TAKSA PLAĆENA U GO10OVU Narodna Sv tjesi GOD. XIX — BR. 20 DUBROVNIK, 19 Svibnja 1937 Ponovni apel naših primorskih biskupa Proti pojavama javnog nemorala! Opet se obraćamo na Vas, jer se ljetna sezona približava i s njome mo- ralna razvrataost, koju materijalistično shvaćanje čovjeka i njegova života u našim kupališnim mjestima i na našim obalama uporno uvagja, podržava i širi. Poslanica, što smo je prošle go- dine na obranu javnoga morala i čes- titih običaja izdali i Vama upravili, po- budila je doduše mnogo pažnje, no- vine su pisale o njoj i čitala se, ali željenog uspjeha nije bilo. Pojave sra- motnoga nemorala zapažale se u svim svojim cdurnim i najodurnijim oblici- ma skoro jednako kao i prije; nadlež- ne vlasti su većim dijelom mirno do- puštale, da se posvuda u javnosti na- meću, jer — to je nažalost do sada bilo načelo — stranim gostima treba dopustiti punu slobodu, dok se naše- mu čovjeku na tome polju često niti toliko ne dozvoljava, da brani one svetinje svoje, što ih imade i gleda u kršćanskom moralu, u nevinoj djeci, u poštenju života i njegovih običaja! Poznato je, kako se komunizam po- svuda širi. Ne samo Crkva nego i dr- Žžavna vlast duboko je svijesna, koje pogibli prijete društvu od njega. Ali dok Crkva u borbi proti njemu ide za tim, da se snošaj izmegju Boga i čo- vjeka uspostavi te da pravednosti ljubav izmegju čovjeka i čovjeka ponovno za- vlada, kako jedno i drugo prema nje- zinoj nauci zapovijedi dekaloga nare- gjuju, primjenjuju državne vlasti proti njemu samo zakon o zaštiti države, kao da su kazna i zatvor najuspješnije sretstvo u suzbijanju komunizma. Lju- to se vara, tko tako misli. Pa i s vi- soke strane kod nas već se istaklo, da sve to u borbi protiv komunizma nije dostatno. Istina je, da komuniz- mu pogoduju i neugodne današnje gospodarske prilike, ali glavni je raz- log njegova širenja, i u tome je tako- gjer bit njegove snage, što promiče pod prividnom borbom za bolje uregjenje ljudskog društva sve loše instikte u čovjeku. Spolna razvratnost zauzimlje megju njima prvo mjesto; spolna raz- vratnost dominira u ljetnoj sezoni i u mnogim našim kupališnim mjestima i na mnogim našim obalama, te je opće uvjerenje, da je razvratna sloboda o- naj faktor, koji silno promiče širenje komunističkog pokreta posvuda pa i u našim stranama, Opetujemo, niti jesmo niti možemo da budemo proti prometu stranaca, jer nema dvojbe, da je turizam lijepo vre- lo materijalnih prihoda i za žitelje u našem krasnom Primorju. ,Ali ako Gospodin ne zida kuće, uzalud se tru- de, koji je zidaju“ — veli Bog sam (Ps. 126, 1), i naša je dužnost, da u svijetlu te od Boga zajamčene činje- nice gledamo i na turizam i njegov pokret, ako hoćemo, da donese naro- du i državi instinskih koristi. Sam no- vac tih koristi ne će nikada donijeti! Moralna razvratnost kojoj se radi nov- ca u ljetnoj sezoni dopušta sva slo- boda, ne može da zazivlje blagoslov Božji na naše prilike i na narod do- lično na državu, koja tu slobodu mir- no gleda i snosi. Ponovno dižemo glas i tražimo od svih nadležuih javnih vlasti, da dogo- vorno s ostalim faktorima, kojima je briga i dužnost za čuvanje kršćanskog morala povjerena, a ti su faktori zas- tupnici Crkve, roditelja i vjerskih orga- nizacija, sve shodne mjere poduzmu, kako bi se zapriječile sve one pojave nemoralnog vladanja, nastupanja i kre- tanja u javnosti, što smo ih potanje u prošlogodišnjoj poslanici nabrojili. To je naša zajednička dužnost, koju imamo prema Bogu i prema narodu! Napose pozivljemo sve one pojedin- ce i organizacije, koje pripadaju Ka- toličkoj Akciji, da prema svojim cilje- vima i u smislu svojih pravila ener- gično i sustavno započnu organizirani rad za suzbijanje nemoralnih pojava, gdjegod se one pojavljuju za vrijeme kupališne sezone, dakle bilo to na kop- nu bilo na plažama, na moru ili pa- robrodima. Sve treba svrsishodno mo- bilizirati, da se nemora! iz javnosti u- kloni, da se djeca i mladež, da se na- rcd uopće od njegove zaraze očuve, da se strani svijet nauči štovati naše vjerske i moralne osjećaje i svetinje i računati s njima, te da se Bogu dade u javnosti ona čast, koja Ga ide kao našega vrhovnoga Gospodara i Zako- nođavca! Budno ćemo stražiti i mi sami i u tome smjeru podupirati Vas, te se mo- žemo nadeti, da ćemo uz pomoć Božju i uz odlučnu volju razne zapreke svla- dati i uspjehe postići, koje će Bog sa svojim blagoslovom bez dvojbe popra- titi. i 6. svibnja 1987. Dr Fr. Jeronim Mileta v. r., biskup šibenski, adm. ap. Dr Kvuirin Kl. Bonelačić v. GE, Dis: kup splitski jednoć solinski i makarski, Dr Josip Srebrnić v. tr, biskup krčki. Miho Pušić v. r., biskup hvarski, Dr Josip M Carević v, r., biskup dubrovački. Dr Viktor Burič v. 1., biskup senj- ski i modruški, Ivo Stjepčević v. r., generalni pro- vikar kotorski, Lisieux Rodno mjesto Sv. Tereze Malog Isusa postalo je za katolike uz Rim, Lurd i Jerusalem mjesto hodočašća, Lanjske godine Lisieux je posjetilo 700.000 osoba. Dojduće godine održa- ti će se tu i Euharistički kongres og- romnih razmjera. Skoro će biti završena velebna Crk- va treća po veličini na svijetu iza crk- ve Sv. Petra i Svetog Pavla u Londo- nu. Podignut je uz druge jedan hotel sa 2.200 soba koji može primiti 3.000 osoba. Lisieux, koje je dosle bilo posve malo mjesto, poslije smrti male sveti- ce sv. Terezije, svake se godine pos- tepeno tako razvija, da je već nastao čitav novi moderan grad. Eto, kako vjera pokreće bregove. CIJENA Din. 150 PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA Krunitbene svečanosti u Londonu. U srijedu, 12 o. mj. obavljeno je sve- čano krunisanje engleskoga kralja Gju- ra VI u Londonu. U prisutnosti više hiljada odličnika izvršio je nadbiskup Canterbery-a tradicionalni obred tim što je primio zakletvu novoga kralja, pomazao ga i postavio mu kraljevsku krunu na glavu, Engleska je javnost najaktivnije sudjelovala ovom sveča- nom činu a londonska je i uz velike žrve nastojala viditi veličanstvenu kru- nitbenu povorku. Sve su države * pos- lale svoje delegacije. Jugoslaviju je zastupao Nj. Kr. Vis, Knez-Namjesnik Pavle, koji je ovom prigodom progla- šen počasnim doktorom na sveučilištu u Oxfordu. U području podunavskih država politička se djelatnost nastavlja. Pret- sjednik austrijske republike posjetio je nedavno Budimpeštu po prvi put, O vom posjetu dava se posebna važnost, jer mu je svrha, da se još više učvr- ste odnošaji izmegju Austrije i Mad- žarske, koje su, kako je izjavio Mik- las, bile za vrijeme i iza svjetskog ra- ta ponižene. Pretsjednik dr. Beneš proputovao je južnu Česku te održao u Českim Budejovicama vežan govor, Beneš is. ključuje mogućnost rata, ne podcije- njujući kod toga izvjesne poteškoće u politici našeg vremena, Pogledi u me- gjunarodnoj politici idu smjerom, koji ostavlja po strani dosadašnju politiku megjunarodne saradnje, a sve se jas- nija pokazuje politika rivalstva megju velesilama. Ovo je rivalstvo prouzro- kovalo neobično živu diplomatsku dje- latnost i nicanje bilateralnih sporuzuma zadnjeg vremena. Francuska s velikim interesom pra- ti razvoj prilika u odnosima izmegju sebe i Male Antante. I dok se s jedne strane u izvjesnim krugovima tvrdi da sporazumi što se sklapaju megju po- dunavskim državama, idu za tim, da Malu Antantu odvrate od Francuske, dotle franc, ministar Delbos izjavljuje, da Francuskoj niti može biti niti joj je uistinu krivo to, što nm. pr. Jugosla- vija sklapa sporazum s Italijom. Da to isto učine Čehoslovačka i Rumunjska — veli Delbos — ne bi tim nimalo oslabila Mala Antanta niti bi došli u pitanje prijateljski odnošaji koji vežu M. A. sa Francuskom. Pitanje stranaca u Egiptu o ko- jemu je raspravljala konferencija u Montrevx u donekle je riješeno. Pos- tignut je sporazum kojim se ukidaju »Kapitulacije“, a uregjuje se pitanje sudskih procesa. Obzirom na djelova- nje drugih religija odregjeno je, da slobodu vjeroispavijedanja imaju one religiozne institucije, koje zavise o Francuskoj. Vatikanski grad. Državno tajništvo uputilo je Njemačkoj odgovor na vla- dinu notu radi Papine enciklike protiv progona katolika u Njemačkoj. U od- govoru se dokazuje sa gledišta općih državnopravnih propisa pravo saobra- ćanja Sv, Stolice s njemačkim bisku- pima, Nadalje nabrajaju se svi sluča- jevi, kojima se njem, vlada ogriješila o konkordat, Hitlerov nedavni vrlo žuč- ljivi govor uplivaće radije u smislu pogoršanja odnosa. U Sovjetskoj Rusiji nastavlja se bezbožničkom propagandom. Boljševi- ci su organizovali posebni vlak, koji su nazvali ,Expres Bez Boga“, Ne- davno su bezbožničke organizacije od- lučile da sagrade parobrod, kojim će voditi protuvjersku propagandu u ino- zemstvu. Zvat će se ,Bezbožnik“, Brod- ski personal sačinjavat će bezbožnici, koji znadu više jezika. Na parobrodu će biti stalna izložba bezbožničke | terature. Strana štampa o Dubrovniku Nedavno je krakovski ,/lusfrovan Kuryer Codzienny“ objavio vrlo topao podlistak iz pera Zygmunt-a No kewskog, koji je u aprilu o. g. t vio u Dubrovniku. Podlistak nosi lov ,Wiosna w dinarach* (,Prol u dinarima“), te počinje riječima : , Tre- ba odmah utvrditi, da dubrovačko pro- ljeće u akreditovanim dinarima zapa- da mnogo manje nego li m. pr. pro- ljeće u lirama — inače primavera si- ciliana...“ — Dalje se opisuje put niz Jadran, te specijalno boravak u Dub rovniku, proljetni izgled Dubrovnika, vegetacija i život na ulici. Našim ka- menicama i dobrom dalmatinskom vi- nu posvećeno je takogjer dosta pros- tora. Pod naslovom ,Die Miinner von Ragusa“ (,Dubrovački muževi“) obja- vio je list ,Tagespost“ (Linz) novelu iz pera K. K. Krdmer-a. Tu se iznosi fantastičan ,doživljaj“ jednog turiste u Dubrovniku, gdje ga je vodič proveo kroz neke podzemne katakombe, u ko- jima mu je tumačio kako je u dijima Sultan Murat podavio pet stotina du- brovačkih muževa, čije su žene nakon toga krišom ostavile grad, du se vrate kasnije, kad su Turci napustili Dub- rovnik... Pogreb poginulih kod Senja »Hrvatski Dnevnik“ donosi: Zagreb 12 svibnja. — Jučer u četiri sata poslije podne izvršen je u Gospiću pogreb šestorice poginulih kod Senja. Njiho- va su tijela prevezena automobilima u noći izmegju 10 i 11 ov. mj. iz Senja preko Karlobaga u Gospić, gdje su smještena u mrtvačnicu mjesnog grob- lja. Pogrebu je prisustvovao ing. Au- gust Košutić, koji je u ime pretsjed nika dra Mička položio vijenac i go- vorio na grobu. Prisutni su bili tako- gjer narodni zastupnici Božo Katalinić Ante Pavlović, Franjo Borić, Grga He- cimović i Ivica Murković. Na grobu su osim ing. Augusta Košutića još govo- 1ili Luka Hećimović, Božo Katalinić i dva omladinca. NRNNREERJIARAJIR S BIDRRERI GO Što je Kafa Hag za srce to su Zeiss-Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optičara BOGDAN DUBROVNIK