Strana 2 Lov na gavrane .Glas Boke“ je koncentrirao svu pažnju na to da ulovi dopisnika ,Na- rodne Svijesti“. Zato je organizirao lov na ,gavrane“ u velikom stilu. Uvi- jek u pretpostavci, nimalo ozbiljnoj i nimalo stvarnoj, da dopisnik mora biti svećenik! Mi smo ga navlaš pustili u toj zabludi, samo da se ispuca iz svih kalibara na ,gavrana“. To tim više, što se, kako čujemo, po mišljenju .Glasa Boke“ nije radilo o kakvomu- drago ,gavranu“, nego o pgavranu strvinaru“, koji je nekada i sam grak- tao iz stupaca ,Glasa Boke“. Urednik je u ovom traganju za ,gavranom“ imao i jednog partnera, čiju javnu funkciju ne možemo da spomenemo u stupcima jednog katoličkog glasila. Nego, dugi razgovori sa partnerom na kotorskoj rivi nijesu doveli do žugjena rezultata, o čemu se konačno uvjerio i ,Gias Boke“, jer je u zadnjem broju preobrazio ,gavrana“ u ,anonimnog pokvarenjaka“ (Fiat applicatio, anonim- ni ,vjerniče“ I). Svakako, da ,Glas Boke“ i nije ništa napisao proti kato- ličkoj crkvi i njezinu svećenstvu nego da je samo ispucao ovu svoju termi- nologiju o ,gavranima“, već bi to bilo dosta i odviše, da se ,Glasu Boke“ iiksira pravo mjesto u našem javnom životu. — Mi megrutim točno znamo, i to smo konačno utvrdili, ko je ,vjer- nik“ ,Glasa Boke“, Ako mu ime ne iznosimo, činimo to samo iz prevelika poštovanja prama ustanovi, s kojom je još u uskoj vezi. Da ipak ,Glas Boke“ lakše ugje u trag dopisniku ,Narodne Svijesti“, jer ga pri tome ne vodi mržnja, nego lju- bav, da komu dobra učini (I), evo mu rekoliko dopisnikovih ličnih podataka: Ja, dopisnik ,Narodne Svijesti“, vje- rom katolik ali ni gavran ni gavranu prilika, doznao sam za onaj tripunj- danski poziv Mačeku na Tripunjdan veče za vrijeme koncerta pred katedra- lom od jedne grupe kotorskih radnika. I ako nemam bliže veze s upravom »Bokeljske Mornarice“ ipak sam kroz nekoliko dana po Tripunjdanu potražio kontakt sa trojicom skrbnika, koji su mi to potvrdili, pokazujući pri tome i neku zabrinutost sa Mačekova oda- ziva. Inače nemam svojte u Boki. Imam samo nešto dalje svojte nedaleko Sušaka, u Kastavštini. ,Glas Boke,“ glasilo ,Zetske Plovidbe“ može preko pomoraca, via Kotor - Sušak, potražiti moga ,Abrahama,“ ako ga nagje! Konačni rezultati polemike Polemika, koju je izazvao ,Glas Boke“, donijela je nekoliko vrlo po- učnih rezultata. Prvi je u tome, što je konačno o- svijetljeno držanje ,Glasa Boke“ kao oštro neprijateljsko, pače i agresivno prama katoličkome svećenstvu i kato- ličkoj crkvi. Pod ovim vidom ,Glas Boke“ je gori nego nekad zagrebačka »Slobodna Tribuna“. Drugi je u tome, što je osvijetljena relacija g. Rudolfa Giunia prama ka- toličkoj crkvi, a to katoličke krugove u Kotoru osobito interesuje. Posljedica je svega toga, da će ka- tolički svećenici apstinirati od surad- nje u ,Glasu Boke“ kao protukatolič- kom organu. Kad bi katolička crkva imala više utjecaja na politiku u našoj zemlji, a bokeljski Hrvati raspolagali sinekura- ma, postupak bi ,Glasa Boke“ bio i katoličkiji i hrvatskiji i bokeljskiji. U- naprijed ćemo budno paziti na drža- nje ,Glasa Boke“, kad god se drzne da uskoči preko ograde svetišta gdje mu nema mjesta. Novinski glasovi o Sv. Ocu Papi Prigodom 80-godišnjice života Sve- tog Oca Pape direktor ,Echo de Bel- grade“ je napisao noticu, u kojoj kaže: ,Ne ćemo spomenuti brzo uzdignu- će kojim je veliki učenjak, prefekt Ambrozijana i prefekt Vatikanske bi- blioteke, postao kroz nekoliko godina biskup. nuncije u Varšavi, nadbiskup Milana, kardinal i Papa. Neka nam bude dovoljno istaknuti da je Pijo XI, u 15 godina Pontifikata, izvršio ogrom- no djelo koje prelazi granice katolič- kog svijeta, makar bile najšire. Glavna misao Pape jest saragjiva- nje organiziranih svjetovnjaka u hi- jerarhičkom apostolatu Crkve, koja se zove Katolička Akcija. Kao Papa mi- sija, daje najenergičniji poticaj aposto- latu megju nevjernicima. Učitelj Crkve, Pijo XI, objelodanjuje velike enciklike, koje upozoruju na protukršćanske te- orije o organiziranju društva. Vjernici i nevjernici priznaju da Pa- pa štiti svojim naučavanjem bitne vred- note civilizacije, kojima u isto vrijeme prijete i bezbožni boljševizam i rasis- tički neopoganizam“. Pravo lice komunizma Fernan Loran povodom izjave jed- nog očevidca o vjerskim progonima u Sovjetskoj Uniji. U Parizu je pred prepunom salom, u kojoj je bilo više narodnih poslani- ka i drugih istaknutih političkih ljudi, održao predavanje monsinjor Derbinji. Ovaj visoki pretstavnik katoličke Crk- ve bio je upučen u Sovjetsku Rusiju sa strane Ni. Sv. Pape da dogje u ve+ zu sa vjernima i ispita pravo stanje. Poznato je koliko su nastradale Crkve svih vjeroispovijesti u Uniji i kako se bjesomučno gone njihovi pipadnici. U svome iscrpnom predavanju mon- sinjor Derbinji je sa frapantnim činje- nicama i uvjerljivom iskrenošću izlo- žio slušaocima niz primjera o strašnom gonjenju vjernih u Sovjetskoj Uniji i groznim zločinima koji se stalno vrše. Nevjerovatne grubosti dešavaju se sva- kodnevno, dok ses druge strane hipokrit- ski krije istina od boljševičkih pret- stavnika i agitatora u inostranstvu Monsignor Derbinji je naglasio da se posljednjih godina znatno povećao broj progona i da su mnoge nove krvave stranice dodane ranijim patnjama rus- ke crkve. U svom zaključnom govoru g. Fer- nan Loran, poslanik Pariza, organiza- tor ovog predavanja, skrenuo je paž- nju slušaocima na varljivu taktiku ko- munističkih agenata o bratstvu klasa, dok se u samoj Rusiji danas radnič- ka klasa pati isto toliko koliko drugi društveni redovi, a naročito zemljorad- nička klasa. — Ovo uspjelo predava- nje, koje je pokazalo prisutnim sluša- ocima pravo lice sovjetskog režima, izazvalo je opću pažnju i zabilježeno je od velikog broja francuskih listova. (v. Figaro od 25 maja; Action Fran- caise od 25. V.; La Liberte, od 25. V. o. g.) Informacija Građanstvu do znania! Kod dobro poznate gostionice i kafane »lete Mare“ u Sustjepanu — Rijeka dubrovačka uz lijepu romantičnu šetnju. dobije se zakusak, pečena janjetina, riba, dobra čaša vina, pivo u ledu i t. d. Za mnogobrojni posjet preporuča se VLASNICA ,NARODNA SVIJEST“ 16 Lipnja 1937 Broj 24 Obavijest organizacijama Hrvatskog Radiše u vezi dolaska Hrvata iz Sjedinjenih država Sjeverne Amerike »Hrvatski Radiša“ uz pripomoć os- talih hrvatskih kulturnih i prosvjetnih društava, provest će organizaciju do- čeka Hrvata iz Sjedinjenih Država Sjeverne Amerike, koji dolaze u do- movinu dne 8. srpnja o. g. Na nama je svima, da našoj iselje- noj braći učinimo boravak na rogjenoj grudi što ljepšim i udobnijim, pa zato pozivamo sve organizacije Hrvatskog Radiše, da u zajednici sa ostalim društvima u koliko naši iseljenici dogju u mjihova mjesta, prirede srdačan i topao doček. Na koncertu koji će se održati u vezi s njihovim boravkom u gradu Zagrebu, predat će hrvatska kulturna i prosvjetaa društva za etnografski mu- zej Hrvatske Bratske Zajednice u Pittsburghu, Pa na ruke pretsjednika g. Ivana Butkovića svoj dar. Pozivaju se organizacije Hrvatskog Radiše, da i one sa svoje strane u ovoj akciji sudjeluju i da mastoje majkasnije do 30. lipnja o. g. poslati (svoje darove na Središnju upravu Hrvatskog Radiše Predmeti — darovi — neka budu u prvom redu etnografskog obilježja do- tičnog kraja m. pr. narodna |razna ve- ziva, marodne nošnje, obuća, razne rukotvorine, rezbarski predmeti i t. d. Na predmet treba staviti deblji kartom na kojemu neka je čitljivo napisano što dotični predmet pretstavlja n. pr. ručnik iz... u izragleii po soo ArOvao si i A Najbolje je u svemu pitati za savjet Ogranak Seljačke Sloge u svom mjestu. Ovoj akciji mogu se pridružiti i druga hrvatska društva u provinciji, koja imaju nakanu, da pomognu ostva- renje hrvatskog etnografskog muzeja u Domu Hrvatske Bratske Zajednice u Pittsburghu, Pa., koji će muzej za buduće generacije hrvatskih iseljenika i staru domovinu biti od osobite važnosti. »Hrvatski Radiša“ Razne vijesti Prigodom proslave belgijskog na- rodnog praznika kralj je Leopold u Brusellesu pozvao na čašu pive četiri hiljade radaika. Radnici su megjutim kralju poklonili automobil, što su ga sami koastruisali, Stanje katolika u Japanu. Broj ka- tolika u godini 1936 iznosi 108 hiljada 934, dočim je god. 1927 brojio Japan samo 87 hiljada 581. Porast katolika u Japanu je doduše vrlo lagan, ali u zadnjim godinama stalan. Uprava je katoličke Crkve u Japanu predana de- kretom kougregacije za širenje vjere, urogjeničkom svećenstvu. Nestaje oduševljenja. Časopis , Zaa- mja Rossiji“ (br. 2 o. g.) donosi vijest, da je tokom godine 1936. u moskov- skom kraju istupilo iz Društva bez- božnika ništa manje nego 7 hiljada i 12 osoba. To je svakako dobar znak! Katolik-sultan, U Ihagoru u Istoč, Airici izabran je za sultana praktični katolik Petar Buduma. Pri primanju nove dužnosti, on je iz programa izba- cio sve poganske obrede. U Vatikanu će naskoro početi izlaziti novi časopis, koji će raditi na propa- gandi katoličkih kina i filmova. Kolumbovi vitezi. O/a katolička ustanova u S. D. Amerike broji 800 hiljada muških članova, 300 hijada ženskih, podmlatka ima oko 100 hi- ljada. Rade ustrajno na moralnom, so- cijalnom i karitativnom polju, uvijek budni da porade i ma obrani vjere, Ubrzo će u San Franciscu i u drugim većim gradovima Amerike držati zbo- rove proti komunistima. Prije gragjanskog rata u Španjol- skoj crkveni su redovi uzdržavali 417 bolnica, u kojima se u godini 1933 njegovalo 82 hiljade 366 pacijenata. U privatnim klinikama čč. sestara još se osim toga njegovalo 26 hiljada 94 bolesnika. Eagleski ministar pretsjednik Bald- win u jednom je od zadnjih govora rekao: ,Strepim pred jačanjem mate- rijalističkog nazora o svijetu, koji po mom uvjerenju ugrožava i tijelo i dušu“. Strijeljan je maršal Tuhačevski sa sedam generala već u noći dneva 11 ili osvitkom 12. Protiv njih je bila po- dignuta optužnica radi špijunaže u ko- rist jedne strane zemlje, radi sabotaže vojničkih uregjaja i radi neprijateljstva prema sovjetskoj republici. Tuženici su bili sugjeni pred posebnim moskov- skim vojničkim sudom, u kojemu su se nalazili najpouzdaniji ljudi Staljina. U londonskim krugovima još zapravo ne znaju, što hoće Staljin postići. Či- njenica je, da je Staljin počeo u vojs- ci čistiti staru Lenjinovu komunističku gardu. Nema ni jednoga člana glav- nog odbora komunističke stranke iz Lenjinovih dana, koji nije do sada strijeljan, zatvoren ili prognan iz zem- lje. Jedina iznimka je Staljin. I tako revolucija u Rusiji ubija svoje prve ljude jednoga za drugim, dok ne do- gje red da sami krvolok Staljin ne bude pogubljen od maršala Vorošilova ili kojega od ,najodanijih“ njegovih ge- nerala ili saradnika, Izgleda da je s o- vim sovjetski režim u nesretnoj Rusiji izgubio dosta, te je sada pitanje kak- vu će vrijednost imati već sklopljen ugovor Francuske sa Rusijom nakon ovih novih političkih dogogjaja. Njemački pisaći strojevi Mali Portable Veliki (normalni) bez općinske takse. Din 1480.— 2 80 » OSE Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom Za svaki stroj garantira! KNJIŽARA- JADRAN — Dubrovnik