TAKSA PLAĆENA U GOTOVU
NAKSRNES SINA S GOTOVO

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 39.

DUBROVNIK, 8. Rujna 1937

Šta koristi čovjeku...

Duh materijalizma sve više zahvaća
široke narodne slojeve. Pomanjkanje
novčanih  sretstava stvorilo je opću
psihozu  gramzljivosti i neplemenite
težnje za bogatstvom. Kada čovjek smet-
ne s uma pravi cilj svog zemaljskog
života, kada potisne u pozadinu nad-
naravno i kada neće da znade za Bož-
je zapovjedi, onda je njemu zemlja
jedina domovina. Život na zemlji, za
one koji nemaju vjere u Boga i nad-
naravno, nema druge svrhe nego da
progje što lagodnije što bezbrižnije.
Da li će ugodnosti moga života pro-
uzrokovati štete tisućama drugih, to se
mene ništa ne tiče; ja sam sebi svijet
i moje dobro za mene je najveći za-
kon. Tako zaključuju oni koji ne poz-
paju Boga i puteve kojima On vodi
svoje vijerne. Nažalost ovaj bezbožni
duh materijalizma sve se više širi,
Pravo kršćanstvo ne poznaje prigovora
i tužakanja. Ako je istina da se Bog
brine za svakoga od nas i da je sve
što nas u životu snalazi odregjeno sa-
mo za naše dobro — a za to imamo
najautoritativniju garanciju Sina Bož-
jega, Isusa Krista — onda bi veselje
i mir, morali biti odlika vjernika. Naš
vijek kao da je obilježen sveopćim pro-
testom. Svak se tuži. Malo ih je koji
životne tegobe snose puni predanja u
Volju Božju. U takovim prilikama ni-
je onda čudo da nema zadovoljstva.
Ako dijete neće da pije gorki lijek
kojega mu majka daje po diktatu svo-
je neograničene ljubavi, osjećati će po-
sljedice te svoje tvrdoglave nezahval-
nosti prije ili poslije, Kad se je tako
svijet odbio od Boga, kada više neće
da prima iz Božjih ruku bičeve, jer je
zaboravio da mu je zemlja samo pro-
lazno boravište, nezadovoljan Božjim
darovima traži sreću i mir u zemaljs-
kim dobrima. No kako zemaljska dob-
ra nijesu kadra da zasite ljudsko srce
stvoreno za Boga, čežnja postaje neu-
taživa, razvija se strast iz koje rezul-
tira nezadovoljstvo,

Sa bolom u duši moramo gledati
kako mehaj za duhovna dobra i preko-
mjerna briga za materijalia zahvata
ljude. Za novac se prodaje sve: poš-
tenje, čast, narodnost i vjera. Nema
toga što nije postalo predmetom trgo-
vine. Danas stranci kupuju naše poš-
tenje. Za ono par dinara koje će os-
taviti u našim blagajnama, oni šeću
goli po gradskim ulicama i seoskim
puteljcima rušeči temelje morala. Ju-
din je to novac koji će nas dovesti do
očaja, ako na vrijeme ne uvidimo po-
grješku. Ne dajmo se zasljepljivati,

Čuvajmo svoje moralno dobro i me
dozvoljavajmo da se itko usudi vječ-
ne probitke procjenjivati gnjusnim ze-
maljskim bogatstvom. Šta nam koristi
ako i čitav svijet predobijemo, a dušu
izgubimo? Ne zaboravljajmo nikada taj
najozbiljniji prijekor Onoga koji je umro
na križu da nam omogući spas duše,

Sjaj novca toliko nas je zabliještio
i zveket zlata zaglušio, da osim toga
ništa ne vidimo i ne čujemo. Žalosno
je kako se danas malo drži do Ned-
jelje i blagdana. Uvijek se nagje neka
izlika da se može i u nedjelju raditi
kao da je to običan dam. U zlatnoj
groznici boji se čovjek da neće moći
nadoknaditi gubitak što ga pretrpi ako
u nedjelju ne zaragjuje. Ako slučajno
u ponedjeljak padne kakov državni ili
narodni blagdan teško je proči dva
dana bez doditka, e pa dobro, žrtvo-
vaće se nedjelja, radiće se do podne.
Dokle će nas to dovesti? K sreći i
blagostanju nikako ne vodi taj put,
Narod i država koji nalaze načina da
zaštite svoje prohtjeve i odredbe a pri
tome dozvoljavaju da se olako prelazi
preko Božjih zapovjedi, neka se ne
nadaju dobru. Da se razumijemo. Ni-
jesmo i ne možemo biti protivni da se
norodne i državne svečanosti poštuju,
ali nikako se ne možemo složiti time
da se bilo koji blagdan pretpostavi
danu Gospodnjem. Neka se slave dr-
žavni i narodni praznici, ali neka se
ne krnje vjerski, Znamo mi odakle to
dolazi, Diktatori na novčanom pod-
ručju prodali su svoju subotu za no-
vac, a sada kupuju našu i Božju ned-
jelju. Dokle ćemo to podnositi | ? Pre-
nimo se već jednom! Sjetimo se da
su sve ljepote ovaga svijeta i sva nje-
gova bogatstva odregjena da nam slu-
že, a ne da mi njima robujemo., Slu-
žimo se zemaljskim dobrima tako da
nam pomognu na putu u Vječnost,
Sve što nam oteščava spasenje odba-
cimo dok je na vrijeme, Dignimo
gromki protest protiva svima koji za
novac prodaju svoje i kupuju tugje
poštenje. Doviknimo čitavom svijetu
da mi hoćemo biti narod Božji. Bori-
mo se svim dozvoljenim sredstvima da
očuvamo u narodu vjeru katoličku i
poradimo svim silama da ta vjera pos-
tane život oplogjujući svaku žilicu na-
rodnog organizma. Jedino u Bogu spas
je narodima, a nemoguće je služiti
Bogu i novcu. Bog — sreća, mir, za-
dovoljstvo, blažena vječnost; novac —
gramzljivost, nezaštitnost, nemir, vječ-
na propast. To je dilema. Zar je teš-
ka odluka?

0 najnovijem
NKulturkampfu“ u Njemačkoj

Najnoviji dokumenat o bjesnilu Hit-
lerova nacional-socializma u Njemačkoj
protiv Katoličke Crkve jest nedavni
interview kardinala Faulhabera s ame-
ričkim novinarom Ignacom Phsyre-om,
koji je objavljen u katoličkom tjed-
niku ,The Tablet,“ Kardinal je Faul-
haber, govoreći o vremenima, u kojima
je trebalo živjeti i bdijeti s velikom
razboritošću, izjavio:

»Znao sam da tajni agenti traže pri-
like, da provociraju naše svećenstvo,
i da bi bilo koja preuranjena akcija s
naše strane dala izliku za poduzimanje
još težih mjera protiv svećenstva i
protiv Crkve. Ali sada je uistinu nadošao
čas, da se govori. Ono, što se zove
»Kulturkampf,“ nastupilo je u novoj
fazi i ima za cilj ništa manje nego
potpuno uništenje Katoličke Crkve
u Njemačkoj. Zar nismo čuli
iz ustiju majautoritativnijih nacional-
socialista, da crkve moraju biti smat-
rane kao najopasniji neprijatelj države?
Crkve su, a ne više marksizam i bolj-
ševizam javni neprijatelji“, Ovo je
zaista bolan čas za sve nas.“

Kardinal je rekao, da ukidanje kon-
kordata može da dogje, ali tada će
vjerski život nepobjedivo nastaviti svoj
put. Nadalje je izjavio :

»Svećenici ne će umrijeti od glada
ako im se ukine državna subvencija ;
ali državne će vlasti neminovno opaziti,
da je trud oko obnove i smirenja du-
hova u prošlim godinama bio uzalu-
dan, jer iščeznuće duhovnog autoriteta
znači ujedno i neminovnu slabost za
državnu.“

S posebnim je pietetom i oduševlje-
njem napomenuo kardinal Faulhaber
riječi iz enciklike Sv. Oca Pape Pija XI,
o prilikama Katoličke Crkve u Nje-
mačkoj :

Bog nam je svjedok, da nemamo
intimnije želje od želje za uspostavlja:
njem istinskog mira izmegju Crkve i
države u Njemačkoj. Ali, ako bez Naše
krivnje ne dogje do mira, Crkva će
Božja braniti svoja prava i svoju slo-
bodu u ime Svemogućega, kojega se
ruka još ni danas nije prikratila“.

 

Hrvatska katolička obitelj kupuje i
troši poštanske dopisnice Duvanjske
bazilike. U svakoj pošti samo 1 dinar.

 

 

 

POZORI
PRISPJELE

kod firme: J. RONGEHI Dubrovnik

,Dr. MAČEK BUDNO BDIJE NAD SUDBINOM HRVATSKE !'

22. VIII. t. g. održana je u Novoj
Gradiški velika skupština b. HSS kojoj
je sudjelovao kao izaslanik dra Mačka
hrv. nar, zastupnik g. dr. Žiga Scholl.
On je u svom govoru megju ostalim
kazao i ovo:

»Pretsjednik i vogja dr. Maček po-
ručuje vam, da on budno bdije nad
sudbinom Hrvatske i da će poduzeti
uz vašu pomoć sve, da zajednički

postignemo cilj, za kojim teži sav
hrvatski narod — — — — — “
Zatim je dr. Scholl oštro govorio
protiv komunista te je kazao :
»Hrvatski radnici nisu za svoju za-
stavu htjeli uzeti crvenu krpu, jer je
ona znak tiranije i apsolutizma, U
sovjetskoj Rusiji, gdje vlada ta zastava
radi se tobože u ime radnika, a u
stvari bez radnika i protiv radnike.

Tamo radnik mora kulučiti, Osim toga
ni ona prava, koja se radnicima pri-
znaju u ostalim državama, koje nisu
apsolutističke, kao na primjer pravo
štrajka, ne priznaje se sovjetskim rad-
nicima u ujihovoj tobože radničkoj
državi. Posljednje sudske rasprave u
Sovjetskoj Rusiji pokazale su, da su
sovjetski vogje izdavali ne samo svoju
zemlju, nego i svoju ideologiju, a to

CIJENA Din. 150

Rezolucija protiv progon-
stva njemačkih katolika

Na zasjedanju tečaja Instituta Hrvat-
ske Katoličke Akcije za hrvatsku kato-
ličku inteligenciju donesena je na sve-
opću želju prisutnih ova rezolucija :

»Hrvatska katolička intelicencija, o-
kupljena na tečaju Instituta Hrvatske
Katoličke Akcije dne 25 i 26 kolovo-
za 1937 godine u Zagrebu, upoznavši
sadašnje teško stanje katoličke Crkve
i katoličkih vjernika u Njemačkoj, kao
i svih onih koji se tamo damas bore
za Kristovo Evangjelje, osugjuje progo-
ne katolika koji vjerno slijede nauku
katoličke Crkve i direktive svojih crk-
venih poglavara za život u duhu Kristo-
vu. Isto tako osugjuje uništavanje ka-
toličkih vjerskih i kulturnih institucija.
Svoj braći katolicima u Njemačkoj izriče
u ovim danima kušnje svoje osjećaje
saučešća u njihovim patnjama
i svoje udivljenje — herojskom
držanju njemačkog katoličkog episko-
pata i svih vjernika, te moli Gospoda
da ih po zagovoru sv. Bonifacija i dru-
gih njemačkih svetaca i  blaženika
održi bodre i ustrajne u borbi za svoja
prirodna prava kao i prava katoličke
Crkve za uregjenje privatnoga i društve-
noga života u duhu kršćanske vjere i
nauke katoličke Crkve do konačne
pobjede.“

Žilovstvo u Sovjetskoj Rusiji

Pariški list ,Matin“ piše slijedeće:

»U sovjetskom paviljonu na pariš-
koj izložbi izložen je album , Zidovi
u SSSR“. U tom albumu su prikazane
duboke socijalno-ekonomske promjene
u situaciji Židova otkako postoji SSSR.
Iz albuma vidimo da je broj židovs-
kih radnika u SSSR prema predratnoj
Rusiji porastao sa 4% na 28'8% i na-
mještenika sa 10 o na 30% dok je
broj zemlioradnika porastao sa 2:2 na
6:7%., — Zemlja, koju obragjuju židov-
ski zemljoradnici, povećana je sa 66.000
hektara na 4:2 milijuna hektara (zajed-
no sa Birobidžanom). :

Dijagram kulturnog razvitka Židova
u SSSR dokazuje da se broj školova-
nih Židova u toku 20 godina udese-
terostručio, i to sa 55:000 na 518 000.
U školskoj godini 1935/36 osnovne i
srednje škole je pohagjalo 424.000 Ži-
dova; na tehnikama je studiralo 30:000
a na ostalim visokim školama 62:300
Židova.

Na izložbi je izložen i velik broj
knjiga, časopisa i listova koji izlaze
na židovskom jeziku. Od 1918 do 1935
godine je u SSSR izdano 4950 djela
raznih autora na židovskom jeziku sa
ukupnom tiražom od 18, milijuna
primjeraka“.

Iz ovoga se vidi dobro kome cvatu
ruže u Sovjetskoj Rusiji.

 

 

mogu učiniti ljudi, koji nemaju ni-
kakvoga moralnog osjećaja. I kod nas
se htjelo, da hrvatsko radništvo bude
komunističko, samo da ne bude hr-
vatsko. Htjelo se ma taj mačin pred
ostalim svijetom kompromitirati hrvat-
sko radništvo i hrvatski narod a to bi
bila polazna točka za neke druge ak-
cije, uperene protiv krvatskog naroda.
Ali hrvatsko radništvo znalo je da ne
može ostvariti svoje opravdane zahtjeve
bez hrvatskog seljaštva i hrvatskog
gragjanstva“,