Strana 2 ventualni manji nedostatci u vokaliza- ciji ne mogu umanjiti njegovih dob- rih strana pogotovu kad se uzme u obzir, da mije profesijonalni solista. Svakako treba priznati da posjeduje mnogo muzičkog znanja. Čini se, da položaj tijela utiče na neke manje ljupko izvedene tonove, Inače je u niskim notama vrlo ljubak i simpati- čan te pjeva zanosno. G. Gaetano Povia bariton pjeva su- vereno, naštudirano i sa mnogo mu- zičke rutine. Ritmički je na mjestu; vokalizacija tačna, ponekad možda i malo suviše forsirana, što dakako ne umanjuje one ljupkosti, koju njegov glas ima. Posjeduje i dubinu i visinu, U duetu Adama sa Evom u Ill dijelu osvaja. G. Humberi Fabris, bas u ulozi Ra- faela ima veoma simpatičan glas, oso- bito u nižim položajima. Pjeva tako- gjer sa razumjevanjem i zanosom. Us- pjeva mu, da na mnogim mjestima izrazi glasom ono, što je yu sadržaju. Recitativi su mu impozantni. U _viso- kim položajima i dužim notama po- željno bi bilo malo više dinamike. Zbor je bio solidno uvježban u svojim ulogama. Preduge pauze ponekad mu skrenu pažnju od dirigenta te stoga kod ataka nije uvijek točan u nastupu. Ženski je zbor potpuniji od muškoga. Tenori pjevaju razmjerno najsigurnije. Ukupni utisak zbora je dobar i disci- plinovan. Orhestar u ovom djelu nema naro- čitih zadataka. U glavnom prati, što mu je općenito rečeno i pošlo za rukom. Jedino moramo opaziti, da nije sliven, uglašen (osobito I violini). To je sigurno za to, što se, osobito zadnje vrijeme, Turistički orhestar nalazi u nekom nezgodnom previranju. Dirigent M.o Vruticky svojim pozna- tim talentom i energijom drži sve u rukama i svladava skoro svaki nedo- statak koji se eventualno pojavi u zboru. Njemu treba u prvom redu zahvaliti, što je došlo do izvedbe ovog oratorija. Njegova energija stvorila je kroz kratko vrijeme čudesa. Priznanje i pohvalu zaslužuje g. A. Gjivanović, koji je vjež- bao ženski zbor, a ne smije se zabo- raviti istaknuti požrtvovnost izvagjača pjevača i muzičara, koji su pohagjali kušnje ma da je bilo vruće i često puta neizdrživo. Izvedbama su prisustvovali sva pre- uzv. gg. biskupi, kot. poglavar, narodni zastupnik g. Mišetić, načelnik grada g. R. Bracanović, Odbor Euharistijskog kongresa i mnogi drugi odličnici. Sastanak permanentnoga odbora za euharistijske kongrese. Permanentni odbor za euharistijske kongrese zasijedao je u biskupskom dvoru. — Tom zasijedanju prisu- stvovali su slijedeća preuzv. gospoda biskupi: Preuzv. g. Dobrečić, barski nadbiskup, preuzv. g. Mileta šibenski biskup, preuzv. g. Pušić hvarski biskup, preuzv. g. Srebrnić krčki biskup, preuzv. g. Burić senjski biskup te preuzv. di- jecezanski biskup J. Carević. Zastupani su bili: sarajevski nadbiskup po ge- neralnom vikaru dr, Buljanu, beogradski nadbiskup po konzultoru O. Vlašiću, mostarski biskup po konzultoru dr. Čuli, mariborski biskup po kanoniku dr, Cukali, a iz kotorske biskupije bio je g. profesor Butorac. Prisutni su megju ostalim bili još: presvijetli g. Mileta trogirski opat, dominikanski provincijal, zastupnik franjevačkog pio- vincijala provincije sv. Jeronima gvar- dijan O. Španjol, predsjednik priprav- nog odbora dr. Skvrce, potpredsjednik dr. Svilokos, nar, zastupnik prof. Mi- šetić, kanonik Dulčić i t. d., i t. d. Zasijedanje je otvorio predsjednik permanentnog odbora preuzv. g. Sre- brenić, koji je istakao veliko značenje ovoga euhar. kongresa u Dubrovniku, zatim je pozdravio mjesnoga biskupa kao kuće domaćina, onda ostale pri- sutne biskupe, te zastupnike biskupa, redova i korporacija. Nato se je prešlo na referate. Prvi referent prof. Butorac govori o temi »Bez vjere nema euharistijskog života“ ističući potrebu duboke i žive vjere a žigošući onaj vjerski formalizam i vjer- sku mlakost, koja se nažalost kod mnogih katolika uvriježila. Drugi re- ferent profesor Radić megju mnogim drugim podesnim arestvima za jačanje vjere u narodu osobito preporuča us- tanovu tzv. ,Živo svijetlo,“ koje je u zemljama, gdje se je provelo donijelo vrlo dobre rezultate, Svrha je te usta- nove, da uz ono mrtvo uljano svijetlo uveđe u naše crkve živo svijetlo po- božnih poklonika, koji će se po čitav dan izmijenjivati pred Presv. Sakra- mentom. Treći referent dr. Čule go- voreći o temi ,moral hedonizma kao najvećoj zapreki euharistijskoga pok- reta“ upozoruje, kako strašna pogibao prijeti našem narodu i u vjerskom i u narodonosnom pogledu zbog sve ve- ćeg širenja nemorala preko štampe, kina, naročito preko golotinje, koja osobito u kupališnim mjestima na Jad- ranu preotima mah i ruši moral našeg svijeta, koji je osnovica ne samo njegova napretka nego uopće i samoga op- stanka. Četvrti referat dr. Cukala ističe važ- nost svetkovanja dana Gospodnjega za euharistijski pokret. Referent iznosi kako su poslije rata prilike u tom pog- ledu pošle znatno magore sticanjem raznih okolnosti te sa žalošću konsta- tira, kako i samo državno zakonodav- stvo o tjelesnom uzgoju pomaže rušiti svetost dana Gospodnjega. Na koncu sam predsjednik preuzv. g. Srebrnić u referatu o ,laicističkom odgoju mladeži“ upozoruje kako se zakon o vjerskoj trpeljivosti u pogledu odgajanja školske omladine teško po- vregjuje s obzirom na katoličku mla- dež time što se u školskim udžbenicima vrijegja katolička vjera i što se katol. omladini, pa i tamo gdje je u ogrom- noj većini naturuju učitelji nekatolici, O svim referatima vodila se je ži- vahna debata. Primljene su neke rezo- lucije kao plod referata i debate, koje će dostaviti nadležnim faktorima i objaviti u katol. štampi, Bakljada u počast biskupa. Svrha je Euharistijskim kongresima, da osim produbljenja vjere i pobož- nosti u Presv. Oltarski Sakramenat učvrste vjernike u katoličkom ponosu te ljubavi i odanosti prema Svetoj Cr- kvi, kojom upravlja Namjesnik Kristov sv. Otac Papa i nasljednici Apostola katolički biskupi. Stoga kao ma drugim eub. kongre- sima tako je i prigodom dubrovačkog provigjeno, da se našem katoličkom episkopatu iskaže poštovanje, ljubav i i odanost u času kad se osobita čast iskazuje Onomu, koji ih je izabrao, da ,NARODNA SVIJEST“ 23 Srpnja 1937 Broj 32 apostolskom vlasti upravljaju i vođe neumrle duše vječnoj sreći, U subotu, 17. VII. nakon završene trodnevnice u katedrali formirala se je veličanstvena povorka, u kojoj su uzeli učešća Domagojci, Domagojke, Križari i Križarice te veliko mnoštvo gragjana i ostalih učesnika. Predvogjena od Gundulićeve i Križarske glazbe iz Man- daljene krenula je povorka pred bis- kupsku palaču, gdje su na balkonima bili preuzv. gg. biskupi i zastupnici ostalih hrvatskih i slovenskih ordina- rija. Nakon burnih ovacija, koje su priredile prisutne mase biskupima po- jedinačno i episkopatu skupno, održali su zanosne govore prof. g. Petar Gr- gec u ime Domagojskog djaštva, a g. profesor Mostovac u ime Križarskih bratstava. — Govornici su bili svaki čas prekidani poklicima ovacija Sv. Ocu Papi i katoličkim biskupima. U ime biskupa odgovorio je i zahvalio go- vornicima i masi naroda šibenski bi- skup, preuzv. g. Mileta. Naglasio je potrebu jedinstva u katoličkim redovi- ma i podvukao kako to traže prilike današnjeg vremena, kad katolička vjera ima mnogo neprijatelja. Nakon blago- slova, što ga je svima podijelio šiben- ski biskup, povorka se je od više hi- ljada mirno i u potpunom redu razišla. Noćno klanjanje i procesija. Nakon svršene bakljade započelo je noćno klanjanje Presv. Euharistiji, koje je trajalo do u nedjelju 18. VII. u5 s. jutro. Kod noćae adoracije izmijenilo se je veliko mnoštvo pobožnih učes- nika Euh. kongresa, koji su već prije, a osobito u subotu došlo. Neizbrisive utiske ostavila je noćna procesija sa slikom BI. Gospe od Porata. Procesiju je predvodila općinska glazba iz Blata ma Korčuli, svirajući skladno i dostojanstveno nabožne mo- tive. Slijedila su gradska bratstva sa križevima. Svak je imao u ruci užeženu svijeću. Najbajoslovnija je bila slika, koju su pružale bratovštine iz Korčule sa veličanstvenim torčunima, feralima, križevima i emblemima, što su ih no- sili članovi bratovština u svojim tuni- kama. Kad je procesija došla na Stra- dun ugasile su se velike žarulje i tek onda je prizor bio u pravom smislu riječi mističan i veličanstven. Misa polnoćka. Nakon što je noćna procesija ušla u katedralu i zelenci na zvoniku počeli udarati 12 sati, topovske hice sa Min- Njemački pisaći strojevi Mali Portable Veliki (normalni) bez općinske takse. s Din 1480.— g ZO , D080 Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom Za svaki stroj garantira! KNJIŽARA- JADRAN — Dubrovnik čete pratilo je milozvučao slavljenje zvona svih gradskih crkava i kapela. Masa pobožnog puka prisustvovala je polnoćki, za vrijeme koje dijelila se je sv. Pričest, kojoj su korporativno pri- stupili megju ostalima i Odbor Euha- ristijskog kongresa, kao takogjer veliki broj pobožnog naroda. Pon- tificirao je senjski biskup, preuzv. g. dr. Burić održavši zgodnu prigodnu propovijed o Presv. Euharistiji. Dočekivanje učesnika. Već za subotu prije podne bio je najavljen dolazak posebnog parobroda iz Šibenika. Malo iza podne došao je parobrod ,Bosna“ u grušku luku. Ši- benski Križari i ostali učesnici doče- kani su od predstavnika Odbora i kri- žarske glazbe iz Mandaljene. Uz sviranje i pucnjavu trombuna sa zidina grad- skih ušla je ova impozantna povorka učesnika u grad. Predvečer istog dana došao je u 7 s. parobrod , Bled* sa učesnicima iz Blata, Veleluke, Splita i Milne na Braču. Društvo lumbardijera pozdravljalo je pucnjavom parobrod, sa kojega su od- zvanjali zvuci glazba, koje su izmje- nično svirale, Na obali je bila Gunda- lićeva glazba sa predstavnicima Odbora Euh. kongresa, a u pozadini ogromno mnoštvo gragjana koji su dočekali i pozdravili učesnike. U potpunom redu povorka je prošla mimo Katedralu, glazbe su pozdravljale biskupski dvor, a onda su barjaci otišli do crkve sv. Josipa, gdje su ih odložili. U nedjelju rano izjutra došli su u grad korporativno učesnici s otoka Korčule i to uglavnom iz Lumbarde i Žrnova sa lumbardskom glazbom na čelu. Malo kasnije doputovao je ,Ši- pan“ sa učesnicima poluotoka Pelješca. Na njemu su bile glazbe iz Janjine i Potomja. Slijedio je doček Cavtaćana čiji su hodočasnici došli parobrodom ,Cavtat“, Dok je ,Cavtat“ otišao po one iz Mlina izvršen je doček Manda- ljene i Brgata na Pločama. Glazba Gundulića“ je svirala i veselim ras- položenjem uvela ih u grad, gdje se je pozdravilo Katedralu i biskupski dvor, a onda u povorci pošlo preko Straduna do crkve sv. Nikole, gdje su bili od- loženi barjaci, U 7:30 sati došli su na Pile učes- nici iz zapadnih župa na čelu sa glaz- bom iz Stona. — Dočekani od pred- stavnika Odbora i praćeni glazbom ,Gundalića“ i pucanjem trombuna ušli su svi oduševljeni u grad, da se po- klone sv. Vlahu, Katedrali i biskupskoj palači. I ove su se župe nakon toga mirno razišle odloživši križeve i bar- jake u odregjene crkve. Konavoski učesnici došli su u 8 sa- ti parobrodom ,Šipan“. I njih su do- čekali predstavnici Odbora uz pucnja- vu i svirku Gundulićeve glazbe. Kad se je povorka svrstala otišla je pred katedralu i biskupski dvor, a odatle u crkvu Domino, gdje su barjaci odlo- ženi. Megjutim se je ,Šipan“ povratio u Cavtat, da preuzme ostale učesnike iz Konavala. Istog su jutra stigli učes- nici iz Šipana, zatim župe stonjskog »