Strana 2

Konkordat ie 2010500

Narodna Skupština u Beogradu ko-
načno je izglasala zakon o sporazumu,
sklopljenom izmegju Svete Stolice i
kraljevine Jugoslavije, zvanom konkor-
dat. Treba priznati, da se o nijednom
zakonu nije vodilo toliko računa u jav-
nosti i borbe kao baš o konkordatu.

Neutralnom posmatraču razvoja do-
gagjaja u vezi s ovim pitanjem nijesu
mogle izbjeći stanovite činjenice, koje
su od velike važnosti za karakterisa-
nje izvjesnih krugova i njihovo drža-
nje u konkordatskoj borbi. Hrvatima
katolicima u ovoj državi postalo je
mnogo toga jasno, o čemu su inače
bili uvjereni. U samim pak parlamen-
tarnim krugovima mogle su se zapa-
ziti čudne pojave. Neki narodni zas-
tupnici, koji su kao ministri potpisali
konkordat, danas glasuju protiv njega.
Jedan od njih imao je snage izjaviti
čak i to, da kad je kao ministar pot-
pisao konkordat, nije znao što potpi-
suje. Neki drugi poslanici, inače kato-
lici, glasali su protiv konkordata na-
vodno za to, što u parlamentu nema
Hrvata. Čudne li brige i postupka! Na-
kon burne debate Skupština je dne 23.
o. mj. primila konkordat sa 167 proti
129 glasova. Sad bi bio red da ga i
Senat primi, ali je izjavio pretsjednik
vlade dr. Stojadinović, da će se za
neko vrijeme odložiti iznošenje kon-
kordata pred Senat.

Karitativna akcija
prigodom Euharistijskog kongresa u
Dubrovniku. Sa strane Kongresnog
odbora bio je odregjen iznos od Din.
2000— za koji je bilo nabavljeno
500 kg. bijelog kruha i kroz dane
Kongresa razdijeljeno megju gradske
siromahe i druge potrebne ustanove.

Istom prigodom je i Dobr. odbor
»Milosrgje“ razdijelio megju najpotre-

bitije siromahe stanoviti iznos u bo-
novima za hranu.

8 IOIENNIEME
T Patrijarh Varnava

U Beogradu je umro dne 24, VII
srpsko-pravoslavni patrijarha Varnava.
Bolovao je 54 dana.

Pokojni patrijarh Varnava rogjen je
29. VIII 1880 god. u Plevljima na tro-
megji Srbije, Bosne i Crne gore. Krs-
no mu je ime Petar, a potječe od obi-
telji Rosića. Svršio je osnovnu školu
u Plevljima. 1892. primljen je u priz-
rensku bogosloviju. 1899. nastavio je
bogoslovne nauke u Petrogradu. 1900.
primljen je u duhovnu akademiju. Iz
Petrograda je pošao u Carigrad gdje
je 1910 imenovan vladikom glavničkim.
Pokojni patrijarh učestvovao je u svim
ratovima od 1912 do 1918. Poslije
smrti patrijarha Dimitrija postao je
god. 1930. patrijarhom srpsko-pravos-
lavne crkve. — Sprovod će biti u Beo-
gradu sutra, četvrtak 28 o. mj. P.um.!

Štovanje presv. Euharistije
u starom Dubrovniku

Privatnu javnu pobožnost starih Du-
brovčana prema Oltar. Sakramentu po-
tvrgjuje nam još nešto, a to je:

Bratovština Tijela Gospodinova ili
Presvetoga Sakramenta

u dubrov. Stolnoj Gospinoj Crkvi, os-
novana je polovinom XVI. v., i njezin
statut srećom nam je ostao sačuvan.
Upravitelj njezin i članovi bili su naj-
otmeniji predstavnici triju razreda u
gradu i svećenici vlastela i gragjanstvo
Antunina i Lazerina. Glavni joj je za-
datak bio iskazivanje dužae časti presv.
Olt.omu Sakramentu, te uz to svečano
sudjelovanje kod pričešćivanja boles-
nika. Uslijed bogatih zapisa ova je
bratovština bila stekla zmatan imetak.
Statut i rad ove veleznamenite naše
bratovštine prikazao je pok. akademik
proi. Kosto Vojnović g. 1899 u važ-
nom mu 'djelu: Bratovštine i obrtne
korporacije u republici dubrovačkoj od
XIII. do konca XVIII. v.“ (u izdanju
zagreb. ,Jugosl. Akademije znan. i
umjetn.) Taj statut, — sastavjen, zna-
čajno, uslijed naloga Senata po samim
čuvarima pravde (, provisores civitatis“),
kojima bješe povjereno izragjivanje za-
konskih osnova —- statut potvrgjen od
Senata dana 22.111. 15699. (dok je
obično potvrdu davalo Malo Vijeće)
nalazi se u starom arhivu Biskupske
Kurije dubrovačke, vezau u pergameni
pod nepotpunim naslovom: ,Libro in
cui si contengono le parti e le capi-
tolazioni della Venerabile Confrater-
nita del Ss. Sacramento dal 1668.“,
dakle godine prve poslije velikog po-
tresa. (Potvrda navlastito crkovnih bra-
tovština znala se je za mnogo godina
razvlačiti !)

Prema tome statutu sva su tri raz-
reda grada; svećenici, plemići i gra-
gjanstvo, bila zastupana u upravljaju-
ćem Vijeću i u velikoj skupštini; uz
njih imali su tamo mjesta ,Rizničari
Stolne Crkve“.

Knez sam i Malo Vijeće biralo je
punoljetne vlastele, koji će Velikog
Petka nositi nebnicu (,baldakin“). Od
Sv. Otaca Papa postignuti su bili op-
rosti (indulgencije) za braću i sestre,
i o tome nam svjedoče sačuvane nam
Dule“,

Za nas je vrijedna spomena i jedna
zanimljiva rukop. knjiga, sačuvana u
starom arhivu dubrov, Biskupske ku-
rije, pod naslovom: ,Conti del Dare
ed Avere della Venerabile Conirater-
nita del Santissimo Sacramento“. Tu su
naznačene svote svake godine potrošene
za jedno blizu 100 godina, od god.
1728 do g. 1822., i to u prvom redu
za crkvenu proslavu velikog blagdana
Tijelova sa njegovom osminom. Naz-
načeni su inegju rashodima i oni (što
ima za nas svoje važnosti!) u ime ho-
norara pjevačima i glazbarima, crkov-
njacima i svjetovnjacima. Imena nekih
osoba, koje se tu spominju, spadaju
u povijest (slabo nam još poznatu!)

 

 

 

Njemački pisaći strojevi

Mali
Portable

Veliki (normalni)
bez općinske takse,

Din 1480.—
s ZO
» 8.980.

Ova niska cijena je uslijed niskog tečaja klirinške
marke prema trgovačkom ugovoru sa Njemačkom
Za svaki stroj garantira!

KNJIŽARA - JADRAN — Dubrovnik

,NARODNA SVIJEST“ 28 Srpnja 1937

 

 

 

 

znanja i umijeća starih Dubrovčana na
polju glazbene umjetnosti vokalne i
instrumentalne. z
Važne euharistične uspomene iz Dub:
rovnika, grada vjere i čašćenja Boga
Spasitelja u Euharistiji istaknute su od
odličnog  historičko - teološkog pisca

Dominikanca našega: pk. O. Ambroza
Bačića, prigodom svečanog Euharistič-
nog kongresa držanog u Dubrovniku
god. 1909. (u knjizi njegovoj: Euha-
ristične uspomene iz Dubrovačke proš-
losti, Dubrovnik, 1909.)

N. Gjivanović

 

Zborovi iz Boke na

Za vrijeme Euh. kongresa nastupila
su uz ostale takogjer i dva Crkvena
Pjevačka Zbora iz kotorske biskupije
i to sv. Jeronima iz Hercegnovoga i
sv. Tripuna iz Kotora. Oba su zbora
požrtvovno stigla sa cjelokupnim član-
stvom, onaj iz Hercegnovoga već u
subotu 17. VII. da može onako sigur-
no i zvonko otpjevati u Katedrali Kol-
bovu staroslovensku misu, Zbor pak
iz Kotora netom se je iskrcao u ne-
djelju 18. VII, odmah je izveo u fra-
njevačkoj crkvi nabožni koncerat izvr-
snom interpretacijom, koja pristaje

Euharistij. kongresu

boljim zborovima. Oba su zbora kor-
porativno u svečanim odijelima prisu-
stvovala u zaključnoj teoforičnoj pro-
cesiji. I jedan i drugi zbor plod je
silnog požrtvovnog rada: onaj iz Kotora
pod stalnom vještom rukom vrsnog
dirigenta g. A. Homena, a onaj iz Her-
cegnovoga nemajući sreće, da bude
neprestano pod upravom jednog diri-
genta. Za vrijeme ferija dirigent mu je
poletni mješćanin g. P. Sager. Obim
zborovima neka je svaka čast i pri-
znanje za dugogodišnji marni rad te
im želimo napredak i u budućnosti.

 

PISMA IZ

GRUDA. Vanredno slavlje Mlade
Mise. — Proslava Svete Nedjelje. —
Ovogodišnja proslava Svete Nedjelje
ostat će u neizbrisivoj uspomeni svima
Grugjanima i ostalim Konavljanima.
Doživjeli smo naime slavlje prve sv.
Mise našeg domorodca vič. don Pera
Bokarice. Svečanost se je razvila po
prilici ovako: Grupa svojte i prijatelja
otišla je u selo Tušiće, gdje je mlado-
misnik rogjen, da ga otprati u crkvu
Maticu. Na ulici Tušića bio je podig-
nut slavoluk sa značajnim natpisom :
,Sada Ti, a drugi za Tobom“. Doče-
kan od domaćeg župnika preč. don
Pera Brajnovića, te župnika Mrcina,
preč. don Vicka Vodopića i O. Bona
Beretića, uputio se je mladomisnik po-
vorkom put Matice. Na čelu je bila
Križarska glazba iz Mandaljene, slije-
dilo je Djevojačko društvo, svojta, pri-
jatelji i mnoštvo naroda, Na grobištu
kod Matice zaustavio se je mladomisnik,
da se pomoli za dušu svog pokojnog
oca. Slijedila je svečana procesija Svete

"Nedjelje oko Gruđe, koju je vodio mla-

domisnik. Bila je impozantna sa mno-
štvom naroda, mnogo križeva i barjaka.
Puškari i mužari skupa sa glazbom
uzveličavali su procesiju. Nakon toga
započela je Mlada Misa. Manuduktor
je bio preč. g. don Dušan kan. Mičić,
koji je krstio mladomisnika. Iza Evan-
gjelja održao je uprav zanosnu propo-
vijed mjesni župnik, preč. g. don Pero
Brajnović. Govorio je o uzvišenosti
sveć, staleža i dokazao kako je ovaj
stalež dao čovječanstvu najviše znan-
stvenika, umjetnika i ostalih dobroči-
naca. Poslije sv. Mise dugo se je
vremena redao pobožni puk, da po-
ljubi posvećene dlane ruku mladomis-
nika, — Za objedom, koji je bio u
Tušićima, izreklo se je mnogo zdravica,
megju kojima su bile lijepe i pune
poticaja ona preč. g. Mičića i ostalih
svećenika. Poslije podne i u večer bio

NARODA

je koncerat Križarske glazbe. Naroda
je bilo mnoštvo, raspoloženje odlično.
Neka mladomisnik bude sretan u svom
uzvišenom zvanju, a njegova majka,
braća i svojta neka prime i naše če-
stitke. Dr. B.

BRGAT. Proslava naše pokroviteljice
sv. Aue obavljena je i ove godine u
crkvi svečano kako treba. Vanjska pak
svečanost nije se ove godine razvila
onako veselo kao prošlih godina a to
zbog poznate nesreće, koja je pred
desetak dana pokosila tri mlada života
i tako teško ucvijelila ne samo dvije
obitelji u Donjem Brgatu nego s njima
i svu njihovu brojnu svojtu te je go-
tovo čitavo mjesto u tuzi i žalosti. —
Toga smo dana imali tri sv. Mise, a
nekoliko ih je stupilo na svete sakra-
mente. Zadnju svečanu sv. Misu ot-
služio je preč. kanonik Da. Karlo Ca-
purso u trojci sa našim zaslužnim
dominikancima mp. Ocima Knego i
Jurin, a pjevao ju je naš mjesni Cr-
kveni zbor sv. Ane uz“ pratnju gosp.
Aautuna Gjivanovića na harmonijumu.
Prigodnu sočnu propovijed izrekao je
mp. O. Jurin zanosno i dirljivo. —
Ovom prigodom ističemo revnost na-
šeg Djevojačkog Društva Srca Isusova,
koje se je požrtvovno zauzelo da na-
bavi novi mjedeni štap sa pozlaćenim
križem za svoj barjak, s kojim je na-
stupilo na Euharistijskom kongresu u
Dubrovniku i koje je onako ukusno
u velikoj euharistijskoj procesiji pri-
kazalo grupu ,Jaganjca Božjega, ko-
jega slijede djevice kudagod ide“. Nek
je čast svima koji se zauzimlju za
duhovni napredak našeg mjesta !

 

Koža Vam se ne guli, ako kod
sunčanja upotrebljavate Tschamba Fii.
Glavno zastupstvo Drogerija Gregorić,
Ljubljana, Prešernova ul. 5.