Strana 2 Gušter ili Gušterica Pod ovim smo se naslovom lanjske godine osvrnuli u našem listu od 4 Studenoga 1936. br. 44, te smo iz- nijeli svoje mišljenje, da se je tradicio- malni top sa Lovrijenca, tako zvani Gušter ne nalazi u bečkom vojnom Muzeju, kako bi neki htjeli. Pozvali smo se na opstojeću tradiciju, da je jedan top prilikom skidanja sa Lovri- jenca pao u more pod Lovrijencom, što to potvrgiuje i Dum Ivan Stojanović u svojoj Eugel-Stojanović: ,Povijest Dubrovnika“, i da taj utopljeni top ima bit Gušter, Megjutim jedan naš prijatelj i saradnik obratio se je Upravi vojnog Muzeja u Beču upitom, da li se taj glasoviti Gušter, top toli visoke umjetničke vrijednosti pogotovo za nas Dubrovčane, nalazi u njihovom Mu- zeju. Odgovor je već stigao, te ga u tačnom prevodu doslovce donašamo : Vojni Muzej Beč X Arsenal Br. 429 od 1937 Vaše blagorogje, Na Vaš upit od 4 V., 1937, uprava vojnog Muzeja časti se saopćiti, da se u ovdašnjim zbirkama nalaze samo dva topa dubrovačke Republike i to: Pod brojem 1, u redu stranih topovskih ci- jevi izložena je jedna ,kolubrina* slivenao d [vana Baptiste della Tolle iz Raba u godini 1505, kalibar 13 cm, dužina 449 cm, sa slikom Sv. Vlaha i natpisom: ,HAE. NOVA, RHAGVSA, FINXIT. BAPTISTA. TVENDAE NVBI- BUS. ERVMPVNT. QVALIA, TELA. CAVIS.“. Pod brojem 3 izložena je jedna polukartauna, slivena od Hiero- nyma Vitalisa iz Cremone, u godini 1571, kalibar 145 cm., dužina 356 cm., sa relifnom slikom Sv. Viaha. Drugih dubrovačkih topova ne na- lazi se u Vojnom Muzeju, kao ni tra- ženi top ,Gušter“, odnosno njegova sestra (Schwesterrohr ,Gušterica“ sa natpisom: A. S. M. D. XXXVII) IVPITER OMNIPOTENS. etc. Ako bi ta cijev svojedobno dospjela u Beč — u on- dašnju carsku oružanu, a sada je nema — morali bi smo zaključiti da je ista identična sa onom cijevi, koju navagja Leber u ,Wiens kaiserliches Zeughaus, Leipzig 1846, strana 435“ kao jednu 63 funtašku cijev a koja je na_stražnjem dijelu imala natpis: ,OPVS BAPTI- STAE ARBENSIS“. Ta je cijev još za života Cara Franja I (umro 2 ožujka 1835) u bečkoj ljevaoni rastaljena. Istraživanja u Ratnom arhivu nijesu, na žalost, dala nikakovih pozitivnih rezultata. Upravnik: potpis Originalni akt Vojnog muzeja nalazi se u ovom uredništvu, te se svak može slobodno uvjeriti. Beč 10 svibnja 1937 Don Juraj Dalčić (Hvar) PISMO zagrebačkog nadbisku- pa koadjutora iz Jerusalema U Jerusalemu 25. srpnja 1937. Svima dobrim vjernicima šaljem u ime sviju hrvatskih hodočasnika poz- drav iz Isusova svetoga grada Jerusa- lema na dan, kad je svečano obavlje- na posveta hrvatskog oltara bl, Nikole Taveliča, našeg mučenika jerusalem- skog. Albume sa sto tisuća potpisa duhov- nog hodočašća hrvatskoga naroda po- stavili smo na grob Spasiteljev i po- molili se za sve, koji su ma i najma- nji darak pridonijeli za naš hrvatski oltar, I kod posvete tog našeg narod- nog oltara dokazali smo stih sto ti- suća potpisa, da je velika ljubav hrvat- skog naroda prema Svetoj Zemlji po- stavila ovaj krasni žrtvenik, na kojem će se odsad služiti stalne sv. mise za sreću hrvatskog naroda. U tom gole- mom broju potpisa osjećali smo da nas je dopratilo srce čitavog hrvatsko- ga naroda na ovu divnu i nezaborav- nu današnju našu hrvatsku jerusalem- sku svečanost. Sviju, koji su se pot- pisom svojim upisali u to duhovno hodočašće hrvatskoga naroda, spome- nuo sam se služeći prvu svetu misu na našem jerusalemskom oltaru, iza- kako sam obavio posvetu. Neka ovaj svečani hrvatski jerusa- lemski dan ostane upisan u srcu sviju Hrvata katolika, jer je danas više ne- go ikada dosad proslavljeno ime hr- vatskoga naroda u Spasiteljevoj domo- vini, I neka odsada u svim hrvatskim dušama sve više raste ljubav prema Svetoj Zemlji, toj koljevci svete vjere naše, najvećeg blaga hrvatskoga naro- da. I neka Spasitelj dragi po zagovoru bl. Nikole Tavelića, jerusalemskog zaš- titnika hrvatskoga naroda, usliši sve molitve, koje se s hrvatskog jeruselem- skog oltara budu odsađa dizale prema nebu za sreću sviju, koji su omogućili ostvarenje tog hrvatskog oltara u Je- rusalemu, i za spas cijelog dragog nam hrvatskoga naroda. a Primite ovaj hrvatski jerusalemski pozdrav u domovini svi, koji ste za ovu hrvatsku svečanost u Jerusalemu bilo ma koji način pridonijeli svoj dio, i kojih se iz ovih dalekih svetih kra- jeva rado sjećamo. Dr Alojzije Stepinac v. r., nadbiskup koadjutor zagrebački konsekrator hrvatskog jerusalmskog oltara. ,Starogragjani“ na Lapadu Imaće na Lapadu jedna kolonija oto- čana ,bodula“, koje Dubrovčani ,Sta- rogragjanima“ zovu, premda nijedna obitelj, pače nijedna osoba u toj ko- loniji nije iz Starogagrada (ma Hvaru), na koji grad Dubrovčani misle. Zašto te koloniste Dubrovčani ,Sta- rogragjanima“ zovu? To je isto, kako Splićani sve otočane zovu ,Bračanima“, kako otočani sve one, koji crven-kapu nose ,Vlasima“ imenuju, kako u na- šim stranama svaku Žensku, koja po svijetu ide noseć na prodaju rpu ru- benine, veziva i pletiva, ,Kranjicom“ ili ,Kranjulinom“ smatraju, makar ona iz Slavonije ili iz Like bila. Dubrov- čani su naime vični bili, da vide pred jematveno doba, čete ljudi iz Staroga- grada koji su obilazili i .još obilaze svu Dalmaciju tražeći i kupujući su- šenu vinsku ,fecu“ (talog), a još više striješ. Isto tako su Dubrovčani vični bili vidjeti uz obalu grada ili Gruža male jedrenjače iz Slarogagrada, na kojima su ljudi prodavali vino iz svo- jih strana. Te su Dubrovčani pravo Starogragjanima zvali, jer su i bili. Sad, kad je u njihove strane došao skup ljudi i obitelji, koje su tipom, odijelom i govorom blizu onima prvi- ma, nazvaše bez okolišanja i ove ,Sta- rogragjanima“, premda, kako rekos- mo, nijesu, nego tek iz starogradske okolice. Da vidimo dakle, odakle su, što su te kad su i kako su došli ma Lapad dotično kako živu ovi kolonisti, Vrije- diće za one, koji toga ne znadu kao i za buduće vrijeme, da ne bude ras- pravljanja, nagagjanja ni možebitnih pogrešnih tumačenja, kako je pogrešan i njihov naziv ,Starogragjani“. Prvih godina ovoga vijeka bio je sada već pk. Dr Baldo Bibica općins- kim liječnikom u Hvaru. Grad i opći- na Hvar imade u svome području se- oski odlomak Brusje, 6 km. od grada udaljeno (Mimogred budi rečeno, da je Starigrad sijelo druge općine na otoku Hvaru, a Brusje je od njega 18 kim, daleko). Prigodom svoga službo- vanja imao je prilike pk. Dr Baldo, da upozna Brusje, selo napredno i ro- doljubno, koje je dalo inteligencije kako valjda nijedno mjesto u Dalmaciji, a i same težake je upoznao kao oštroum- ne, okretne i valjane vinogradare. »NARODNA SVIJEST“ 11 Kolovoza 1937 Broj 35 Prvo hrvatsko kruničar- sko hodočašće u Lurd Vodstvo za ovo prvo hrvatsko ho- dočašće javlja nam, da polazi u Lurd dneva 3 oktobra ov. g. iz Zagreba. Hodčašće će trajati deset dana. To će se naše hodočašće u Lurdu pridružiti velikom kruničarskom hodočašću, koje se ubraja megju najveća i najljepša lurdska hodočašća. Ono svake godine broji oko 15 do 20 hiljada hodočas- nika, megju kojima imade par hiljada bolesnika, od kojih mnogi čudesno ozdrave. Prema programu naši će ho- dočasnici ostati u Lurdu četiri potpu- na dana i tu će biti na onaj veliki dan 7. oktobra, kada je BI. Dj. Marija cijelom svijetu pokazala moć svoje najmilije molitve presv. Krunice, Imat će prigode vidjeti sva veća mjesta i gradove, koji se nalaze na putu u Lurd i natrag. Duže će se vremena zadržati u Veneciji, Padovi, Milanu, Nici i Marsiliji i bit će im omogućeno da razgledaju sve njihove znamenitos- ti, jer će imati posebne i dobro upu- ćene vodiće. Hodočašće će trajati de- set dana, a cijena čitavog putovanja iznosi samo tri hiljade (3000) Dinara. U toj svoti su uključeni svi izdaci od Zagreba.do Zagreba i to: Željeznica, stan (u dobrim gradskim hotelima), tri put dnevno hrana, prenos priljage i razgledavanja gradova. Svaki onaj, koji se kani pridružiti ovom hodočasću, mora se prijaviti po mogućnosti do konca ovoga mjeseca. Uz to mora poslati kaparu u visini od hiljadu Di- nara. Za sve potrebne upute za hodočašće daje župski Ured sv. Andrije ap. na Pilama ili neka se obrati direktno na »Vodstvo za prvo hrvatsko kruničars- ko hodočašće u Lurd“ Zagreb - Maksi- mir Kažotićev trg 4. aaa Oo KL PRI RIO Što je Kafa bez kofelna za srce to su Zeiss-Umbral stakla za oči. Zaštitite Vaše oči od prejake svjetlosti. Za sve informacije kao i pro- spekte obratite se na stručnog optičara B OGDAN DUBROVNIK Kad je rečeni Dr Bibica prešao iz Hvara u Gruž za općinskoga liječ- nika i ondje umro njegov pacijent gruški posjednik i gospar Pitarević — mislim, da je to bilo god. 1904 —,, a njegovo imanje ostalo bez upravljate- lja, sjeti se Dr Baldo simpatičnih mu Brušana te piše ondašnjemu župniku u Brusju Don Jurju Dulčiću, svome poznancu, ne bi li koji težak iz Brusja htio preuzeti upravljanje i regjenje Pi- tarevićeva imanja. Župnik Dulčić kaza to narodu i nagjoše se četvorica, koji pogjoše, da pregledaju napomenuto imanje. Nakon pregledbe se i zadrža- še te urediše trude, i to baš masline, zajedno. Dogodi se pak, da se trojica vratiše doma, a ostade sam Petar Mi- ličić pk. Stjepana. On, premda je imao svoga posjeda u Brusju, a drugo je imanje imao baštiniti od jedne tetke, uočio je odma blagodat blizine grada u prispodobi sa selom osobito za ško- lovanje mnogobrojne djece, zato osta- de u Gružu. I nije samo stao rediti Pitarevićevo imanje, nego je za ne skup novac kupio lijep posjed što u g.gje Pitarevice što u drugih posjednika. Kupljene baštine je Miličić stao is- korišćavati osobito vinogradarskim na- sadima tako vješto, da su ga učitelji poljodjelstva stavljali za uzor vinogra- Razne vijesti Papino imenovanje. P:ofesor Max Plauch, glasoviti stručnjak iz fizike i dobitnik Nobelove nagrade, iako pro- testant primio se časti papinskog aka- demičara, a zahvalio se na časti pret- sjednika Kaiser Wilhelm Gesellschaft-a u Berlinu. O Indiji, u Aziji, ima sada preko 4 milijuna katolika, U Šangaju, u Kini, prikazivala su se zadnje vrijeme velikim uspjehom tri katolička filma: Japanski mučenici, Don Bosko i Golgota. Najveći interes pobudio je osobito ovaj posljednji. Vlasnik je kina, u kome su se davali ti filmovi, katolik, koji je dao čisti pri- hod u karitativne svrhe svoje župe. Važni dokumenat prodan na jav- noj dražbi. Kako javljaju amerikauske novine, na javnoj dražbi u New Yorku bio je prodan original pisma Kristofo- ra Kolumba, što ga je pisao kralju Ferdi- nandu i kraljici Izabeli o otkriću Ame- rike. Za taj dokumenat platio je jedan Amerikanac 4350 dolara. Vogia irancuske populističke stan- ke Doriot održao je u Lyonu veliki go- vor protiv komunističke opasnosti, Do- riot je podvukao, da je po njegovu mišljenju boljševička opasnost sada veća nego ikada ranije, Marksizam je veleizdaja. Da nije stekao to uvjerenje, on bi i sad bio marksista ili komu- nista, ali smatra, da je pitanje časti i hrabrosti, da_se čovjek odrekne gri- ješke i zablude. Koliko je ljudi u SSSR kažnjeno smrću? Za same prve tri godine bolj- ševičkog režima strijeljano je u Rasiji deset milijuna ljudi. Statističke podat- ke o tom sakupio je čuveni kardinal Mercier. Dosad je taj broj prekoračio nekoliko desetaka milijuna. Samo sve- ćenika strijeljano je u Sovjetskoj Rau- siji 42 hiljade, jedino za to, što su bili svećenici i vršili svoju dužnost, U samom 58 članu sovjetskog krivičnog zakonika nabrojeao je 14 raznih vrsta djela, koja se kažnjavaju smrću. A za- konom od 7 marta 1935 uvela se smrtna kazna i za djecu od navršene 12. godine. Spomenik ministru. U Čehoslovač- koj je nedavno podignut spomenik pok. ministru i poslaniku Dru Franji Noseku. Dr. Nosek je bio vrlo pobožan čovjek i trećoredac. - darima okolice i podupirali ga u radu. Vrijeme je bilo visokih cijena vinu prije rata, pa se je Miličić sve više podizao toliko, da je mogao sagraditi dvije kuće, jednu za svoje stanovanje, a drugu za pension, mislim, najprvi izmegju 20 pensiona i hotela, što ih ima sada u Lapadu. Najglavnije je pak to, što je svoju djecu više ili manje školovao. Izgledom Miličića i njegovim poste- dovanjem dogjoše na Lapad iz Brusja što na početku što kašnje i druge ne- ke obitelji, koje kupiše baština (a da ne otugjiše onih u Brusju) i to po- najviše u perivoju Dubrovnika oko sv. Mihajla ili na Hladnici ili oko Gospi-: na polja. Tako se nastaniše u onim stranama 2 obitelji Miličić, 2 obitelji Hamčević, 5 obitelji Dulčić, 3 obitelji Hure, 1 obitelj Skansi, a u drugim predjelima uz Dubrovnik ili samom gradu 1 obitelj Perinić, 1 obitelj Zani- nović, 2 obitelji Miličić, 1 obitelj Hure i 1 obitelj Tudor, ponajviše sa mno- gobrojnom djecom. Uz Brušane se je nastanila uz Gos- pino polje 1 obitelj Kovačević iz Hva- ra, 3 obitelji Plenković i jedna obitelj Matijević iz Svirača na Hvaru, a mog- li bismo amo ubrojiti i braću Kolum- bić iz Sv, Nedjelje isto s otoka Hvara.