Broj 28
VIDLJIVE EUHARISTIČNE
POJAVE
Velika tajna presv, Euharistije djelo
je neizmjerne Mudrosti i Ljubavi bo-
žanske Riječi, dragoga nam Spasitelja
Isu.Krsta. Nijedan ljudski um nije u
stanju da je dokuči; nijedna ljudska
duša ne bi mogla u nju vjerovati, bez
madnaravne milosti Vjere, koja osma-
žuje dušu da može podložit um i volju
objavljenim nadnaravnim otajstvima,
Mi znamo, da je Euharistija uzvišena
kršćanska Tajna, u koju su vjernici,
počamši od apostola i njihovih učenika
čvrsto vjerovali, na osnovu riječi Spa-
siteljevih, koji je prvi ma posljednjoj
večeri pretvorio kruh i vino u svoje
vlastito Tijelo i Krv, i naložio sveće-
nicima Novoga Zavjeta, da to isto čine
na uspomenu njegove muke i smiti, I
to se svakog dana i svakog časa ne-
prekidno vrši; od zore od noći i preko
noći do zore; od istočnog do zapadnog
kontinenta na prostranoj kugli zemalj-
skoj, na žrtvenicima Novoga Zavjeta,
prema davnom proročanstvu Malahijinu
— .Na svakome mjestu prikazuje se
imenu momu čista žrtva pomirnica“.
Euharistija, to najveće čudo Ljubavi
Božje prama čovjeku, činila je i čini
uvijek nevidljivih čudesa milosti u du-
šama vjernika, počevši od čudesne
okrjepe prvih mučenika sve do naših
dana, dar& krvavih i beskrvnih borba,
izmegju vidljivih i nevidljivih protivnika
Isukrstove nauke. Ali je kroz duge vje-
kove kršćanstva bilo i vidljivih čudes-
nih dogagjaja u vezi s Euharistijom.
Ovi su dogagjaji utvrgjeni brojnim
svjedočanstvima savremenika, poput
drugih historičnih činjenica, i ne dadu
se lako ubrojiti u legende. Ima li neki
dogagjaj potvrdu od ozbiljnih i ra-
zumnih svjedoka, on već ne spada u
legendu, nego u historiju. Donosimo
ovdje dva od takovih čudesnih euha-
rističnih dogagjaja, od kojih se jedan
zbio u Bolseni, biskupije Orvieta, u
bivšoj papinoj državi, pod očima sa-
moga tadanjega pape Urbana IV
(1261—1264); a drugi oko god. 1410
u Ludbregu (u Hrvatskoj).
Kad je Urban IV. boravio u Orvietu,
gdje se bješe zaklonio ispred navale
Manireda Sicilskoga, desi se da kad
je neki sumnjičavi svećenik čitao sv.
misu u crkvi u Bolseni, biskupije or-
vietske, pokazala se sveta hostija na
očigled svakomu, poput prave fali,
poštrapana ružičastom krvi, izim one
česti, koju je misnik dirao prstima; a
laneni čistilac i tjelesnik, natopivši se
krvi, pokazivaše likove slične čovječje-
mu, Objavivši taj isti svećenik stvar
Urbanu IV., i pokajavši se gorko za
grijeh sumnje, bi odregjeno da se ču-
desni tjelesnik svečano odnese u orvi-
etsku katedralu, kao što i bi učinjeno,
uz pratnju papinu i cjelokupnog klera,
dok ga jč vas narod sa ganućem do-
čekao u stolnoj crkvi, gdje bi pohra-
njen, i gdje se još i danas čuva i u
nekim prigodama javno pokazuje; kako
za stvar sviedoče crkveni pisci Oaairij
Panvini, Ivan Tritemio, sveti Antonin
i Vilim Lindano, i prihvaća je kao ču-
desni dogagjaj kardinal Lambertini,
potlije papa Benedikt XIV, u svome
učenome djelu ;,de Servorum Dei bea-
tificatione“, f
Potašnut tim dogagjajem isti papa
Urban IV. proširi god. 1264. na sve-
ukupnu Crkvu svetkovanje Tijela Slav-
noga (festum Corporis Christi“), koje
se već prije održavalo u biskupiji
Ličge-a u Belgiji, na poticaj svete Ju-
lijane, cistercijske koludrice iz Cornil-
. svetkovine 19. septembra;
lona, uslijed jednog njezinog mističnog
vigjenja u stvari. Kasnije god. 1316.
papa Ivan XXII pridoda svetkovini Teo-
foričnu (bogonosnu) procesiju.
Drugi čudesni dogagjaj desio se je
god. 1410, U Ludbregu je tada živio
svećenik, koji je puno o tome razmiš-
ljao, kako biva da poslije pretvorbe
postane u kaležu prava krv Isukrstova
pod prilikom vina. Zato položivši ka-
lež na otar, pogleda u nj. Kako li osta
osupnut, kad u kaležu ne ugleda vino,
nego pravu krv gdje vri. Bog mu učini
to čudo da mu rasprši sumnju. On se
prepadne i ne htjede da stvar očituje,
već pohrani kalež s krvi i zazida gau
gradskoj kapelici iza otara, ne kazu-
jući nitkome ništa. No naskoro se po-
gibeljno razboli, i dade dozvat sveće-
nika da se ispovjedi, a iza toga iskaže
sve ispovjedniku, i blago u Gospodinu
preminu. Ta je krv poslata u Rim sv.
Ocu Papi. Stvar se dugo istraživala;
pak od prilike sto godina kasnije preda
molbu plemić Toma Zerez, vlasnik
imanja Lethgenut, papi Juliju II.
(1503—13.), da se stvar riješi. Papa
sve to da istraživati dvojici opata: de
Boersu i de Chyaku, koji su tada bili
u Zagrebu. No sv. Otac Julije II na-
skoro umre, a njegov nasljednik Lav X
ispitivanje završi i izda o tome bullu
od god. 1513., koja se hrani u žup-
nom arhivu u Ludbregu. Kalež, kako
se kaže u bulli, sa tajanstvenom krvi
povraćen je u Ludbreg župnoj crkvi
presv. Trojstva za čuvanje i čašćenje.
Pobožni vjernici tamo iz daleka putuju,
gdje se kalež sa krvlju izlaže štovanju
svake godine u tri odregjena dana, i
u nedjelju prije Male Gospe (pred
Malom Mašom).*
Još ima, zacijelo, takovih: slučajeva
širom katoličkoga svijeta. Tako se u
katedrali u Augsburgu čuva posvećena
hostija crvene boje i slična mesu, ito
od g. 1194. Svake se godine čini pro-
cesija 11.og maja, u kojoj se ona nosi
i štuje. Ima i jedan najnoviji slučaj,
što se desio u augustu 1936, koji su
donijele talijanske novine, i po njima
ineke naše. U italijanskom mjestu Pa-
ganico Sabina, kad je župnik pri ne-
djeljnoj misi prelamao posvećenu ho-
stiju, potekla je iz nje krv na tjelesnik.
Župnik skoro da se nije onesvijestio i
jedva dokonča misu, a svijet nagrne
da vidi kaplje krvi na tjelesniku. Po-
znati su i meki slučajevi različite ka-
tegorije od ove, a koji svi nose obi-
lježje nadprirodnosti, Tako se u Napulju
obično svake godine rastapa u gostari
i uzavri zgusnuta krv mučenika Sv,
Januara (iz IV. vijeka) u dan njegove
slučaj po-
tvrgjen od više naučnih komisija. Kod
nas u gradu Hvaru hrani se u katedrali
malo Propeće, iz kojega je prokapila
krv god. 1510. Ob ovom dogagjaju
vodio se od tadanjih crkvenih i svje-
tovnih vlasti strog proces, za dugo vre-
mena, koji je potvrdio istinitost doga-
gjaja.** Sve je ovo dokazom ljudima
razuma i dobre volje, da se tajanstveno
i nevidljivo ipak kadgod i vidno za
ljude očituje.
Niko Štuk
* Ovaj dogagjaj iz Ludbrega crpio sam
iz članka veleč, Franja Stefana, uvrštena u
jednom predratnom broju ,Euharističnoga
Glasnika“, nepoznatog mi, jer zagubljenog
nadnevka.
** [stražni postupak uvršten je u spljet-
skom ,Bullettino di Archeologia“ na zale-
gjicama istoga god. 1909 i naprijed.
»NARODNA SVIJEST“ 15 Srpnja 1937
Strana 3
7
b U: šaš. :
jena prika
Bmn= po : aii
PETROLGAS KUHALO
o I JER I ETA VN
E EO.
željeza i bvornicu
(SAD EEA
|
JA samo za 70 para
Usile i narudžbe
na
Bečka laveonica |
|
|
strojeća d.d Orijek |
lie
Povodom blagoslova novih
orgulja u
(Nastavak)
Čuvajmo se ekstrema. Ne smije se
zanijekati da instrumenti moćno dje-
lju na ljudski duh. Osim orhestralnih
instrumenata u crkvi se razliježe glas
»kralja instrumenata“ — orgulja. Iz
jednog magičnog skupa svirala, u ko-
jemu su kao sakriveni bezbrojni i raz-
mi glasovi prirode, na niz svirača o-
glasuju se i očituju razne istine, t&de
razne osjećeje. Nad / orhestralnim in-
strumentima orgulje se mogu ponositi
srodnošću s ljudskim glasom; bogati-
je su te mogu da razviju veću zvuč-
nost; ozbiljne su, zato isključuju sen-
sualae dopadnosti i učinke isprazne
virtuoznosti. Pobugjuju blago, istodob-
no veselo raspoloženje. Ako se ne
dađe opisati, dade se iskusiti kako
umiruju, stišavaju. Njihov načim emi-
tiranja glasa, njima vlastit trajni pro-
ces vibracije, ekspansivnost zvuka it.d,
bilo da se pojavljuje u formi reskih,
mekanih, istaknutih ili moćnih regis-
tara uvijek prouzrokuju smirenost, o-
prečnu bučnim, profanim agitecijama.
Povijest orgulja vezana je reklo bi
se po naravi uz povijest života duha,
religije, Crkve, I ako su isprva na za-
padu služile u profane svrh ipak
su dobile svoj sjaj najviše onda kad
ih je Crkva uzela pod svoje okrilje.
Pravo veli Pijo XI, da ,Crkva ima.
svoj vlastiti glazbeni instrumenat, koji
je primila od tradicije, a to su orgu-
lje; njih se zbog njihove divne uzvi-
šenosti i veličajuosti smatralo dostoj-
Katedrali
nima, da se združe s liturgijskim obre-
dima; da, bilo, prate pjevanje, bilo
prema crkvenim propisima, dok k
muči, izvode blage harmonije. Al
tome se treba uklanjati onome pob:
kavanju svetog i svjetovnog koje, t
krivnjom graditelja orgulja, bilo radi
drskosti nekih svirača prijeti Čiste
svete misije koju su orgulje pć
da u crkvi ispune... Neka se u
movima ore samo one skladbe za or
gulje, koje odgovaraju veličanst
ta i odišu svetošću obreda; sam
taj uslov i umijeće graditelja org
umjetnost glazbenika u uporabi orgi
lja naći će svoj pravi put i svoj
procvat na pravu korist svete liturgije
Katolička crkva bez orgulja može se
reći da je nepotpuna, nijeme, One s
pozvane ne samo da ispune baz
katedrale već i manje crkve. Ko
zanijekati da se u mjesnoj katedre
osijećala u tom pogledu velik
nina? Sada je ta praznina ispunje:
uz cijenu žrtava, koje su upravi
ne crkve na ponos. Od osobite
nosti mogu se smatrati orgulje ze
pjev. zbor, koji će se oko njil
simbola kompaktnosti i jediustva
ljati za bogatije, veličanstvenije
pe. Svi pak ljubitelji liturgije i
nosti sa zadovoljstvom poz
ovaj gest dobavljanja novih o
svijesni da je to u intferesu umje
i dubrovačke, katoličke samos
g JK.
p
Gospodarska štedionica
Središnjica: SPLIT
Podružnice: DUBROVNIK i MAKARSKA
Najveći dalmatinski novčani zavod na zadružnom polju.
Nove uloške na štednju ukamaćuje najpovoljnije te ih_u svako doba isplaćuje u cjel
sti.
Otvara tekuće račune. — Daje kratkoročne zajmove. Lombardira sve državne papire. —
Kupuje i prodaje vrijednosne papire, devize i valute uz dnevne tečajeve. — Obavlja naj-
kulantnije sve bankovne poslove. — Odlične izravne veze u zemlji i inozemstvu. — 9
pokućstvo
uređaje
slolarska i tanetarska radiona
Duhovni
[0. križ
Pržiona kafe E. TOLENTINO, Dubrovnik
Prodavaone :
PLACA KRALJA PETRA
ULICA KRALJICE MARIJE
Podmirite
predplatu Za