je raspravljano pi- tanje sirovina, Španjolske, Podunavlja i zapadnog pakta. Obzirom na gra- gjanski rat u Španjolskoj Njemačka neće da previše uznemiruje Englesku. Najveće poteškoće izgleda postoje ob- zirom na pitanje zapadnog pakta, koji bi imao da zamijeni lokarnski spora- zum. I jedna i druga država su za to, da se likvidira Liga Naroda. Ali Nje- mačka hoće da se približi Eogleskoj, a toga ne može postignuti nego ako popusti nešto u pitanju zapadnog pak- ta. Sondiranje terena za ovo zbliženje uslijediće prigodom svečanosti kruni- sanja u Londonu. Njemačkoj uvelike leži na srcu da uvjeri Englesku, kako ona nije neprijateljica engleskog im- perija. Španjolski gragjanski rat, Težište gragjanskog rata nalazi se sada na sjevernoj iroati. Nakon što je general Franco osvojio Malagu i tim pojačao znatno svoje pozicije na južnoj fronti, poduzeo je general Mola ofenzivu oko sjevernih luka, Bilbao je glavna luka biskajskih krajeva, Santander je cen- tar stare Kastilije, Oviedo i Gijon na obali glavni su čvorovi Asturija. Gali- cija je na čelu Korune. Položaj vojska po prilici je ovaj: Baski su uglavnom pod kontrolom nacironalista. Bilbao je središte koje Mola hoće da osvoji. Drugo središte vojnih operacija nalazi se u Asturijama. Konačno je zapadni dio, t.j. galicijski teritorij u rukama nacijonalista. Imajući ovo pred očima lako je shvatiti važnost operacija oko Bilbaa. Osvajanjem Bilbaa bilo bi :i- ješeno pitanje gragj. rata u svim zem- ljama, što ih nastavaju Baski, Nakon toga mogla bi Franccva vojska da se koncentriše u Asturijama, glavnoj za- preci smirenja sjeverne Španjolske, Re- publikancima su zatvoreni saobraćajni putevi sa Valencijom i otešćano je snab- dijevanje hranom i municijom po kopnu. Maogo je prašine uzvitlalo pi- tanje prevoza neboraca prigodom eva- kuzcije Bilbaa. Francova je vlada ulo- žila protest u Londonu zbog miješa- nja Engleske u prevoz izbjeglica isti- čući, da bi se sama vlada u Burgosu bila pobrinula, da neborce odvede na svojim brodovima iz Bilbaa. — Napo- menuti je, da je prošlih dana buknu- Ja neke vrsti revolucija od strane amar- hista u Bilbau. Oni su htjeli, da im valercijska vlada preda vlast, Ustanak je likvidiran. Gore od Bizmarka želi poniziti katoličku crkvu u Njemačkoj Hitler i njegova stran- ka. Bizmark je u prošlom sto mislio, da može skršiti Katoličku crk- vu, ali tu je naišao na tvrd orah, Ss- da Hitler nastavlja Bizmarkovo djeli Zašto to Hitler radi? Po preludoj mis- li, po kojoj država ima pravo da u- redi sve, kako ona hoće, i da zapovi- jeda ne samo u političkim stvarima nego i čisto vjerskim (a takvo mišlje- nje o državi imadu ne samo komu- nisti, nego i fašisti svih boja), Hitle: ne može podnijeti utjecaj crkve u od- goju omladine, pa sada izmišlja sve i sva, samo kako bi što više ponizio i oblatio katoličku crkvu i katolike u Njemačkoj, pa da onda zavrne i nji- ma vratom kao što je zavrnio svako- me, tko se usudio malo slobodnije di- sati. Ali on nije puno naučio od proš- losti. Zlo se sprema državi, koja pro- goni vjeru svojih gragjana. To će Hit- ler osjetiti, a za njemačke katolike prava je sreća, da se mne nalaze u Hitlerovu čoporu, jer kad se počne ovo nasilje krhati, onda će svi, koji su ga pomagali, osjetili na svojim legji- ma, šta znači jednomu narodu oduzeti sva prirodna prava. aaa lisne NSSRJRCEO* Što je Kafa Hag za srce to su Zeiss. Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro spekte obratite se na stručnog optićara BOGDAN DUBROVNIK Naučnika za trgovinu ili obrt tra- žite putem Podružnice ,Hrvatski Ra- diša“ u Dubrovniku. Širite Narodnu Svijest!