TAKSA PLAĆENA U GO10OVU

Narodna Sv

tjesi

 

GOD. XIX — BR. 20

DUBROVNIK, 19 Svibnja 1937

Ponovni apel naših primorskih biskupa

Proti pojavama javnog nemorala!

Opet se obraćamo na Vas, jer se
ljetna sezona približava i s njome mo-
ralna razvrataost, koju materijalistično
shvaćanje čovjeka i njegova života u
našim kupališnim mjestima i na našim
obalama uporno uvagja, podržava i
širi. Poslanica, što smo je prošle go-
dine na obranu javnoga morala i čes-
titih običaja izdali i Vama upravili, po-
budila je doduše mnogo pažnje, no-
vine su pisale o njoj i čitala se, ali
željenog uspjeha nije bilo. Pojave sra-
motnoga nemorala zapažale se u svim
svojim cdurnim i najodurnijim oblici-
ma skoro jednako kao i prije; nadlež-
ne vlasti su većim dijelom mirno do-
puštale, da se posvuda u javnosti na-
meću, jer — to je nažalost do sada
bilo načelo — stranim gostima treba
dopustiti punu slobodu, dok se naše-
mu čovjeku na tome polju često niti
toliko ne dozvoljava, da brani one
svetinje svoje, što ih imade i gleda u
kršćanskom moralu, u nevinoj djeci, u
poštenju života i njegovih običaja!

Poznato je, kako se komunizam po-
svuda širi. Ne samo Crkva nego i dr-
Žžavna vlast duboko je svijesna, koje
pogibli prijete društvu od njega. Ali
dok Crkva u borbi proti njemu ide za
tim, da se snošaj izmegju Boga i čo-
vjeka uspostavi te da pravednosti ljubav
izmegju čovjeka i čovjeka ponovno za-
vlada, kako jedno i drugo prema nje-
zinoj nauci zapovijedi dekaloga nare-
gjuju, primjenjuju državne vlasti proti
njemu samo zakon o zaštiti države,
kao da su kazna i zatvor najuspješnije
sretstvo u suzbijanju komunizma. Lju-
to se vara, tko tako misli. Pa i s vi-
soke strane kod nas već se istaklo,
da sve to u borbi protiv komunizma
nije dostatno. Istina je, da komuniz-
mu pogoduju i neugodne današnje
gospodarske prilike, ali glavni je raz-
log njegova širenja, i u tome je tako-
gjer bit njegove snage, što promiče pod
prividnom borbom za bolje uregjenje
ljudskog društva sve loše instikte u
čovjeku. Spolna razvratnost zauzimlje
megju njima prvo mjesto; spolna raz-
vratnost dominira u ljetnoj sezoni i u
mnogim našim kupališnim mjestima i
na mnogim našim obalama, te je opće
uvjerenje, da je razvratna sloboda o-
naj faktor, koji silno promiče širenje
komunističkog pokreta posvuda pa i
u našim stranama,

Opetujemo, niti jesmo niti možemo
da budemo proti prometu stranaca, jer
nema dvojbe, da je turizam lijepo vre-
lo materijalnih prihoda i za žitelje u
našem krasnom Primorju. ,Ali ako
Gospodin ne zida kuće, uzalud se tru-
de, koji je zidaju“ — veli Bog sam
(Ps. 126, 1), i naša je dužnost, da u
svijetlu te od Boga zajamčene činje-
nice gledamo i na turizam i njegov
pokret, ako hoćemo, da donese naro-
du i državi instinskih koristi. Sam no-
vac tih koristi ne će nikada donijeti!
Moralna razvratnost kojoj se radi nov-
ca u ljetnoj sezoni dopušta sva slo-
boda, ne može da zazivlje blagoslov
Božji na naše prilike i na narod do-
lično na državu, koja tu slobodu mir-
no gleda i snosi.

Ponovno dižemo glas i tražimo od
svih nadležuih javnih vlasti, da dogo-
vorno s ostalim faktorima, kojima je
briga i dužnost za čuvanje kršćanskog
morala povjerena, a ti su faktori zas-
tupnici Crkve, roditelja i vjerskih orga-
nizacija, sve shodne mjere poduzmu,
kako bi se zapriječile sve one pojave
nemoralnog vladanja, nastupanja i kre-
tanja u javnosti, što smo ih potanje
u prošlogodišnjoj poslanici nabrojili.
To je naša zajednička dužnost, koju
imamo prema Bogu i prema narodu!

Napose pozivljemo sve one pojedin-
ce i organizacije, koje pripadaju Ka-
toličkoj Akciji, da prema svojim cilje-
vima i u smislu svojih pravila ener-
gično i sustavno započnu organizirani
rad za suzbijanje nemoralnih pojava,
gdjegod se one pojavljuju za vrijeme
kupališne sezone, dakle bilo to na kop-
nu bilo na plažama, na moru ili pa-
robrodima. Sve treba svrsishodno mo-
bilizirati, da se nemora! iz javnosti u-
kloni, da se djeca i mladež, da se na-
rcd uopće od njegove zaraze očuve,
da se strani svijet nauči štovati naše
vjerske i moralne osjećaje i svetinje i
računati s njima, te da se Bogu dade
u javnosti ona čast, koja Ga ide kao
našega vrhovnoga Gospodara i Zako-
nođavca!

Budno ćemo stražiti i mi sami i u
tome smjeru podupirati Vas, te se mo-
žemo nadeti, da ćemo uz pomoć Božju
i uz odlučnu volju razne zapreke svla-
dati i uspjehe postići, koje će Bog sa
svojim blagoslovom bez dvojbe popra-
titi. i

6. svibnja 1987.

Dr Fr. Jeronim Mileta v. r., biskup
šibenski, adm. ap.

Dr Kvuirin Kl. Bonelačić v. GE, Dis:
kup splitski jednoć solinski i makarski,

Dr Josip Srebrnić v. tr, biskup
krčki.

Miho Pušić v. r., biskup hvarski,

Dr Josip M Carević v, r., biskup
dubrovački.

Dr Viktor Burič v. 1., biskup  senj-
ski i modruški,

Ivo Stjepčević v. r., generalni pro-
vikar kotorski,

 

Lisieux

Rodno mjesto Sv. Tereze Malog
Isusa postalo je za katolike uz Rim,
Lurd i Jerusalem mjesto hodočašća,

Lanjske godine Lisieux je posjetilo
700.000 osoba. Dojduće godine održa-
ti će se tu i Euharistički kongres og-
romnih razmjera.

Skoro će biti završena velebna Crk-
va treća po veličini na svijetu iza crk-
ve Sv. Petra i Svetog Pavla u Londo-
nu.

Podignut je uz druge jedan hotel
sa 2.200 soba koji može primiti 3.000
osoba.

Lisieux, koje je dosle bilo posve
malo mjesto, poslije smrti male sveti-
ce sv. Terezije, svake se godine pos-
tepeno tako razvija, da je već nastao
čitav novi moderan grad. Eto, kako
vjera pokreće bregove.

CIJENA Din. 150

PREGLED VANJSKIH DOGOĐAJA

Krunitbene svečanosti u Londonu.
U srijedu, 12 o. mj. obavljeno je sve-
čano krunisanje engleskoga kralja Gju-
ra VI u Londonu. U prisutnosti više
hiljada odličnika izvršio je nadbiskup
Canterbery-a tradicionalni obred tim
što je primio zakletvu novoga kralja,
pomazao ga i postavio mu kraljevsku
krunu na glavu, Engleska je javnost
najaktivnije sudjelovala ovom  sveča-
nom činu a londonska je i uz velike
žrve nastojala viditi veličanstvenu kru-
nitbenu povorku. Sve su države * pos-
lale svoje delegacije. Jugoslaviju je
zastupao Nj. Kr. Vis, Knez-Namjesnik
Pavle, koji je ovom prigodom progla-
šen počasnim doktorom na sveučilištu
u Oxfordu.

U području podunavskih država
politička se djelatnost nastavlja. Pret-
sjednik austrijske republike posjetio je
nedavno Budimpeštu po prvi put, O
vom posjetu dava se posebna važnost,
jer mu je svrha, da se još više učvr-
ste odnošaji izmegju Austrije i Mad-
žarske, koje su, kako je izjavio Mik-
las, bile za vrijeme i iza svjetskog ra-
ta ponižene.

Pretsjednik dr. Beneš proputovao
je južnu Česku te održao u Českim
Budejovicama vežan govor, Beneš is.
ključuje mogućnost rata, ne podcije-
njujući kod toga izvjesne poteškoće u
politici našeg vremena, Pogledi u me-
gjunarodnoj politici idu smjerom, koji
ostavlja po strani dosadašnju politiku
megjunarodne saradnje, a sve se jas-
nija pokazuje politika rivalstva megju
velesilama. Ovo je rivalstvo prouzro-
kovalo neobično živu diplomatsku dje-
latnost i nicanje bilateralnih sporuzuma
zadnjeg vremena.

Francuska s velikim interesom pra-
ti razvoj prilika u odnosima izmegju
sebe i Male Antante. I dok se s jedne
strane u izvjesnim krugovima tvrdi da
sporazumi što se sklapaju megju po-
dunavskim državama, idu za tim, da
Malu Antantu odvrate od Francuske,
dotle franc, ministar Delbos izjavljuje,
da Francuskoj niti može biti niti joj
je uistinu krivo to, što nm. pr. Jugosla-
vija sklapa sporazum s Italijom. Da to
isto učine Čehoslovačka i Rumunjska
— veli Delbos — ne bi tim nimalo
oslabila Mala Antanta niti bi došli u
pitanje prijateljski odnošaji koji vežu
M. A. sa Francuskom.

Pitanje stranaca u Egiptu o ko-
jemu je raspravljala konferencija u
Montrevx u donekle je riješeno. Pos-
tignut je sporazum kojim se ukidaju
»Kapitulacije“, a uregjuje se pitanje
sudskih procesa. Obzirom na djelova-
nje drugih religija odregjeno je, da
slobodu vjeroispavijedanja imaju one
religiozne institucije, koje zavise o
Francuskoj.

Vatikanski grad. Državno tajništvo
uputilo je Njemačkoj odgovor na vla-
dinu notu radi Papine enciklike protiv
progona katolika u Njemačkoj. U od-
govoru se dokazuje sa gledišta općih
državnopravnih propisa pravo saobra-
ćanja Sv, Stolice s njemačkim bisku-
pima, Nadalje nabrajaju se svi sluča-
jevi, kojima se njem, vlada ogriješila

o konkordat, Hitlerov nedavni vrlo žuč-
ljivi govor uplivaće radije u smislu
pogoršanja odnosa.

U Sovjetskoj Rusiji nastavlja se
bezbožničkom propagandom. Boljševi-
ci su organizovali posebni vlak, koji
su nazvali ,Expres Bez Boga“, Ne-
davno su bezbožničke organizacije od-
lučile da sagrade parobrod, kojim će
voditi protuvjersku propagandu u ino-
zemstvu. Zvat će se ,Bezbožnik“, Brod-
ski personal sačinjavat će bezbožnici,
koji znadu više jezika. Na parobrodu
će biti stalna izložba bezbožničke |
terature.

 

Strana štampa
o Dubrovniku

Nedavno je krakovski ,/lusfrovan
Kuryer Codzienny“ objavio vrlo topao
podlistak iz pera Zygmunt-a No
kewskog, koji je u aprilu o. g. t
vio u Dubrovniku. Podlistak nosi
lov ,Wiosna w dinarach* (,Prol
u dinarima“), te počinje riječima : , Tre-
ba odmah utvrditi, da dubrovačko pro-
ljeće u akreditovanim dinarima zapa-
da mnogo manje nego li m. pr. pro-
ljeće u lirama — inače primavera si-
ciliana...“ — Dalje se opisuje put niz
Jadran, te specijalno boravak u Dub
rovniku, proljetni izgled Dubrovnika,
vegetacija i život na ulici. Našim ka-
menicama i dobrom dalmatinskom vi-
nu posvećeno je takogjer dosta pros-
tora.

Pod naslovom ,Die Miinner von
Ragusa“ (,Dubrovački muževi“) obja-
vio je list ,Tagespost“ (Linz) novelu
iz pera K. K. Krdmer-a. Tu se iznosi
fantastičan ,doživljaj“ jednog turiste u
Dubrovniku, gdje ga je vodič proveo
kroz neke podzemne katakombe, u ko-
jima mu je tumačio kako je u dijima
Sultan Murat podavio pet stotina du-
brovačkih muževa, čije su žene nakon
toga krišom ostavile grad, du se vrate
kasnije, kad su Turci napustili Dub-
rovnik...

Pogreb poginulih kod Senja

»Hrvatski Dnevnik“ donosi: Zagreb 12
svibnja. — Jučer u četiri sata poslije
podne izvršen je u Gospiću pogreb
šestorice poginulih kod Senja. Njiho-
va su tijela prevezena automobilima u
noći izmegju 10 i 11 ov. mj. iz Senja
preko Karlobaga u Gospić, gdje su
smještena u mrtvačnicu mjesnog grob-
lja. Pogrebu je prisustvovao ing. Au-
gust Košutić, koji je u ime  pretsjed
nika dra Mička položio vijenac i go-
vorio na grobu. Prisutni su bili tako-
gjer narodni zastupnici Božo Katalinić
Ante Pavlović, Franjo Borić, Grga He-
cimović i Ivica Murković. Na grobu su
osim ing. Augusta Košutića još govo-
1ili Luka Hećimović, Božo Katalinić i
dva omladinca.
NRNNREERJIARAJIR S BIDRRERI GO
Što je Kafa Hag za srce
to su Zeiss-Umbral
stakla za oči.

 

 

 
 

 

Zaštitite Vaše oči od prejake
svjetlosti.

Za sve informacije kao i pro-
spekte obratite se na stručnog

optičara BOGDAN

DUBROVNIK