može

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 26.

DUBROVNIK, 20 Lipnja 1937

CIJENA Din. 150

 

NATRAG K ZEMLJI

Radosna je pojava da naš narod u
zadnje vrijeme sve više traži prosvjetu
— šaljući svoje sinove u škole i u
razna zvanja, — Koliko je radosna
gornja pojava, toliko je žalosna činje-
mica, što je u glavnom sva ta težnja
za prosvjetom upućena krivim putem
— napose kod seljačkog staleža.

Manje više svaki seljak, dajući svo-
ga sina na školovanje u pretpostavci
je, da mu sin mora postati gospodin,
a u najmanju ruku činovnik ili makar
kakovi službenik, a da bi se njegov
sin kao školovan čovjek vratio kući na
svoj dom, o tome se ni ne govori, jer
je to sramota, Biti školovani gospodin,
a obragjivati zemlju, to je za naše da-
našnje prilike nepojmljivi. — Bolje je
biti čak i podvornik — dapače i obič-
ni radnik — nego biti na svome ma-
kar i malome posjedu. Takovo uvjere-
nje vlada u našim selima i domovima,

Pogledamo li naše susjede na za-
padu ili samo bratski češki narod vi-
djeti ćemo, da su tamošnje topogledne
prilike posve drugačije. Tamo nije ri-
jetkost naći i vigjeti gospodara gdje
radi na svome malom posjedu, a za-
vršio je školovanje na najvišem nauč-
nom poljoprivrednom zavodu (visoka
poljoprivredna škola). Da, završio je
školovanje i postao je svjestan napre-
dan gospodar, svoj na svome, koji
znade šta hoće na svome gospodar-
stvu, a što mora prema svojoj okolini
i prema državi kao cjelini. Njegovo
gospodarstvo, mora da napreduje, jer
sve što radi — radi po smišljenom
planu, a ne po nekoj šabloni kao
mnogi drugi.

Kao posljedica uvodno opisanog
načina rada, jest otugjivanje naše se-
ljačke mladeži od rodne grude, a često
puta i propast naših seljačkih domova,
koji prelaze u ruke tugjinaca.

Mi smo u glavnome narod po-
ljodjelski, jer nam je glavno vrelo pri-
hoda — zemlja, koja hrani i izdržaje,
nas sve, a koju prema statističkim po-
dacima obragjuje cca 84% sveukupnog
stanovništva maše države, dok ostala
zvanja zauzimaju 16%,

Naša industrija je još vrlo mlada
i često ovisna o tugjem kapitalu. —-
Naše rudno blago leži još uvijek ne-
iskorišćeno u zemlji, pa će proći još
dugi niz godina, dok će se u toliko
razviti, da bi naše poljodjelstvo došlo
u podregjeni položaj, a sve dotle os-
talo nam zemlja i poljodjelstvo jedino
i glavno vrelo prihoda za život i op-
stanak cjelokupnog našeg naroda.

Mi imademo površinu zemlje cca
43,208.514 jutara od koje površine je
obragjeno samo 23,897.817 jutara t. j.

      
 
 
 
   

Što je Kafa Hag za srce

to su Zelss-Umbral
stakla za oči.

Zaštitite Vaše oči od prejake

svjetlosti.

Za sve informacije kao i pro

spekte obratite se na stručnog

optićara BOGDAN

DUBROVNIK

  

95%, dok je sve ostalo od 45% neo-
obradivo, podvodno ili ne naseljeno.

S tih razloga, nameće se kao go-
ruće pitanje — izobrazba naše seljačke
mladeži u poljoprivrednim zvanjima,
da bi ostali na domu, da bi ostali ve-
zani uz zemlju.

Otale dolazi u naslovu istaknut
naš apel ,Natrag k zemlji“ jer samo
u jakim seljačkim domovima, uz zorno
uregjenim njivama, oranicama, vino-
gradima, voćnjacima, vrtovima i sl, leži
blagostanje našeg sela i seljaka kao i
cijele države. — Jako zdravo dobro
stojeće selo, daje jaku državu, koju
respektiraju svi susjedni narodi.

Hrvatski Radiša, kao odgojna or-
ganizacija, učinila je vrlo mnogo na
odgoju obriničko.trgovačke i industrij-
ske mladeži. — Megjutim samo sa tim
i takovim radom nije Radiša kao od-
gojna organizacija u cjelosti ispunio
svoju zadaću, koju su mu već kod os-
nivanja kao realni ljudi postavili u duž-
nost njegovi utemeljitelji, jer su već u
pravilima istaknuli, da je Hrvatski Ra-
diša društvo za odgoj i namještenje
ne samo trgovačko-obrtničko-industrij-
ske mladeži, već i poljodje/ske.

Društvo Radiša i bez ove odredbe
u pravilima, kao budni pratioc našega
općeg privrednog života i blagostanja,
uvidio je već odavna da je naša bu-
dućnost u zdravoj i naprednoj poljo-
privredi, a da se to postigne, potrebno
je da se našeg seljaka prosvijetli, od-
nosno da se stvori što brojniji kader
dobrih, svijesnih, praktičnih gospodar-
skih redova naše seljačke mladeži,

Taj svoj zadatak, provodi Hrvatski
Radiša u okviru svojih materijalnih
sretstava, a napose će ga provoditi
sada pojačanim tempom po diktatu
jako socijalno-ekonomskog poremećaja
stvorenog utjecajem poslijeratnog vre-
mena, a napose obzirom na teške kre-
ditne prilike današnjice, koje dovagjaju
u težak položaj naš obrt i trgovinu.

Društvo  Radiša postavilo je u
zadaću stvoriti, što veći broj svijesnih
praktičnih gospodara iz redova seljačke
omladine, koji bi svojom praktičnom
spremom, bili vezani uz svoj posjed,
makar i mali, nastojeći da svojim
smišljenim radom izvade iz zemlje što
više koristi, pa da time olakšaju život
sebi i svojima.

Možda bi netko primjetio, pa mi
imademo poljoprivredne škole. Istina
je, mi imademo tri tipa poljoprivred-
nih škola: niže i srednje poljop. ško-
le, te poljoprivredne fakultete, no te
su škole usljed razloga iznesenih u
uvodu ovoga članka, samo za stvara-
nje gospodarskih stručnjaka, koji ma-
nje više reflektiraju na državnu ili sa-
moupravnu službu, Takovi su izgub-
ljeni za seljački posjed, jer su odbjegli
zemlju i zemljoradnju.

Vrlo mali postotak (2-4%) apsol-
venata gore spomenutih škola vraća se
na ovaj posjed, tako da se to upravo
ni ne primjećuje na našim selima.

 

 

olrosnja goriva na
JA samo za 70para
Ueile i narudžbe

 

 

KAKO JE U RUSIJI

Deset tanjira za tri stotine ljudi,

Mnoga pisma, koja objelodanjuju
sovjetski gragjani, prikazuju nam loše
sanitarne prilike u sovjetskim gostio-
nicama, u kojima se silom prilika mora
hraniti sovjetsko gragjanstvo i sovjetsko
radništvo. Tako piše ,Krasnaja Kare-
lija“ od 3 juna ov. g. o prilikama u
gostionicama u Kareliji slijedeće :

»Gostionice su uregjene sasvim pri-
mitivno, Vogjenje ovih gostionica u
svakom pogledu ne zadovoljava, Rad-
nici moraju većinom po sate čekati dok
dogju na red, U jednoj gostionici, koja
je uregjena za 300 radnika, ima samo
10 tanjira. Jelo je vrlo loše priregjeno.
Životne namirnice, koje iole vrijede,
upropaštene su. Kuhinjska posluga nije
u stanju da spremi jedno bolje jelo“.

Drugi jedan list ,Tihookeanskaja
zvezda“ od 27 maja o. g. tuži se na
slične prilike u Habarovsku i piše:
U Habarovsku ima samo nekoliko
gostionica. One su većinom prepune
svijeta. U prostorijama gdje se jede,
vlada velika stiska. Morate čekati po
dva sata, dok dobijete ručak“.

Isti list javlja ujedno o velikoj osku-
dici životnih namirnica, koja tamo vlada.
Nije nikakova rijetkost, veli list, da se
po više dana ne može dobiti ni parče
hljeba. Pred svakom hljebarnicom stoje
gusti redovi svijeta i čekaju da dobiju
koji komad hljeba. Bijeloga hljeba ne
možete ni vidjeti, a kamo li kupiti. U
cijelom gradu postoje samo dva dućana
u kojima se može mabaviti životnih
namirnica. Pred svakim od ovih dućana
stoji obično više svijeta i čeka da dogje
na red“,

Žene rade po 15 sati dnevno.

Radnice, koje rade u skladištima robe
u Solomensku (Karelija) prisiljene su

 

Mi imademo već danas preko sto-
tinu svršenih apsolvenata gornjih ško-
la, koji čekaju makar kakovo mjesto
ili službu, dok na drugu stranu osje-
ćamo u našim selima veliki nedosta-
tak svijesnih praktičnih gospodara, koji
bi svoje gospodarstvo vodili savreme-
no, prema današnjem duhu vremena
u cilju postizavanja što veće dobiti iz
svoga gospodarstva. (Slijedi).

 

 

Ne zaboravite na NIVEA!

Ona jača Vašu kožul!!

 

da rade 12 do 15 sati dnevno. Sve
njihove molbe i nastojanja da im se
smanji radno vrijeme, ostala su bez
uspjeha.  Prekoradni satovi im se iz-
kogjer ne plaćaju. Radnice nemajutni
jednog jedinog dana u godini slobodna.
Uprava skladišta sili ih da rade i za
vrjjeme ,odmora“. (,Krasnaja Kare-
lija“ od 2 juna o. g.)

Vogje traktora — nešto neodregjeno.

»Prije godinu dana prilikom opravke
jednog traktora opekao sam oči. lako
sam žrtvovao svu svoju uštegjevinu nije
mi uspjelo da spasim oči, te sam sada
u pravom smislu riječi sto postotni in-
valid.  Obratio sam se direktoru trak-
torske stanice i zamolio ga za pripomoć
a on mi odgovori, da nije njegova duž-
nost da se brine za namještenike, jer
da on ima s traktorima i preveć posla.
Nakon toga sam se obratio državnom
tužiocu, našto mi ovaj odgovori slije-
deće: ,Ja ne znam, koga bi učinio
odgovornim za vaš nesrećni slučaj. Vi
niste niti radnik, niti kolhoz-seljak, vi
ste nešto neodregjeno“. Na koncu sam
se obratio Sreskom sudu, ali i ovdje
je moja tužba bila odbijena. Šta da
sada nakon svega toga radim ?* (,Soc.
Semljedelija“ od 28 maja o. g.)

Informacija

Omladinski dom
Salezijanaca

Omladinski dom _ Salezijanaca ima
odio za gjake, koji osjećaju u sebi
želju da postanu svećenici i posvete
svoj život u salezijanskoj Družbi. Uče-
nici uče privatno u zavodu pa na koncu
svake godine polažu ispite ma zagre-
bačkim gimnazijama, klasičnim ili real-
nim.

U sjemenište primaju se i oni
mladići koji su prekoračili odregjenu
životnu dob za upis u prvi razred dr-
žavnih gimnazija, tj. 12 godina, ako
osjećaju poziv za svećeničko zvanje,

Ko želi pobliže upute, neka se obrati
na Vodstvo Omladinskog doma. Za-
greb, Omiška ulica 2.

RD