2 Strana Da se razumijemo Pod gornjim naslovom donosi ,Du- brovnik“ (vidi br.5) odgovor na članak Ito im smeta“, koji je izašao u .Na- rodnoj Svijesti“ br. 9 ove godine. Ko pročita taj članak u , Dubrovni- ku“ čudom će se začuditi, kako je uopće nešto takovog moglo izaći u jednom listu, koji se toliko razbacuje svojim dubrovčanizmom. Koga dakle Dubrovnik“ smatra pravim Dubrov- čanima ? Možda one, kojima je grad Dubrovnik, njegovi spomenici i tradi- cije bez važnosti. Pravomu, pe po slučajnom rogjenju, već po duši i osjećaju Dubrovčaninu svetinja su traćicije, spomenici i em- blemi našega grada, te ga moraju ve- seliti obnove svih onih detalja, koje je francuska i austrijska soldateska vni- štila. Ko je protiv toga, taj nije Du-, brovčanim, makar bio slučajno i rogjen u Dubrovniku. Da su stari Dubrovčani drugčije po- stupali i radili, nego što misli pisac tog članka, ne treba dokazivati. Neka se taj gospodin prošeta po gradu i neka melo prouči kako je to izgledalo u doba Republike, pa će imati dosta do- kaza. Eto mu slika Bogorodice i sv. Vlaha u vratima od Ponte; eto mu niše za sliku ispod zvonika u starim vratima ,Porta ad campanas“ ; eto mu kapelice u zidinama tornja »Puncjela“, a neka se sjeti i kapelice, koja je bila na tvrgjavi sv. Ivana, Eto mu gradskih tornjeva i bastiona, koji većinom imaju imena svetaca. Napokon mu eto i ka- pele na Lovrijencu, a moguće mu je poznat i natpis, koji je bio isklesan nad vratima Ploča. Ako su ,Dubrovniku“ kipovi sv. Via- ha bili samo simboli dubrovačke Re- publike, što su mu oni ogromni sjajno izragjeni monogrami imena Isusa nad vratima od Ponte, na Bokaru i u Sponzi? ,Dubrovniku* nije po volji, da su namještene slike u vratima Pila i na Lovrijencu. Da je u vratima Pila i prije bila slika, najbolji je dokaz niša, koja se tu nalazi, a to je uostalom bio obi- čaj kod svih sredovječnih gradova. Ne znamo zašto u gradskim vratima, tim sredovječnim atributima grada, ne bi bilo podesno i pristojno mjesto za sv. sliku, nama, kada je to bilo podesno starim Dubrovčanima. : Da je od starine bila kapela u Lo- vrijencu ne treba dokaza, jer je ista sačuvane, a da je tu kapelu sagradila dubrovačka Republika na uspomenu stare crkvice i dumanjske opatije sv. Lovrijenca tvrdi i sam poznati pisac pok. Vice Adamović u svojoj knjizi ,O bedemima grada Dubrovnika“. ,Dubrovnik“ kaže da za tvrgjavu ni- jesu svetačke slike već topovi i druga razorna sretstva. Nesmijemo zamjeriti starim Dubrovčanima, koji su se držali one sv. pisma: ,Ako Gospodin ne zida kuće, uzalud se trude, koji je zidaju“ (Ps. 126, 1). Dubrovačke tvrgjave sa- gragjene su za obranu vjere i slobode, a ne iz nekih naročitih ofenzivnih i imperialističkih pobuda, te im je i pri- stojalo da u njima budu kapele i sv. slike. U koliko je stari Dubrovnik vezao svoju slavnu prošlost uz katoličku Cr- kvu, ne ćemo da raspravljamo, a i Dubrovniku savjetujemo, da se toga kani pretpostavljajući, da mu je poznato koju je svrhu imao onaj mali zvonik na uglu Divone (Sponze). Napokon bi bilo interesantno znati, kakovo stanovište ima g. pisac toga članka o crkvicama u Beogradskoj tvr- gjavi: da li da se obnove ili poruše, PISMA IZ Kanonski pohod stonskog primorja. Prvih dana maja preuzvišeni biskup obavio je pastirski pohod svih Župa stonskog dekanata. Nakon Slana i Banića pohodio je Dole, Lisac, Smo- kovljane, Ošlje, Topolo, Mali i Veliki Ston. Svuda je narod podigao slavo- luke i najradosnije dočekao svoga nat- pastira uz pucanje mužara te ga sus- retao s najvećim poštovanjem i pažlji- vo slušao njegove očinske pobudne riječi. U Liscu se je zadržao dva dana pa je tako mogao pohoditi i odlomke Točionik, Trnovicu i Čepikuće, U Tr- movici pregledao je divnu masivnu gra- gjevinu nove škole, što se diže pod vodstvom vrlog rodoljuba g. Frana Su- šila. Sišavši s brda na more, osobito je bio dirljiv bio doček u Malom Sto- mu na obali, a o pohodu Velikog Sto- ma donosimo posebni dopis. Vjerni i dobri naš narod ljubi i štuje svoga bis- kupa, jer vidi i cijeni njegov neumorni rad. za napredak biskupije u svakom pogledu i jer se je svojim očima i u- šima osvjedočio, da je dostojan sin svoga hrvatskoga naroda, pa sve intri- ge njegovih protivnika ne mogu da kod naroda pokolebaju vjernost, ljubav i odanost prama svom biskupu. STON. Pošto je preuzvišeni Biskup obašao sve župe Stonskog Primorja, dne 9 o. mj. spušta se nma Bistrinu i motornim čamcem dolazi u Mali Ston, gdje je bio dostojanstveno pričekan od mnogobrojnog naroda. Ponedjenik, 10 svibnja po podne u 4 s. uputio se je iz Maloga put Velikoga Stona ispra- ćen od naroda i dočekan u V, Stonu od predstavnika vlasti, školske djece, djevojačkog društva i naroda. Jedna učenica osnovne škole pozdravi ga i pruži mu buket sjajnih ruža. Pošto mu se pretstaviše vlasti, povorka krene put crkve Matice, gdje ga na vratima pri- NARODA čeka nadžupnik-dekan i oslovi sa par pozdravnih riječi. Poslije običnog ob- reda Biskup zahvali svima na prijaz- nom i lijepom pričeku i podijeli bla- goslov. Zatim otigje u osnovnu školu, da pregleda vjerski odgoj djece, pa po tom posjeti naša dva zaslužna crkovi- nara gg. Cvijeta Ljubana i Frana Vla- šića. U 62 seprisustvuje svibanjskoj pobožnosti u Matici. Utornik, 11 svibnja u 9*/2 s. počne u crkvi svečana služba Božja. Misu otpjeva u trojci preč. kan. Don Karlo Capurso, koju su pjevali stonski pje- vači na svačije zadovoljstvo, pod vod- stvom kapelnika Napretkove glazbe g. Kopitovića. Po Misi preuzv. Biskup održa vjersko-patriotski govor i krizma djecu. Po svršetku crkvenih obreda po- sjeti općinskog načelnika g. Vlaha Bu- ška i poglavicu Suda g. Dr. Marka Keleza. — Po podne u 4 s. otigje sa mnogobrojnom povorkom na groblje i podijeli odriješenje pokojnim mrtvim na novom i starom groblju. Pohodi samostan Čč, sestara sv. Kuzme i Da- mjana, a na povratku ga čekaše lagja, da pogje na Kobaš i da tamo obavi čin sv. Krizme nad jednim odraslijim bolesnikom. Uz put se zaustavi na Broce i pregleda mjesnu kapelu. Svuda je Biskup bio srdačno doče- kan i pozdravljen od svojih vjernika, a on ih je bodrio i snažio u Vjeri i domovinskoj ljubavi i blagoslivao. — Svoju ljubav je pokazao i prama si- romasima Stona udijelivši priličnu svo- tu za karitativno društvo ,Milosrgje sv. Vlaha u Stonu“. — Neka mu Go»spo- din Bog na svemu plati, a od nas mu od srca hvala. NARODNA SVIJEST 19 Svibuja 1937 Gologlav... bez ogrtača... Om... KOTOR. ,Glas Boke* bijesni. Ured- nik je ,Glasa Boke“ tako pogogien pisanjem katoličke štampe o mentali- tetu i duhu njegova glasila, da je pro- sto izgubio pamet. U nepristojnom član- čiću ,Graktanje na Glas Boke“ udario je na dopisnika ,Nar. Svijesti“ uprav bolesnom intonacijom. Ne iznoseći po svom običaju nikakva protudokaza opet nas upućuje ,da je Krist živa istina“ (samo ne onakva, kakvu ,Glas Boke“ zastupa pod Lovćenom !). Cio je od- govor urednika Slovinića po tomu jed- no prostaštvo, a irazeologiju je mogao da nauči samo iz marksističkih i puč- kofrontaških glasila. Željeli bismo znati, da li će ovo bijesno napadanje na ka- toličku štampu i na klerikalizam što- god rentirati političkome kružoku ,Gla- sa Boke“ pred beogradskim masonima. Vrhunac je farizejštine, kad ,Glas Boke“, ,revolver-blatt“ za bokeljske Hrvate, diktira. katoličkim krugovima lekcije o održavanju sloge u hrvatskom narodnom pokretu, i zalaže se za ideo- logiju HSS. Zamislite malo, organ jednog Giunia!! To je već stara stvar, da organi slični ,Glasu Boke“ jednim bezočnim izvrtanjem stvari, upotreblja- vaju i Mačekovo ime u borbi proti katoličkim krugovima. Pošto je skra- hirala JNS, kušaju da ubacivanjem kultur-kempferskih parola, a sve pod firmom državnog dobra, razbiju hr- vatsku slogu. Mi nijesmo »podlački“ pitali ,Glas Boke“, što misli o razvi- janju hrvatske zastave pri općinama u Boki, nego znajući dobro nedavno dr- žanje ovoga lista prema hrvatskom narodnom simbolu. Megjutim smatramo za zgodno, da ovom novopečenom tutoru hrvatskog narodnog pokreta i bokeljskog tradi- cionalizma upravimo nekoliko pitanja : Prvo. Zna li ,Glas Boke“, da je vogja hrvatskoga naroda Dr. Vlatko Maček bio pozvan na tripunjdansku svečanost ove godine ? Drugo. Zna li ,Glas Boke“, da se vogja hrvatskoga naroda nije odazvao? Treče. A zna li ,Glas Boke“ (a kao novi ,tutcr“ hrvatskog narodnog po- kreta mora da zna!), zašto se vogja sa ojačanom kožom! Uživajte svoju mladost i slobodu jer NIVEA čuva Vašu kožu, sije li oštro proljetno sunce, pada li kiša ili duva vjetar. Samo NIVEA sadr- žaje Eucerit sretstvo za jačanje kože, te Vam ujedno podaje mladenački svježi i zdravi izgled. hrvatskoga naroda nije odazvao a ma ni najjednostavnijim pozdravom? I što misli ,Glas Boke“: je li to zato što vogia hrvatskoga naroda ne uvažuje veliku tripunjdansku tradiciju i najveće svetinje bokeljskih katolika, ili za što drugo ? .Glas Boke“, koji je toliko naciona- listički, da i jednom kotorskom kleru spočitava, da nije davao ,Caru što je carevo“, sad se najednom iskukuljio u zastupnika hrvatskog narodnog po- kreta! Zli jezici kažu po Kotoru, da bi se moglo dogoditi, da se ,Glas Boke*, u slučaju kakvih promjena u političkoj situaciji, preobrne u radićevski organ za Boku! I još nešto nabacuju zli je- zici po Boki: da bi se moglo dogoditi, da uredništvo i konsorcij ,Glasa Boke“ dadu inicijativu, za slučaj kakvih pro- mjena u političkoj situaciji, da se Stje- panu Radiću u Boki podigne prvi spo- menik na plavom Jadranu, i to ili na Markovrtu ili na: Mogrenu !! KUNA na Pelješcu. Proslava naše mile , Delorite“ uspjela je preko sva- kog očekivanja. Mnoštvo naroda na- punilo je velebni hram. Došlo je svjeta sa svih strana. Sv. Misu otpjevao je nestor Doau Pero Brajnović župnik Gru- de i preko sv. Mise ie isti Don Pero održao baš krasnu aktuelnu propovijed — iznio je sve teške rane našeg Pe- lješca i šibao sve ono što diže našemu narodu vjeru i moral. On je sa svojom govorničkom vještinom svakome stavio pred oči kobne posljedice ako zabaci- mo najveći biser: sv. katoličku Vjeru. Očinskom ljubavi raspalio je srca za Isusa, Gospu i otačbinu. — Na koru je pjevao zbor a na orguljama je svi- rao Don Kosto Selak. — Moramo na- pomenuti osobito novi školski zbor, koji pod ravnanjem O. Dodića i vri- jedne g.gie Milidrag, učiteljice Kune, vrlo lijepo napreduje. Po podne na blagoslovu su otpjevali pjesmice, lita- nije i Svetotajstvu. Čast im! — U ve: čer bila je predstava ,Knez Ivo Sem- berije“ koja je odlično uspjela u svakom pogledu. Tako je čitav dan prošao u najljepšem raspoloženju : Gospi na čast narodu ma radost. Njemački pisaći strojevi Mali Portable . Veliki (normalni) bez općinske takse. Din 1480.— i 2980,— ONU Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom Za svaki stroj garantira! KNJIŽARA - JADRAN — Dubrovnik