Strana 2 čanstim cehovima. Prepustili smo ih liberalizmu i izgubili smo ih, pače te mase izrabljene i bačene u bijedu i očaj hoće da poruše sve, Najviše se pak bune proti Bogu i Kristu njego- vu, koji su bili nekoć središte njego- va života. H Što sada? Moderna ideologija i mo- derni život vodi ljude u propast. A mi ko da toga još nijesmo svijesni. Pre- jak je ogoizam. Komu je dobro, ne briga se za drugo ni za drugoga, ne- go pijano ide naprijed. Ko jastreb, koji ništa ne vidi, kad zadre u meso lovine. Na dok se zabavljamo, kao Baltasa na dušecima i gozbama, ne- vidljiva ruka piše naš Mane, Tecel, Fares. Šo onda! Treba najprije, da se pro- budimo i osvijestimo, a onda se pri- hvatimo posla, ako je uopće na vrije- me. Treba, da dobro uočimo stanje. A lako ga je uočiti. Golemo je i odveć vidljivo. Skrenuli smo s pravoga puta. Valja se opet ma nj vratiti, Prekinuli smo ispravne niti s Bogom, s iskrnjim i sa samim sobom. Valja ih opet usposta- viti, Vjera je malaksala, a vjera je te- melj života. Valja je oživjeti i to 'dje- lotvorno. Pravednik iz vjere živi. Vjera je pobjeda, koja osvaja svijet. Zaspao je sensus catholicus — katolički osje- ćaj. Treba ga uspiriti, Katolicizam po- lovičan, razvodnjen nije nego kao poh- mutnica, koja nije (vrijedna, nego da se prolije. Radikalizam, u sebi u obite- lji, u javnosti, taj se hoće. Treba li u tu svrhu križe nositi? Bez križa ništa. U križu je spas. Tko hoće za mnom doći, neka zataji sebe i uzme križ i slijedi me, veli Gospod. U pogled socijalnog stanja, tko ne vidi, da je zato zlo, jer smo skrenuli s temeljnih kolotečina društvenoga ži- vota? lustitia et pax osculata est = pravica i mir se grle, veli Duh Sveti. A jer je potlačena pravda, zato nema mira na svijetu. Da mira bude, treba obnoviti pravdu kao i temeljni zakon ljubavi: ljubi iskrnjega svoga kao sa- moga sebe. Mi megjutim vičemo proti kapitaliz- mu, sinu liberalizma, da je on mase u propast bacio. A nijesmo lii mi ka- tolici možda bili veći ili manji kapi- talisti ili barem kapitalističkoga duha ili mu rabotu kroz prste gledali? Jes- mo li imućni katolici sebe manje bo- gatim učinili, da siromašne učinimo manje bijednima? Mi govorimo, da posjedujemo krš- ćanska načela, koja spasavaju narode i riješavaju socijalno pitanje. Ali jes- mo li ih mi u djelo stavili? Jer uza sve to naše naglašavanje načela, svijet je do propasti došao. To će re- ći, da tih načela nijesmo oživotvorili, koliko je do nas bilo. Mi vičemo sada proti zadnjoj fazi društvenoge očaja, 'proti komunizmu. A jesmo li promislili, da je naigrgji komunista onaj, koji ga je uzročio? Mi vičemo proti komunizmu, koji hoće da uništi vjeru, moral, kulturu, a jesmo li promislili, da mu je osno- vica krik za pravicu, koju su slabima mogućnici uskratili? A jesmo li mi katolici taj krik htjeli čuti i uvažiti? Jesmo li u tom pogledu slušali Isusa, Crkvu, pape, glas savjesti, osjećaj brat- ske liubavi? Što je napisao primas Šojanjolske Goma y Tomas o pogreš- kama i propastima socijalne pravde u Španjolskoj, to više manje vrijedi za vas svijet. I za nas. Ti propusti i po- greške se osvećuju. To je i prirodan razvoj stvari. Bog ga dopušta kao iu prirodi. Prenategauto pukne. U suko- bu zračnih sila nastaju oluje. Iza olu- ja pak razbistii se nebo i priroda za- sja u svojoj ljepoti. Sva su progonstva i s Crkvom tako učinila. Takova oluja čeka nas, čeka svijet, ako se ne otrijezni i ne osvijesti na vrijeme i radikalno. Mi toga ne mo- žemo čekati od drugoga, već od osvi- ještenja i ujedinjenja naših katoličkih sila, Kad bismo bili svijesni dužnosi i vremena, što ne bi moglo 400 miliju- na katolika s više od 500.000 svjetov- nih i redovnih svećenika? Što ne bi, uz pomoć Božju, tolike sile, kad je 12 prostih i neukih ribara osvojilo i preporodilo svijet? Ne vidimo li, kako je šaka prefci- ganih čifuta znala shvatiti krik bijed- nih masa i da se taj krik ne bi ma njih, prve kapitaliste, izvrnuo, kako se staviše na čelo toj očajnoj masi te je okrenuše proli svemu svijetu, osobito proti kršćanstvu? Zašto je mi nijesmo okrenuli na dobro? Nu mi uvijek do- gjemo kasno. Počnimo ipak te uredimo dužnosti svoje prama Bogu, sebi i iskrnjemu! Jedanaesta je ura nastupila. Uklonimo uzroke, pa će pasti posljedice. Svak neka od sebe započne. Od pojedinaca se sastavljaju mase. Okupimo se svi po naputku Kristova namjesnika u or- ganizacije katoličke akcije po stališima, a povezani slogom i ljubavlju, te ra- dimo odlučno prama papinim smjer- nicama. Tad budimo sigurni, da mo- žemo još pomoću Isusa, koji je iza nas, spasiti svijet. Drugi ne će i ne može na zemlji nitko. Stari top krasit će gradske zldine Dubrovačka općina nabavila je u Boki Kotorskoj jedan stari top, kakovi su svojevremeno resili, odnosno branili stare dubrovačke mire od grada. Top je već dopremljen u Gruž brodom, a zatim je prenesen u grad. Top će pri- vremeno biti smješten u muzeju, a kasnije će se postaviti na zidine u ulazu gradskih vrata od Pila. iskoristite priliku kad ste u Du- provniku i ne idile kući dok ne nabavite NAOČARE kod opličara nm BOGDAN a Stradunu Pržiona kafe E. TOLENTINO, Dubrovnik Prodavaone : PLACA KRALJA PETRA ULICA KRALJICE MARIJE ,NARODNA_ SVIJEST“ 16 Srpnja 1937 Broj 28 Otvor kongresa Hrvatskog Katoličkog Djaštva u Dubrovniku Juče je obavljen službeni otvor kon- gresa Hrvatskoga katoličkoga djaštva i to zajedničkom sv, misom i ,Veni sancte“ kod oo, dominikanaca, Preko sv. Mise održao je propovijed o. dr, Dominik Budrović, dominikanac, koji propovijeda cijelo vrijeme kongresa. Danas je obradio temu ,Bog“ iz gesla .Bog, Hrvat, narod, Socijalna pravda“. Kongres je radom započeo u pro- stranom klaustru Male Braće. Tamo je u sjeveroistočnom kutu podignut pro- stran podij, ukrašen sagovima, lovor- vijencima i posudama sa cvijećem. Uz to je ma podij postavljeno desetak dru- štvenih zastava, a u sredini zastava akademskoga Domagoja iz Zagreba. Dva krila klaustra ispunjena su klu- pama i stolicama. Već oko 8 i pol sati vrvio je klaustar od djaka i dubrovač- kog gragisnstva, tako da su oba krila bila ispunjena i mnogi su morali sta- jati u sredini izmegju stupova. Megju prisutnima zapazili smo mnoge ugledne ličnosti. MNajprvo članovi epi- skopata Preuzv. GG. Carević, Pušić i Mileta. Zatim Presvij. g. dr. Stjepan Bakšić, kao predstavnik Hrvatskoga metropolite dra Antuna Bauera i nad- biskupa Koadjutora preuzv. Stepinca; Presvij. g. Lucijo Mileta, mitronosni opat iz Trogira; o. Petar Vlašić kon- zultor, kao zastupnik beogradskoga nadbiskupa preuzv. Ujčića; preč. g. A. Pilepić, predstavnik splitskoga biskupa Preuzv. Bonefačića; o. dr. Nikola $1a- njol, gvardijan Male Braće, predstav- nik provincijala provincije sv. Jeronima; o. dr. Aute Crnica, predstavnik pro- vincijala franjevačke provincije Presv. Otkupitelja. Lično su prisutni svi ka- nonici dubrovačkog kaptola, više sve- ćenika i redovnika (dominikanaca, fra- njevaca, kapucina) iz Dubrovnika. Akademičari Domagojci su sa zado- voljstvom pozdravili o. Alfonsa Etero- vića, dominikanca, bivšega duhovnika Domegoja. Bio je znatan broj odličnih svećenika iz hrvatskih krajeva a naro- čito duhovnika djačkih društava. Tako prof. Sironić sa Sušaka, proi. Markov iz Varaždina, prof. Matulić iz Splita, prof. Gaudencije Ivančić iz Mostara itd. K tome smo vidjeli više franjevaca iz Bosne i Hercegovine kao o. dra E.. Žilića, prof. franjevačke bogoslovije u Mostaru, prof. Mikulića iz Širokog Bri- jega itd. Na kongres su takogjer stigli prof. Pavao Butorac iz Kotora, preč. Kovačević, tajnik biskupske kurije na Hvaru i veći broj svećenika iz okolice Dubrovnika kao i više mlagjih sveće- nika zagrebačke nadbiskupije. Od Dubrovčana treba posebno za- bilježiti prisuće prof. Roka Mišetića, hrvatskog narodnog zastupnika, dra Miha Skvrce, predsjednika odbora za Euharistijski kongres, predsjednika mjesne organizacije HSS i posljednjega izabranoga načelnika grada Dubrov- nika i ing. Frana Kolumbića, pretsjed- dnika HSS u Gružu. Isto tako su otvoru i zborovanju pri- sustvovali prestavnici brojnih hrvatskih i katoličkih društava Dubrovnika, kao g.gja Lina pl. Bogdan, predsjednica ,Anice Bošković“, g.gja Zlata Sessa, predsjednica Narodne ženske zadruge Parfumerijske i kozmetičke potrebštine, kao i sve vrsti droga dobijete kod preuređene drogerije Natiči tra d i kuma zastave dubrovačkih Domago- jaca. Braću Hrvatskog Zmaja zastupao je dr. Vicko Svilokos, a ,Napredak“ g. Audro Spiletak. Isto tako je prisutan o. Teofil Velnić, predsjednik H. G. D. ,Gundulić“, g. Ante Maršić, apsolvent prava, predsjednik Hrvatskog Aka- demskog Kluba“ u Dubrovniku i t. d. Hrvatska Akademska Nacionalistička Liga iz Zagreba takogjer je poslala svoje deleate, kao i Križarsko Bratstvo. Pred tim lijepim skupom hrvatske katoličke inteligencije započeo je u svečanom raspoloženju r&d kongresa. Najprvo je g. Aatuu Liuba, pravnik i predsjednik djačkog pripremnog odbora proglasio kongres otvorenim i predao riječ g. Vici Bariću, cand, prava i pred- sjedniku Hrvat. Katoličke Djačke Lige. Oa je biranim riječima pozdravio sve prisutne, spomenuv poimence najod- ličnije predstavnike, koji su od učes- nika bili burao aklamirani. Na to je g. Barić predložio časništvo kongresa, kako slijedi: Predsjednik Mate Jeličić, stud. med. i predsjednik H. A.K. ,Do- magoj“; podpredsjednici: Karmen Bra- canović, cand. phil., predstavnica H AK. Ž. D. ,Domagoj“ i Antuna Liuba, pravnik. Tajnici su g.gjica Zlata Čube- lić, cand. phil. i Lujo Palovčik, cand. vet., bivši prodsjednik ,Domagoja“. Iza toga govori Preuzv. ordinarij Dr J. M. Carević, koji pozdravlja kongres u ime svih prisutni biskupa kao i u ime svoje. Zahvaljuje na izvanrednom odazivu, kojemu se katolički i hrvat- ski Dubrovnik divi i veseli, Veseli se ovakovoj omladini, od koje Crkva i domovina mogu očekiveti bolju buduć- nost. Iza toga burno pozdravljen stupa na govornicu Msgr. Stjepan Bakšić, koji je velikom govorničkom vještinom iz- rekao krasan govor. Iza burno pozdravljenog msgra dr. S. Bakšića pozdravio je kongres u ime biskupa splitskog preuzv. Dr. Klementa Kv. Bonefečića preč. g. Don Ante Pi- lepić, te križarski delegat. Iza toga burno pozdravljen uzimlje riječ Preuzv. Pušić, biskup hvarski, koji je u oduljem predavanju krasno obradio temu ,Katolicizam, vjera hr- vatskoga naroda“ Tim predavanjem je završeno prvo zasijedanje kongresa, koje se nastav- lja danas. Nagradni i kvalifikovani turnir dubrovačkog šahovskog kluba Prošlih dana završen je u našem gra- du nagradni i kvalifikacioni turnir Dub- rovačkog šahovskog kluba na kojem je učestvovalo 7 najboljih igrača, a igrao je svaki po dvije partije. Prvo mjesto i nagradu osvojio je prvak kluba g. Matijević Prosper, do- bivši sve partije, t. i. 12 bodova. Drugo mjesto je zauzeo prvak naše Ratne mornarice podnarednik MatoškovićĐor- gje sa 10 bodova, izgubio je samo partije sa prvakom g. Matijevićem. Treće mjesto osvojio je g. Maračić. Kroz kraće vrijeme započinje prvenst- veni turnir. === === === === Širite Narodnu Svijest!