TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 29. DUBROVNIK, 16 Srpnja 1937 CIJENA Din. 150 Don Juraj Dulčić (Hvar) Katoličke sile u svijest i na okup! Božanski je Spasitelj na zadnjoj ve- čeri molio za svoje učenike i sve sljed- benike svoje, da budu jedno, kako je On jedno s Ocem. U jedinstvu je nai- me ljubav, suradnja, moć. I mistično tijelo Kristovo, sv, Crkva predstavlja jedinstvo, gdje je Isus gla- va, a mi uda. I pred presv. euharistijskom Tajnom izrazuje se zajednica i jednakost onih, koji sv. Tajnu primaju, kako jedinstvo, i snaga u Onomu, kojega se prima. Nego dok nažalost mnogi kršćani prividno pripaju jedinstvu, koje posto- ji megju Kristom i Crkvom njegovom, ne imadu unutarnje, duhovue veze ni života s Kristom ni s njegovom Crk- vom, većina su na stablu kršćanskoga života neki kao besplodne, a neki kao suhe grane, koje škode organizmu stabla. Takovih je dosta. Zato kato- lički život hramlje, zato je ponajviša kriza u narodima, zato je kršćanstvo bačeno u pozadinu, zato prijeti slom današnjega vijeka i života, Kad je baš u savezu s presv. Euha- ristijom, apostol Pavao usilovan bio prekorili prve kršćane — koji su ina- če općenito gorljivi bili — da su i pri blagovanju presv. Tijela ,mlitavi i da spavaju mnogi“, što li se u save- zu s euharistijskim proslavama ne bi moglo reći o današnjim kršćanima katolicima ! Malo je — rečeno, da su mlitavi i pospani, kad ni- jesu svijesni vremena i vremenskih dužnosti, dok im očito i grdno lagu- maju temelje vjere i života. Oni su dobrim dijelom sudionici i sukrivci katastrcfi svijeta, kojoj idemo u susret. Da to vidimo na osviještenje u dva kratka poteza, koja su moguća u ograničenu članku. I Otkad postoji sv. Crkva, s njom je bio Isukrst, a u njoj je bila istina, moralna načelnost i milost. Tko joj je najveće rane zadao? Jesu li poganski carevi progonitelji? Ne. Oni su joj krvlju mučenika žile zalijevali. Jesu li barbarski narodi? Ne. Oni su bili Crk- vi nov materijal za njezine redove? Najveće su rane Crkvi bila njezina djeca i to, za čovječje oko, elitna dje- ca. To su bili neki kršćanski vladari, koji su tlačili snagu Crkve; to su bili neki libertinski učenjaci i maduvenjaci s poganskom orjentacijom; to su bili pokvareni svećenici, koji su krivovjers- tvima cijepali i trovali stado Božje. Zadnju pak ruku dekristijanizaciji svi- jeta dao je u nastupu najnovijega vi- jeka lažni liberalizam. Liberalizam, sin poganskoga huma- nizma, pod zamamnom krinkom slo- bode lagano i neopaženo je kršćanske narode, osobito inteligenciju, zaslijep- ljivao, zavagjao i trovao tako, da je u njima razvodnio vjeru i moral, pokva- rio obiteljski, društveni i vas javni ži- vot. Lupina je ostala nekako kršćans- ka, a jezgra materijalistička, poganska. Katolici se spustiše niz struju vreme- PISMO APOSTOLSKOG NUNCIJA Preuzvišeni Ordinarij J. M. Dr. Carević primio je od Preuz- višenoga Apostolskog Nuncija u Beogradu pismo pod nadnevkom od 12 jula 1937 Br. 19843 slijedećeg sadržaja : PREUZVIŠENI GOSPODINE : Sveti Otac, čujući da se u vjernom gradu Dub- rovniku slavi Euharistijski Kongres i da se sve više i više raspali u srcima sviju oganj Božanske Ljubavi, već sada iz svega srca blagosivlje one, koji će uće- stvovati pobožnoj proslavi i želi da dostojnom iz- vanjskom sjaju odgovori uzdignuće duša i najobilniji plodovi revnijeg kršćanskog života. Sveti Otac veoma rado dozvoljava da poslije svečane pontifikalne mise, koja će se otslužiti zadnjega dana, Biskup pri službi podijeli vjernicima uz običajne uvjete Papinski Blagoslov. Želeći da sve bude sretno pozdravljam u Gospo- dinu i ostajem Tebi najodaniji u Kristu + Hermenegild Pellegrinetti Apostolski Nuacij Posljednje telefonske vijesti Premetačina u glavnom stanu JNS u Beogradu (n) Beograd, 16-VIi. Jutros je započela u beogradskoj skupštini debata u znaku opće zategnutosti izmegju opozicije i vlade s razloga, što je jučer poslije podne u lokalima glavnog odbora JNS redarstvo izvršilo premetačinu. U vezi s tim narodni poslanik g. Ante Paštrović stavio je pitanje ma pretsjed- nika skupštine g. Ćirića, koji mu je odgovorio energičnim govorom, koji je, što je interesantno, izazvao veliki aplauz kod opozicije. On je nadodao da će daljni odgovor na pitanje dati, kada dobije informacije od resornog ministra. (n) Beograd, 16 VII. Prigodom jutrošnje sjednice u senatu, kojoj su pri- sustvovali ministri gg. Stojadinović, Korošec i Stanković, senator g. Jovan Ba- njanin postavio je pitanje na predsjednika senata g. Mažuranića o dogogiajima u stanu glavnog odbora JNS. Prigodom rasprave došlo je do nesuglasica iz- megju g. Mažuranića i g. Banjanina, a u samoj debati učestvovao je i g. Korošec. Pitanje kontrole Španije (n) Pariz 16-VII. Engleski plan za riješenje pitanja megjunarodne kon- trole izazvao je u Parizu izvjesno nezadoveljstvo, koje je primljeno sa rezervom. Francuska je nezadovoljna ovim planom koji je pripremljen u stvari zbog toga, da bi se popustilo pred silom Njemačke i Italije. Engleska misli da bi gene- rala Franka trebalo priznati kao zaraćenu stranu čisto na zapovjed Njemačke i Italije. U političkim krugovima u Parizu podvlači se da je to popuštanje pred silom. (n) Rim 16-VII. Prama vijestima iz mjerodavnih krugova rimska vlada podastrijeti će nov plan Engleskoj kao bazu za diskusiju. (n) Berlin 16-VII. Saznaje se, da će njemačka vlada prihvatiti najnoviji engleski predlog za riješenje pitanja kontrole u Spaniji. (n) London 16-VIl, Jutros je u pododboru za neuplitanje započela de- bata o novom engleskom kompromisnom predlogu. U debati učestvovali su i ambasadori Njemačke i Italije. Pomorski sporazum Engleske, Njemačke i Rusije (n) London 16-VII. Odložen je potpis pomorskog sporazuma Engleske, Njemačke i Rusije iz tehničkih razloga. Potpis ce se obaviti u ponedjeljak 19 o. mj. Ovaj sporazum ima za cilj da se odredbe pomorskog sporazuma iz g. 1936 prošire na Njemačku i Rusiju u pogledu izmjene obavještenja iz- megju vlada što se tiče programa izgradnje novih brodova i kvalitativnog ogra- ničenja pomorskog naoružanju. Glasanje Konkordata u ponedjeljak? (n) Beograd, 16-VII. Na sjednici skupštinskog cdbora usvojen je jučer konkordat sa 12:9 glasova i radi toga ima izgleda, da će u plenumu beo- gradske skupštine početi diskusija o konkordatu u ponedjeljak 19 o, mj. Neuspjeh ofenzive Republikanaca. (n) Salamannca, 16-VII. D. N. B. javlja; General Franco dozvolio je no- vinarima posjet madridskog fronta, kako bi im dao mogućnost kontrole o pu- nom neuspjehu ofenzive Republikanaca. (n) London, 15-VII. Lanberiu, prvaku radničke stranke izjavio je u Rimu g. Musolini, da se britansko-italijanski rat ne može ni zamisliti i da se svi spo- rovi izmegju dvaju nacija mogu riješiti na drugi način, Evropski rat uništio bi civilizaciju — rekao je g. Musolini, Italiji treba mir, jer se Italija me može razvijati bez mira. na i postadoše više nego na po po- gani. Dogodilo se je nekako, ko za Arijeva krivovjerstva. Zaspao bijaše svijet, kako reče sv. Jeronim, a kad se je probudio, vidio je, da je vas arijanski. Mi smo sada u stavu tako- va bugjenja. Tako eno do nedavna kršćanska Europa u svojim administrativnim vi- sinama malo po malo do potpunosti se je laicizirala i otugjila Krisu Kralju tako, da modernim očima nm. pr. krš- ćanski ustav Irske izgleda anahronizam. A ovomu stanju su sudjelovali i sud- jeluju i katolici. Neka povjesna i kulturna lica, po- najviše prljave pozadine, stavljaju se za uzore, a heroji duha i djela, kako su bili sveci i katol. radnici, svi ve- liki dobrotvori čovječanstva, ne uzim- lju se ni u kakav obzir i spomen. Imali smo škole u svojim rukama, Nu pod uplivom liberalizma i surad- njom mlitavih kršćana tek još trpe u našim školama koju uru katekizma, a u višim jedva ime Božje dolazi do spomena. Zahvaljujući liberalizmu, nauka > toličkoga vida, gledana je kao pepe- ljuga, a katolička književnost omalo- važena i osugjena gotovo nabožne glas- nike. Nesviješću katolika imadu pra- vo na književnost, a tako i na umjel- nost, samo liberalske, lascivne i mate- rijalističke orijentacije. Književnost i novinstvo, kazalište, i moda, iz pospanosti i obzira nije mo umjeli, da uzmemo u svoje ruke, nego smo sve prepustili židovima i iramasunima, koji time truju kršćanske narode. I to trovanje podupiru katoli- ci. Pače sami sebe truju, da im pris- taje ukor O. "Abela, što je u svoje vrijeme upravio Bečanima: Vi ste, Be- čani, kao štakori, koji se trujete otro- vom, što vam ga u slatkoj meci pri- regjuju čifuti; pače gore: vi taj otrov svojim novcem kupujete; po tom ste gori od štakora. U srcu uprav boli čo- vjeka, kad vidi, kojom se jagmom i brojem čitaju čifutske i framasunske novine i knjige, a mi nijesmo ni jed- noga katoličkoga dnevnika dobri uz- državati, mi katolički narod. Nudizam pogani naše krajeve, A gdje je svijest katolika, da to spriječi? Katolici, otrovani liberalizmom ili ne vide u tomu zla ili iz obzira, interesa i tobožnje tolerancije zatvaraju oči i prilagogjuju se svemu, kako da to mo- ra biti. I nudizam se sve više i više širi. Moderna je obitelj podlagumana. Po- drman je roditeljski auktoritet; zane- maren je uzgoj djece; slobodna ljubav, rastave, bijela kuga haraju i moderni katolici svemu sekundiraju, a isprav- nost ostavljaju pojedinim ,klerikal- cima“, Katolici, pa i svećenici, iz neke ide- alnosti, bez obzira se dadoše u službu narodnih ili partijskih pokreta u toli- koj mjeri, da nacizam podigoše goto- vo na pjedestal boštva, kojemu se mo- ra sve drugo pokloniti ili se ušloniti i i t. d.,, i t, 4... . Tko bi sve nabrojio! Nije moguće ipak ne spomenuti pi- tanje, koje drma svijetom naime soci- jalno stanje. Imali smo na okupu i u zadovoljs- tvu radničke mase, organizovane u krš-