Strana 2

 

ventualni manji nedostatci u vokaliza-
ciji ne mogu umanjiti njegovih dob-
rih strana pogotovu kad se uzme u
obzir, da mije profesijonalni solista.
Svakako treba priznati da posjeduje
mnogo muzičkog znanja. Čini se, da
položaj tijela utiče na neke manje
ljupko izvedene tonove, Inače je u
niskim notama vrlo ljubak i simpati-
čan te pjeva zanosno.

G. Gaetano Povia bariton pjeva su-
vereno, naštudirano i sa mnogo mu-
zičke rutine. Ritmički je na mjestu;
vokalizacija tačna, ponekad možda i
malo suviše forsirana, što dakako ne
umanjuje one ljupkosti, koju njegov
glas ima. Posjeduje i dubinu i visinu,
U duetu Adama sa Evom u Ill dijelu
osvaja.

G. Humberi Fabris, bas u ulozi Ra-
faela ima veoma simpatičan glas, oso-
bito u nižim položajima. Pjeva tako-
gjer sa razumjevanjem i zanosom. Us-
pjeva mu, da na mnogim mjestima
izrazi glasom ono, što je yu sadržaju.
Recitativi su mu impozantni. U _viso-
kim položajima i dužim notama po-
željno bi bilo malo više dinamike.

Zbor je bio solidno uvježban u svojim
ulogama. Preduge pauze ponekad mu
skrenu pažnju od dirigenta te stoga
kod ataka nije uvijek točan u nastupu.
Ženski je zbor potpuniji od muškoga.
Tenori pjevaju razmjerno najsigurnije.
Ukupni utisak zbora je dobar i disci-
plinovan.

Orhestar u ovom djelu nema naro-
čitih zadataka. U glavnom prati, što
mu je općenito rečeno i pošlo za
rukom. Jedino moramo opaziti, da nije
sliven, uglašen (osobito I violini). To
je sigurno za to, što se, osobito zadnje
vrijeme, Turistički orhestar nalazi u
nekom nezgodnom previranju.

Dirigent M.o Vruticky svojim pozna-
tim talentom i energijom drži sve u
rukama i svladava skoro svaki nedo-
statak koji se eventualno pojavi u zboru.
Njemu treba u prvom redu zahvaliti,
što je došlo do izvedbe ovog oratorija.
Njegova energija stvorila je kroz kratko
vrijeme čudesa. Priznanje i pohvalu
zaslužuje g. A. Gjivanović, koji je vjež-
bao ženski zbor, a ne smije se zabo-
raviti istaknuti požrtvovnost izvagjača
pjevača i muzičara, koji su pohagjali
kušnje ma da je bilo vruće i često
puta neizdrživo.

Izvedbama su prisustvovali sva pre-
uzv. gg. biskupi, kot. poglavar, narodni
zastupnik g. Mišetić, načelnik grada
g. R. Bracanović, Odbor Euharistijskog
kongresa i mnogi drugi odličnici.

Sastanak permanentnoga odbora za
euharistijske kongrese.

Permanentni odbor za euharistijske
kongrese zasijedao je u biskupskom
dvoru. — Tom  zasijedanju  prisu-
stvovali su slijedeća preuzv. gospoda
biskupi: Preuzv. g. Dobrečić, barski
nadbiskup, preuzv. g. Mileta šibenski
biskup, preuzv. g. Pušić hvarski biskup,
preuzv. g. Srebrnić krčki biskup, preuzv.
g. Burić senjski biskup te preuzv. di-
jecezanski biskup J. Carević. Zastupani
su bili: sarajevski nadbiskup po ge-
neralnom vikaru dr, Buljanu, beogradski
nadbiskup po konzultoru O. Vlašiću,
mostarski biskup po konzultoru dr.
Čuli, mariborski biskup po kanoniku
dr, Cukali, a iz kotorske biskupije bio
je g. profesor Butorac. Prisutni su
megju ostalim bili još: presvijetli g.
Mileta trogirski opat, dominikanski
provincijal, zastupnik franjevačkog pio-
vincijala provincije sv. Jeronima gvar-
dijan O. Španjol, predsjednik priprav-
nog odbora dr. Skvrce, potpredsjednik
dr. Svilokos, nar, zastupnik prof. Mi-
šetić, kanonik Dulčić i t. d., i t. d.

Zasijedanje je otvorio predsjednik

permanentnog odbora preuzv. g. Sre-
brenić, koji je istakao veliko značenje
ovoga euhar. kongresa u Dubrovniku,
zatim je pozdravio mjesnoga biskupa
kao kuće domaćina, onda ostale pri-
sutne biskupe, te zastupnike biskupa,
redova i korporacija.

Nato se je prešlo na referate. Prvi
referent prof. Butorac govori o temi
»Bez vjere nema euharistijskog života“
ističući potrebu duboke i žive vjere a
žigošući onaj vjerski formalizam i vjer-
sku mlakost, koja se nažalost kod
mnogih katolika uvriježila. Drugi re-
ferent profesor Radić megju mnogim
drugim podesnim arestvima za jačanje
vjere u narodu osobito preporuča us-
tanovu tzv. ,Živo svijetlo,“ koje je u
zemljama, gdje se je provelo donijelo
vrlo dobre rezultate, Svrha je te usta-
nove, da uz ono mrtvo uljano svijetlo
uveđe u naše crkve živo svijetlo po-
božnih poklonika, koji će se po čitav
dan izmijenjivati pred Presv. Sakra-
mentom. Treći referent dr. Čule go-
voreći o temi ,moral hedonizma kao
najvećoj zapreki euharistijskoga pok-
reta“ upozoruje, kako strašna pogibao
prijeti našem narodu i u vjerskom i u
narodonosnom pogledu zbog sve ve-
ćeg širenja nemorala preko štampe,
kina, naročito preko golotinje, koja
osobito u kupališnim mjestima na Jad-
ranu preotima mah i ruši moral našeg
svijeta, koji je osnovica ne samo njegova
napretka nego uopće i samoga op-
stanka.

Četvrti referat dr. Cukala ističe važ-
nost svetkovanja dana Gospodnjega
za euharistijski pokret. Referent iznosi
kako su poslije rata prilike u tom pog-
ledu pošle znatno magore sticanjem
raznih okolnosti te sa žalošću konsta-
tira, kako i samo državno zakonodav-
stvo o tjelesnom uzgoju pomaže rušiti
svetost dana Gospodnjega.

Na koncu sam predsjednik preuzv.
g. Srebrnić u referatu o ,laicističkom
odgoju mladeži“ upozoruje kako se
zakon o vjerskoj trpeljivosti u pogledu
odgajanja školske omladine teško po-
vregjuje s obzirom na katoličku mla-
dež time što se u školskim udžbenicima
vrijegja katolička vjera i što se katol.
omladini, pa i tamo gdje je u ogrom-
noj većini naturuju učitelji nekatolici,

O svim referatima vodila se je ži-
vahna debata. Primljene su neke rezo-
lucije kao plod referata i debate, koje
će dostaviti nadležnim faktorima i
objaviti u katol. štampi,

Bakljada u počast biskupa.

Svrha je Euharistijskim kongresima,
da osim produbljenja vjere i pobož-
nosti u Presv. Oltarski Sakramenat
učvrste vjernike u katoličkom ponosu
te ljubavi i odanosti prema Svetoj Cr-
kvi, kojom upravlja Namjesnik Kristov
sv. Otac Papa i nasljednici Apostola
katolički biskupi.

Stoga kao ma drugim eub. kongre-
sima tako je i prigodom dubrovačkog
provigjeno, da se našem katoličkom
episkopatu iskaže poštovanje, ljubav i
i odanost u času kad se osobita čast
iskazuje Onomu, koji ih je izabrao, da

,NARODNA SVIJEST“ 23 Srpnja 1937

 

 

Broj 32

 

 

apostolskom vlasti upravljaju i vođe
neumrle duše vječnoj sreći,

U subotu, 17. VII. nakon završene
trodnevnice u katedrali formirala se je
veličanstvena povorka, u kojoj su uzeli
učešća Domagojci, Domagojke, Križari
i Križarice te veliko mnoštvo gragjana
i ostalih učesnika. Predvogjena od
Gundulićeve i Križarske glazbe iz Man-
daljene krenula je povorka pred bis-
kupsku palaču, gdje su na balkonima
bili preuzv. gg. biskupi i zastupnici
ostalih hrvatskih i slovenskih ordina-
rija. Nakon burnih ovacija, koje su
priredile prisutne mase biskupima po-
jedinačno i episkopatu skupno, održali
su zanosne govore prof. g. Petar Gr-
gec u ime Domagojskog djaštva, a g.
profesor Mostovac u ime Križarskih
bratstava. — Govornici su bili svaki
čas prekidani poklicima ovacija Sv. Ocu
Papi i katoličkim biskupima. U ime
biskupa odgovorio je i zahvalio go-
vornicima i masi naroda šibenski bi-
skup, preuzv. g. Mileta. Naglasio je
potrebu jedinstva u katoličkim redovi-
ma i podvukao kako to traže prilike
današnjeg vremena, kad katolička vjera
ima mnogo neprijatelja. Nakon blago-
slova, što ga je svima podijelio šiben-
ski biskup, povorka se je od više hi-
ljada mirno i u potpunom redu razišla.

Noćno klanjanje i procesija.

Nakon svršene bakljade započelo je
noćno klanjanje Presv. Euharistiji, koje
je trajalo do u nedjelju 18. VII. u5 s.
jutro. Kod noćae adoracije izmijenilo
se je veliko mnoštvo pobožnih učes-
nika Euh. kongresa, koji su već prije,
a osobito u subotu došlo.

Neizbrisive utiske ostavila je noćna
procesija sa slikom BI. Gospe od Porata.

Procesiju je predvodila općinska
glazba iz Blata ma Korčuli, svirajući
skladno i dostojanstveno nabožne mo-
tive. Slijedila su gradska bratstva sa
križevima. Svak je imao u ruci užeženu
svijeću.  Najbajoslovnija je bila slika,
koju su pružale bratovštine iz Korčule
sa veličanstvenim torčunima, feralima,
križevima i emblemima, što su ih no-
sili članovi bratovština u svojim tuni-
kama. Kad je procesija došla na Stra-
dun ugasile su se velike žarulje i tek
onda je prizor bio u pravom smislu
riječi mističan i veličanstven.

Misa polnoćka.
Nakon što je noćna procesija ušla u

katedralu i zelenci na zvoniku počeli
udarati 12 sati, topovske hice sa Min-

 

 

 

Njemački pisaći strojevi

Mali
Portable
Veliki (normalni)

bez općinske takse.

s

Din 1480.—
g ZO
, D080

Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške
marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom
Za svaki stroj garantira!

KNJIŽARA- JADRAN — Dubrovnik

čete pratilo je milozvučao slavljenje
zvona svih gradskih crkava i kapela.
Masa pobožnog puka prisustvovala je
polnoćki, za vrijeme koje dijelila se je

sv. Pričest, kojoj su korporativno pri-
stupili megju ostalima i Odbor Euha-
ristijskog kongresa, kao  takogjer
veliki broj pobožnog naroda. Pon-
tificirao je senjski biskup,  preuzv.
g. dr. Burić održavši zgodnu prigodnu
propovijed o Presv. Euharistiji.

Dočekivanje učesnika.

Već za subotu prije podne bio je
najavljen dolazak posebnog parobroda
iz Šibenika. Malo iza podne došao je
parobrod ,Bosna“ u grušku luku. Ši-
benski Križari i ostali učesnici doče-
kani su od predstavnika Odbora i kri-
žarske glazbe iz Mandaljene. Uz sviranje
i pucnjavu trombuna sa zidina grad-
skih ušla je ova impozantna povorka
učesnika u grad.

Predvečer istog dana došao je u 7 s.
parobrod , Bled* sa učesnicima iz Blata,
Veleluke, Splita i Milne na Braču.

Društvo lumbardijera pozdravljalo je
pucnjavom parobrod, sa kojega su od-
zvanjali zvuci glazba, koje su izmje-
nično svirale, Na obali je bila Gunda-
lićeva glazba sa predstavnicima Odbora
Euh. kongresa, a u pozadini ogromno
mnoštvo gragjana koji su dočekali i
pozdravili učesnike. U potpunom redu
povorka je prošla mimo Katedralu,
glazbe su pozdravljale biskupski dvor,
a onda su barjaci otišli do crkve sv.
Josipa, gdje su ih odložili.

U nedjelju rano izjutra došli su u
grad korporativno učesnici s otoka
Korčule i to uglavnom iz Lumbarde i
Žrnova sa lumbardskom glazbom na
čelu. Malo kasnije doputovao je ,Ši-
pan“ sa učesnicima poluotoka Pelješca.
Na njemu su bile glazbe iz Janjine i
Potomja. Slijedio je doček Cavtaćana
čiji su hodočasnici došli parobrodom
,Cavtat“, Dok je ,Cavtat“ otišao po
one iz Mlina izvršen je doček Manda-
ljene i Brgata na Pločama. Glazba
Gundulića“ je svirala i veselim ras-
položenjem uvela ih u grad, gdje se je
pozdravilo Katedralu i biskupski dvor,
a onda u povorci pošlo preko Straduna
do crkve sv. Nikole, gdje su bili od-
loženi barjaci,

U 7:30 sati došli su na Pile učes-
nici iz zapadnih župa na čelu sa glaz-
bom iz Stona. — Dočekani od pred-
stavnika Odbora i praćeni glazbom
,Gundalića“ i pucanjem trombuna ušli
su svi oduševljeni u grad, da se po-
klone sv. Vlahu, Katedrali i biskupskoj
palači. I ove su se župe nakon toga
mirno razišle odloživši križeve i bar-
jake u odregjene crkve.

Konavoski učesnici došli su u 8 sa-
ti parobrodom ,Šipan“. I njih su do-
čekali predstavnici Odbora uz pucnja-
vu i svirku Gundulićeve glazbe. Kad
se je povorka svrstala otišla je pred
katedralu i biskupski dvor, a odatle u
crkvu Domino, gdje su barjaci odlo-
ženi. Megjutim se je ,Šipan“ povratio
u Cavtat, da preuzme ostale učesnike
iz Konavala. Istog su jutra stigli učes-
nici iz Šipana, zatim župe stonjskog

»