može TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 26. DUBROVNIK, 20 Lipnja 1937 CIJENA Din. 150 NATRAG K ZEMLJI Radosna je pojava da naš narod u zadnje vrijeme sve više traži prosvjetu — šaljući svoje sinove u škole i u razna zvanja, — Koliko je radosna gornja pojava, toliko je žalosna činje- mica, što je u glavnom sva ta težnja za prosvjetom upućena krivim putem — napose kod seljačkog staleža. Manje više svaki seljak, dajući svo- ga sina na školovanje u pretpostavci je, da mu sin mora postati gospodin, a u najmanju ruku činovnik ili makar kakovi službenik, a da bi se njegov sin kao školovan čovjek vratio kući na svoj dom, o tome se ni ne govori, jer je to sramota, Biti školovani gospodin, a obragjivati zemlju, to je za naše da- našnje prilike nepojmljivi. — Bolje je biti čak i podvornik — dapače i obič- ni radnik — nego biti na svome ma- kar i malome posjedu. Takovo uvjere- nje vlada u našim selima i domovima, Pogledamo li naše susjede na za- padu ili samo bratski češki narod vi- djeti ćemo, da su tamošnje topogledne prilike posve drugačije. Tamo nije ri- jetkost naći i vigjeti gospodara gdje radi na svome malom posjedu, a za- vršio je školovanje na najvišem nauč- nom poljoprivrednom zavodu (visoka poljoprivredna škola). Da, završio je školovanje i postao je svjestan napre- dan gospodar, svoj na svome, koji znade šta hoće na svome gospodar- stvu, a što mora prema svojoj okolini i prema državi kao cjelini. Njegovo gospodarstvo, mora da napreduje, jer sve što radi — radi po smišljenom planu, a ne po nekoj šabloni kao mnogi drugi. Kao posljedica uvodno opisanog načina rada, jest otugjivanje naše se- ljačke mladeži od rodne grude, a često puta i propast naših seljačkih domova, koji prelaze u ruke tugjinaca. Mi smo u glavnome narod po- ljodjelski, jer nam je glavno vrelo pri- hoda — zemlja, koja hrani i izdržaje, nas sve, a koju prema statističkim po- dacima obragjuje cca 84% sveukupnog stanovništva maše države, dok ostala zvanja zauzimaju 16%, Naša industrija je još vrlo mlada i često ovisna o tugjem kapitalu. —- Naše rudno blago leži još uvijek ne- iskorišćeno u zemlji, pa će proći još dugi niz godina, dok će se u toliko razviti, da bi naše poljodjelstvo došlo u podregjeni položaj, a sve dotle os- talo nam zemlja i poljodjelstvo jedino i glavno vrelo prihoda za život i op- stanak cjelokupnog našeg naroda. Mi imademo površinu zemlje cca 43,208.514 jutara od koje površine je obragjeno samo 23,897.817 jutara t. j. Što je Kafa Hag za srce to su Zelss-Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro spekte obratite se na stručnog optićara BOGDAN DUBROVNIK 95%, dok je sve ostalo od 45% neo- obradivo, podvodno ili ne naseljeno. S tih razloga, nameće se kao go- ruće pitanje — izobrazba naše seljačke mladeži u poljoprivrednim zvanjima, da bi ostali na domu, da bi ostali ve- zani uz zemlju. Otale dolazi u naslovu istaknut naš apel ,Natrag k zemlji“ jer samo u jakim seljačkim domovima, uz zorno uregjenim njivama, oranicama, vino- gradima, voćnjacima, vrtovima i sl, leži blagostanje našeg sela i seljaka kao i cijele države. — Jako zdravo dobro stojeće selo, daje jaku državu, koju respektiraju svi susjedni narodi. Hrvatski Radiša, kao odgojna or- ganizacija, učinila je vrlo mnogo na odgoju obriničko.trgovačke i industrij- ske mladeži. — Megjutim samo sa tim i takovim radom nije Radiša kao od- gojna organizacija u cjelosti ispunio svoju zadaću, koju su mu već kod os- nivanja kao realni ljudi postavili u duž- nost njegovi utemeljitelji, jer su već u pravilima istaknuli, da je Hrvatski Ra- diša društvo za odgoj i namještenje ne samo trgovačko-obrtničko-industrij- ske mladeži, već i poljodje/ske. Društvo Radiša i bez ove odredbe u pravilima, kao budni pratioc našega općeg privrednog života i blagostanja, uvidio je već odavna da je naša bu- dućnost u zdravoj i naprednoj poljo- privredi, a da se to postigne, potrebno je da se našeg seljaka prosvijetli, od- nosno da se stvori što brojniji kader dobrih, svijesnih, praktičnih gospodar- skih redova naše seljačke mladeži, Taj svoj zadatak, provodi Hrvatski Radiša u okviru svojih materijalnih sretstava, a napose će ga provoditi sada pojačanim tempom po diktatu jako socijalno-ekonomskog poremećaja stvorenog utjecajem poslijeratnog vre- mena, a napose obzirom na teške kre- ditne prilike današnjice, koje dovagjaju u težak položaj naš obrt i trgovinu. Društvo Radiša postavilo je u zadaću stvoriti, što veći broj svijesnih praktičnih gospodara iz redova seljačke omladine, koji bi svojom praktičnom spremom, bili vezani uz svoj posjed, makar i mali, nastojeći da svojim smišljenim radom izvade iz zemlje što više koristi, pa da time olakšaju život sebi i svojima. Možda bi netko primjetio, pa mi imademo poljoprivredne škole. Istina je, mi imademo tri tipa poljoprivred- nih škola: niže i srednje poljop. ško- le, te poljoprivredne fakultete, no te su škole usljed razloga iznesenih u uvodu ovoga članka, samo za stvara- nje gospodarskih stručnjaka, koji ma- nje više reflektiraju na državnu ili sa- moupravnu službu, Takovi su izgub- ljeni za seljački posjed, jer su odbjegli zemlju i zemljoradnju. Vrlo mali postotak (2-4%) apsol- venata gore spomenutih škola vraća se na ovaj posjed, tako da se to upravo ni ne primjećuje na našim selima. olrosnja goriva na JA samo za 70para Ueile i narudžbe KAKO JE U RUSIJI Deset tanjira za tri stotine ljudi, Mnoga pisma, koja objelodanjuju sovjetski gragjani, prikazuju nam loše sanitarne prilike u sovjetskim gostio- nicama, u kojima se silom prilika mora hraniti sovjetsko gragjanstvo i sovjetsko radništvo. Tako piše ,Krasnaja Kare- lija“ od 3 juna ov. g. o prilikama u gostionicama u Kareliji slijedeće : »Gostionice su uregjene sasvim pri- mitivno, Vogjenje ovih gostionica u svakom pogledu ne zadovoljava, Rad- nici moraju većinom po sate čekati dok dogju na red, U jednoj gostionici, koja je uregjena za 300 radnika, ima samo 10 tanjira. Jelo je vrlo loše priregjeno. Životne namirnice, koje iole vrijede, upropaštene su. Kuhinjska posluga nije u stanju da spremi jedno bolje jelo“. Drugi jedan list ,Tihookeanskaja zvezda“ od 27 maja o. g. tuži se na slične prilike u Habarovsku i piše: U Habarovsku ima samo nekoliko gostionica. One su većinom prepune svijeta. U prostorijama gdje se jede, vlada velika stiska. Morate čekati po dva sata, dok dobijete ručak“. Isti list javlja ujedno o velikoj osku- dici životnih namirnica, koja tamo vlada. Nije nikakova rijetkost, veli list, da se po više dana ne može dobiti ni parče hljeba. Pred svakom hljebarnicom stoje gusti redovi svijeta i čekaju da dobiju koji komad hljeba. Bijeloga hljeba ne možete ni vidjeti, a kamo li kupiti. U cijelom gradu postoje samo dva dućana u kojima se može mabaviti životnih namirnica. Pred svakim od ovih dućana stoji obično više svijeta i čeka da dogje na red“, Žene rade po 15 sati dnevno. Radnice, koje rade u skladištima robe u Solomensku (Karelija) prisiljene su Mi imademo već danas preko sto- tinu svršenih apsolvenata gornjih ško- la, koji čekaju makar kakovo mjesto ili službu, dok na drugu stranu osje- ćamo u našim selima veliki nedosta- tak svijesnih praktičnih gospodara, koji bi svoje gospodarstvo vodili savreme- no, prema današnjem duhu vremena u cilju postizavanja što veće dobiti iz svoga gospodarstva. (Slijedi). Ne zaboravite na NIVEA! Ona jača Vašu kožul!! da rade 12 do 15 sati dnevno. Sve njihove molbe i nastojanja da im se smanji radno vrijeme, ostala su bez uspjeha. Prekoradni satovi im se iz- kogjer ne plaćaju. Radnice nemajutni jednog jedinog dana u godini slobodna. Uprava skladišta sili ih da rade i za vrjjeme ,odmora“. (,Krasnaja Kare- lija“ od 2 juna o. g.) Vogje traktora — nešto neodregjeno. »Prije godinu dana prilikom opravke jednog traktora opekao sam oči. lako sam žrtvovao svu svoju uštegjevinu nije mi uspjelo da spasim oči, te sam sada u pravom smislu riječi sto postotni in- valid. Obratio sam se direktoru trak- torske stanice i zamolio ga za pripomoć a on mi odgovori, da nije njegova duž- nost da se brine za namještenike, jer da on ima s traktorima i preveć posla. Nakon toga sam se obratio državnom tužiocu, našto mi ovaj odgovori slije- deće: ,Ja ne znam, koga bi učinio odgovornim za vaš nesrećni slučaj. Vi niste niti radnik, niti kolhoz-seljak, vi ste nešto neodregjeno“. Na koncu sam se obratio Sreskom sudu, ali i ovdje je moja tužba bila odbijena. Šta da sada nakon svega toga radim ?* (,Soc. Semljedelija“ od 28 maja o. g.) Informacija Omladinski dom Salezijanaca Omladinski dom _ Salezijanaca ima odio za gjake, koji osjećaju u sebi želju da postanu svećenici i posvete svoj život u salezijanskoj Družbi. Uče- nici uče privatno u zavodu pa na koncu svake godine polažu ispite ma zagre- bačkim gimnazijama, klasičnim ili real- nim. U sjemenište primaju se i oni mladići koji su prekoračili odregjenu životnu dob za upis u prvi razred dr- žavnih gimnazija, tj. 12 godina, ako osjećaju poziv za svećeničko zvanje, Ko želi pobliže upute, neka se obrati na Vodstvo Omladinskog doma. Za- greb, Omiška ulica 2. RD