TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 25. DUBROVNIK, 23 Lipnja 1937 CIJENA Din. 150 SPREMAJMO SE E Euharistijski je Kongres na vrati- tima. Proglas Šireg Odbora objavljen je našem katoličkom hrvatskom na- rodu i ostalim vjernicima grada i bis- kupije sv. Vlaha na Tjelovo, blagdan ustanove Presvetog Oltarskog Sakra- menta. Sa puno zanosa i topline potsjeća mas ovaj proglas na činjenicu, da je sav naš hrvatski narod, a osobito Dubrov- nik po svojoj slavnoj historiji najuže povezan s Euharistijom, koju nam pru- ža Bog u Katoličkoj Crkvi i koja je izvor svih vjerskih i kulturnih vrijednosti. Ako ikad a ono nam je danas potrebna što uža i što čvršća veza sa vjerom, sv. Crkvom i presv. Euharis- tijom. Malo je koje pokoljenje bilo iz- loženo takovim i tolikim neprijateljima duša pojedinaca i cjelokupnog naroda, kao što je ovo naše, Možda nikada bezboštvo nije bilo jače od onog što ga propovijedaju danas i šire razni krivi prorcci masonstva, liberalizma, a osobito marksizma. Bezboštvo se više ne zadovoljuje samim ograničavanjem slobode vjerskog ispovijedanja, nego jednostavno hoće da iščupa vjeru iz duše i srca pojedinaca, a za narode se propovijeda i širi poganstvo rasizma, Da bi se ovo moglo čim uspješ- nije postići propagira se nemoral u privatnom i javnom životu. Seksuelna raspojasanost, koja je u Rusiji progra- matska točka bezbožnog pokreta, do- zvoljava se i u onim državama, koje inače zauzimlju odlučan stav protiv- nosti prema komunizmu. Na plažama, za vrijeme ljetne sezone, zatvaraju se oči nad mnogim krupnim i žalosnim činjenicama, jer takovo postupanje to- bože traže nekakvi interesi za norma- lan i uspješan razvoj turizma. A za- boravlja se kod toga, da je proklet svaki dinar, koji dogje u narodnu bla- gajnicu posredovanjem i zaslugom gjavla. Pravo blagostanje u državi i narodu može da dogje samo od Boga jer ,Blago narodu kojemu je njegov Bog Gospodar“ (Ps. 32, 12), kako li- jepo ističe proglas Šiieg Odbora za Euh. Kongres. Naš Euharistijski Kongres ima svrhu da učvrsti današnji naraštaj u vjeri, koja najsavršenije riješava pro- bleme života pojedinaca i naroda. On ima da javno i neustrašivo naglasi kako je dužnost svakoga, da poštuje i brani ona našela vjere i morala bez kojih nema napretka ni u privatnom ni u javnom životu. Njemu je svrha, da uputi svakoga k Svetohraništu, gdje se pod euharistijskim prilikama nalazi onaj, koji je o sebi rekao: ,Ja sam Put, Istina i Život*, R U tomu smislu sastavljen je i pro- gram Euharistijskog Kongresa. Hayd- nov velebni oratorij ,Stvaranje svijeta“ što će ga izvoditi naša mužička i pje- vačka društva naglasit će, kako je Bog početak i svrha svega, a Calderon-Kra- likove ,Tajne Svete Mise“ prenijet će nas u dvoranu zadnje večere, da se iz bližega upoznamo sa ustanovom presv, Euharistije, sakramenta neogra- ničene ljubavi Kristove prema sino- _vima ljudskim, Zajedničke svete pri- česti vodit će djecu, omladinu, muš- karce i žene da se nahrane vinom koje ragja djevce i djevice ie hranom koja osiguraje vječni život. Staleške propo- vijedi učvrstit će slušacce u načelima vjere i morala; noćna procesija sa sli- kom Gospe od Porata oživjet će ljubav i pobožnost prema Majci našoj, a Teo- forična procesija bit će prigoda kad će nepregledno mnoštvo neustrašivo ispo- vijediti svoju čvrstu i živu vjeru u Krista, Kralja duša i srdaca naših, Stoga spremajmo se punim odu- ševljenjem na dane, koji će biti puni vjerske utjehe i Božjeg blagoslova za svakog pojedinca, za grad i biskupiju sv. Vlaha kao i za sav naš katolički hrvatski narod. Dib. Pregled vanjskih dogođaja Španjolska. General Franco izvojštio je u subotu, 12 0. mj. veliku pobjedu. Njegova je vojska osvojila Bilbao i tim postala gospodarom baskijske oba- le. U redovima nacijonalističke vojske zavladalo je neobično veselje, a rado- sni su nad ovim uspjehom i svi oni, koji simpatizuju sa generalom Francom u inozemstvu. Osvajanje Bilbao-a po- spješit će konac gragjanskog rata. Rusija. Veliku pažnju posvećuje me- gjunarodna javnost onomu što se do- gagja u Rusiji. Tamo se zaista drma u redovima komunističko. boljševičkog pokreta. Otkrivena je urota generala, kojoj je bio cilj rušenje Staljina. Ovaj je zakrenuo vratom desetorici generala, koji su pali žrtvom Staljinova kratkog precesa razračunavanja. Ovi će dogo- gjaji bez sumnje imati uticaja na daljnji razvoj prilika u Španjolskoj. Francuska. Izgleda da ni vlada Le- ona Bluma ne stoji tako čvisto. Zad- njih je dana čak, doživjela neuspjeh u Senatu, pak je morala pasti, Njemačka u svojem držanju prema Sv. Stolici ide još uvijek svojim pu- tem nekog čudnog hazardiranja. Od- nošaji su dosta nategnuti, ali ne izgleda, da će biti prekinuti odnošaji izmegju Vatikana i Reicha, premda su poslanici obiju strana otišli ,na dopust“, Sveta je Stolica u svojim odgovorima jasno opravdala svoje stanovište i dokazala krivice, koje ima na duši vlada III Rei- cha. Zanimljivo je, da dok protestanski crkveni krugovi u Njemačkoj stoje u glavnom na strani Sv, Stolice, dotle poglavica jedne mnacijonalne crkve u vatrenom govoru daje pravo Hitleru, čije je držanje i pokret u sebi poganski, Mala Antanta. Ovih su se dana sa- stali na jednodnevno vijećanje na Du- navu ministri pretsjednici država Male Antante. I ovom su prigodom izdali službeni komunikej, koji kaže, da od- nošaji triju država postaju svaki dan uži i čvršći, Karakteristično je, da fran- cuski ,Temps“ ovom prigodom napada Jugoslaviju za to što u posljednje vri- jeme vodi neku samostalnu politiku ne obazirući se ma ostale države Male Antante. Neslužbeno glasilo francuskog ministarstva vanjske politike prigovara politici zbliženja Jugoslavije ltaliji i Njemačkoj i misli, da će se zbog toga morati raspasti Mala Antanta. Megjutim ministri to oprovrgavaju i izjavljuju, da svaka od država članica, pa tako i Ju- goslavija lojalno postupa i da se ništa ne dogagja bez znanja ostalih država. Proslava jubileja Dr. Zdenke Smrekar U ponedjeljak dne 7. lipnja prosla- vila je u Zagrebu g.gja Dr. Zdenka Smrekar 30 godišnji jubilej svoga kul- turnog rada. Vrhunac proslave bio je u kazalištu gdje se je te večeri pred- stavljao autoričin komad ,U pravom svijetlu“. Ovom prigodom održano je mnogo govora u kojima su govornice izrazile svoje priznanje g.gji Smrekar kao vogji hrvatskog ženskog pokreta. Jubilarka primila je toga dana bez- brojne čestitke i darove sa raznih strana Hrvatske. Jer je g.gja Smrekar dobro poznata i u Dubrovniku sa prošlogo- dišnjeg Megjunarodnog ženskog kon- gresa to je i Dubrovnik uzeo vidnog učešća u ovoj proslavi, Zauzimanjem nekih gospogja iz mjesne Ženske Za- druge poklonjen je g.gji Smrekar sve- čani i veliki album dubrovačkih zname- nitosti sa popratnom lijepom posvetom. Album su predale dvije dubrovačke akademičarke obučene u konavosku nošnju. — Iz Dubrovnika bio je poslan ovaj brzojav: Doktor Zdenka Smrekar Zagreb. Slavlju kojim Vas danas cijela domovina slavi pridružuje se i Dub- rovnik u kojem ste ostavili tako lijepu uspomenu velike i jake žene. Čestitamo lijepu i značajnu godišnjicu željom da Vaš karakter svijetli svim Hrvatima i Hrvaticama a vaš rad za narod bio uzorom svima koji ljube Hrvatsku. Bog i sveti Vlaho krijepili Vas do skrajnih granica ljudskog života. — Braća Hr- vatskog Zmaja, Hrvatsko pjev. društvo »Gundulić“, Hrvat, kult. društvo » Na- predak“, Pododbor Matice Hrvatske, Hrvatski Radiša, Hrv. glazb. društvo »Dubrava“, Hrvatski akademski klub Kat. društvo Bošković“, Hrvatska Dubrava“, Na ovaj brzojav odgovorila je Dr, Smrekar: ,Duboko ganuta zanosni riječima priznanja, molim da Hrv. Zmaja kao i svi supotpisnici br- zojavne čestitke k mome jubileju pri moju najiskreniju zahvalu, Nemam ri- ječi, kako da dolično zahvalim dragom Dubrovniku na svoj pažnji i odlik nju, kojim me je počastio, Nastoj da se odužim radom na čast i k hrvatske domovine, a grada Dub nika napose. U dubokom poštovanju i zahvalnosti odana Zdenka Smrekar“, Meranija. Meranija (Meran i slično) je titular- no vojvodstvo rimsko-njemačkog cars- tva te znači Dalmaciju sa Hrvatskom; u najširem tumačenju obuhvača Mera- nija čitavo područje od Akvileje pa do zemlje ,Pagana“ ili Neretljana, od Jadrana pa do granica Ugarske, Jasno, da je ova Meranija za rimsko-njemač- kog carstva samo zemlja ,in partibus infidelium“. Niti je ikad bilo rimsko- njemačko carstvo, niti su bili meran- ski vojvode stvarno u posjedu svih ovih zemalja. Naslov ,vojvoda od Me- ranije“ je bio podijeljen god. 1153 grofovima Dachau, a god, 1178 grc- fovima Andechs, koji su se stoga i na- zivali ,Audechs. Meranski“ ili pak sa- mo Meranski: Oefele i Herlitz stavljaju naziv ,Meranija“ u vezu sa Morlaki- jom“ i Morlacima, držeći, da je mnas- talo ime morlak iz ,morjak“, stanov- nik pokraj mora, dočim se naziv Mor- lak pravilno tumači iz ,Moro Valacco* crni Vlah (Lstinus niger). Vjerojatnije je, da je ime Meranije nastalo iz sta- re ,Marine* ili ,Marittime“ u smislu izvještaja ,popa Dukljanskog“ o pod- jeli hrvatskih zemalja na duvanjskom saboru u Marinu“ i ,Transmontanu“; granica im je bila vodomegja jadrans- kih i savsko-dunavskih rijeka, Iz ,Ma- rine“ je možda nastalo i ime ,Mera- nija“ za hrvatsku župu sa sjedištem u Omišu, a s otocima Vis, Brač i Hvar. »Marina“ popa dukljanskog se raspros- tire od Vinodola pa sve do Drača, obuhvačajuć Bijelu i Crvenu Hrvatsku. »Primorsku“ (parathalassia) — ili kliš- ku, i »morsku“ starohrvatsku župu na- braja već i Konstantin Porfirogenet. I »Meran“ starih njemačkih junačkih pje- sama o kralju Rotheru (sa sjedištem u Bariju), Hugdietrichu i Wolfdietrichu, koje stvarno posižu čak do u doba franačkih kraljeva Teodorika i Teoda- berta, — je naša Dalmacija, sa Hrvats- kom. Da li spada ovamo i ,Moren- land“ stare njemačke književnosti, ne mogu da tvrdim, — Naziv ,Meranija“ je za Njemce nekako zgodniji već ra- di poznate im Pomeranije na Baltiku Dali spadaju ovamo i nazivi: Mrin (Meren) —, sjedište starohrvatske ž kod Ključa u Bosni, sa starom bisku- pijom ,Maitaritana“ ili ,ad Matricem“ (Majkić?); — Maranaj — brdo kod starog albanskog Drivosta; samnitska Maronia, napram Samotraki; — kelt- ski ,marum“ — ,znak za granicu“; — i mnolens-volens — ,Marjan“ Splitu, — ne mogu tvrditi; svakako bi predaleko vodila uporedba sa nazivom »Merjana“, finskog plemena u staro- ruskom Rostoku (upor. Rastok pod Ljubuškim, kod Vrgorca). »Meranija“ označuje dakle, više sa- mo literarno, — slovenske - hrvatske primorske zemlje. Dr. Martin Malnerić Česka Staklana DUBROVNIK Preporuča svoj veliki izbor: Kristala, keramike, porculana kuhinjskog posugja, Alumi- niuma, staklarije stakla za pozore i okvira za slike Sve uz velik popust. Što je Kafa Hag za srce to su Zelss-Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optičara BOGDAN DUBROVNIK