TAKSA PLAĆENA U GOTOVU NAKSRNES SINA S GOTOVO Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 39. DUBROVNIK, 8. Rujna 1937 Šta koristi čovjeku... Duh materijalizma sve više zahvaća široke narodne slojeve. Pomanjkanje novčanih sretstava stvorilo je opću psihozu gramzljivosti i neplemenite težnje za bogatstvom. Kada čovjek smet- ne s uma pravi cilj svog zemaljskog života, kada potisne u pozadinu nad- naravno i kada neće da znade za Bož- je zapovjedi, onda je njemu zemlja jedina domovina. Život na zemlji, za one koji nemaju vjere u Boga i nad- naravno, nema druge svrhe nego da progje što lagodnije što bezbrižnije. Da li će ugodnosti moga života pro- uzrokovati štete tisućama drugih, to se mene ništa ne tiče; ja sam sebi svijet i moje dobro za mene je najveći za- kon. Tako zaključuju oni koji ne poz- paju Boga i puteve kojima On vodi svoje vijerne. Nažalost ovaj bezbožni duh materijalizma sve se više širi, Pravo kršćanstvo ne poznaje prigovora i tužakanja. Ako je istina da se Bog brine za svakoga od nas i da je sve što nas u životu snalazi odregjeno sa- mo za naše dobro — a za to imamo najautoritativniju garanciju Sina Bož- jega, Isusa Krista — onda bi veselje i mir, morali biti odlika vjernika. Naš vijek kao da je obilježen sveopćim pro- testom. Svak se tuži. Malo ih je koji životne tegobe snose puni predanja u Volju Božju. U takovim prilikama ni- je onda čudo da nema zadovoljstva. Ako dijete neće da pije gorki lijek kojega mu majka daje po diktatu svo- je neograničene ljubavi, osjećati će po- sljedice te svoje tvrdoglave nezahval- nosti prije ili poslije, Kad se je tako svijet odbio od Boga, kada više neće da prima iz Božjih ruku bičeve, jer je zaboravio da mu je zemlja samo pro- lazno boravište, nezadovoljan Božjim darovima traži sreću i mir u zemaljs- kim dobrima. No kako zemaljska dob- ra nijesu kadra da zasite ljudsko srce stvoreno za Boga, čežnja postaje neu- taživa, razvija se strast iz koje rezul- tira nezadovoljstvo, Sa bolom u duši moramo gledati kako mehaj za duhovna dobra i preko- mjerna briga za materijalia zahvata ljude. Za novac se prodaje sve: poš- tenje, čast, narodnost i vjera. Nema toga što nije postalo predmetom trgo- vine. Danas stranci kupuju naše poš- tenje. Za ono par dinara koje će os- taviti u našim blagajnama, oni šeću goli po gradskim ulicama i seoskim puteljcima rušeči temelje morala. Ju- din je to novac koji će nas dovesti do očaja, ako na vrijeme ne uvidimo po- grješku. Ne dajmo se zasljepljivati, Čuvajmo svoje moralno dobro i me dozvoljavajmo da se itko usudi vječ- ne probitke procjenjivati gnjusnim ze- maljskim bogatstvom. Šta nam koristi ako i čitav svijet predobijemo, a dušu izgubimo? Ne zaboravljajmo nikada taj najozbiljniji prijekor Onoga koji je umro na križu da nam omogući spas duše, Sjaj novca toliko nas je zabliještio i zveket zlata zaglušio, da osim toga ništa ne vidimo i ne čujemo. Žalosno je kako se danas malo drži do Ned- jelje i blagdana. Uvijek se nagje neka izlika da se može i u nedjelju raditi kao da je to običan dam. U zlatnoj groznici boji se čovjek da neće moći nadoknaditi gubitak što ga pretrpi ako u nedjelju ne zaragjuje. Ako slučajno u ponedjeljak padne kakov državni ili narodni blagdan teško je proči dva dana bez doditka, e pa dobro, žrtvo- vaće se nedjelja, radiće se do podne. Dokle će nas to dovesti? K sreći i blagostanju nikako ne vodi taj put, Narod i država koji nalaze načina da zaštite svoje prohtjeve i odredbe a pri tome dozvoljavaju da se olako prelazi preko Božjih zapovjedi, neka se ne nadaju dobru. Da se razumijemo. Ni- jesmo i ne možemo biti protivni da se norodne i državne svečanosti poštuju, ali nikako se ne možemo složiti time da se bilo koji blagdan pretpostavi danu Gospodnjem. Neka se slave dr- žavni i narodni praznici, ali neka se ne krnje vjerski, Znamo mi odakle to dolazi, Diktatori na novčanom pod- ručju prodali su svoju subotu za no- vac, a sada kupuju našu i Božju ned- jelju. Dokle ćemo to podnositi | ? Pre- nimo se već jednom! Sjetimo se da su sve ljepote ovaga svijeta i sva nje- gova bogatstva odregjena da nam slu- že, a ne da mi njima robujemo., Slu- žimo se zemaljskim dobrima tako da nam pomognu na putu u Vječnost, Sve što nam oteščava spasenje odba- cimo dok je na vrijeme, Dignimo gromki protest protiva svima koji za novac prodaju svoje i kupuju tugje poštenje. Doviknimo čitavom svijetu da mi hoćemo biti narod Božji. Bori- mo se svim dozvoljenim sredstvima da očuvamo u narodu vjeru katoličku i poradimo svim silama da ta vjera pos- tane život oplogjujući svaku žilicu na- rodnog organizma. Jedino u Bogu spas je narodima, a nemoguće je služiti Bogu i novcu. Bog — sreća, mir, za- dovoljstvo, blažena vječnost; novac — gramzljivost, nezaštitnost, nemir, vječ- na propast. To je dilema. Zar je teš- ka odluka? 0 najnovijem NKulturkampfu“ u Njemačkoj Najnoviji dokumenat o bjesnilu Hit- lerova nacional-socializma u Njemačkoj protiv Katoličke Crkve jest nedavni interview kardinala Faulhabera s ame- ričkim novinarom Ignacom Phsyre-om, koji je objavljen u katoličkom tjed- niku ,The Tablet,“ Kardinal je Faul- haber, govoreći o vremenima, u kojima je trebalo živjeti i bdijeti s velikom razboritošću, izjavio: »Znao sam da tajni agenti traže pri- like, da provociraju naše svećenstvo, i da bi bilo koja preuranjena akcija s naše strane dala izliku za poduzimanje još težih mjera protiv svećenstva i protiv Crkve. Ali sada je uistinu nadošao čas, da se govori. Ono, što se zove »Kulturkampf,“ nastupilo je u novoj fazi i ima za cilj ništa manje nego potpuno uništenje Katoličke Crkve u Njemačkoj. Zar nismo čuli iz ustiju majautoritativnijih nacional- socialista, da crkve moraju biti smat- rane kao najopasniji neprijatelj države? Crkve su, a ne više marksizam i bolj- ševizam javni neprijatelji“, Ovo je zaista bolan čas za sve nas.“ Kardinal je rekao, da ukidanje kon- kordata može da dogje, ali tada će vjerski život nepobjedivo nastaviti svoj put. Nadalje je izjavio : »Svećenici ne će umrijeti od glada ako im se ukine državna subvencija ; ali državne će vlasti neminovno opaziti, da je trud oko obnove i smirenja du- hova u prošlim godinama bio uzalu- dan, jer iščeznuće duhovnog autoriteta znači ujedno i neminovnu slabost za državnu.“ S posebnim je pietetom i oduševlje- njem napomenuo kardinal Faulhaber riječi iz enciklike Sv. Oca Pape Pija XI, o prilikama Katoličke Crkve u Nje- mačkoj : Bog nam je svjedok, da nemamo intimnije želje od želje za uspostavlja: njem istinskog mira izmegju Crkve i države u Njemačkoj. Ali, ako bez Naše krivnje ne dogje do mira, Crkva će Božja braniti svoja prava i svoju slo- bodu u ime Svemogućega, kojega se ruka još ni danas nije prikratila“. Hrvatska katolička obitelj kupuje i troši poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. U svakoj pošti samo 1 dinar. POZORI PRISPJELE kod firme: J. RONGEHI Dubrovnik ,Dr. MAČEK BUDNO BDIJE NAD SUDBINOM HRVATSKE !' 22. VIII. t. g. održana je u Novoj Gradiški velika skupština b. HSS kojoj je sudjelovao kao izaslanik dra Mačka hrv. nar, zastupnik g. dr. Žiga Scholl. On je u svom govoru megju ostalim kazao i ovo: »Pretsjednik i vogja dr. Maček po- ručuje vam, da on budno bdije nad sudbinom Hrvatske i da će poduzeti uz vašu pomoć sve, da zajednički postignemo cilj, za kojim teži sav hrvatski narod — — — — — “ Zatim je dr. Scholl oštro govorio protiv komunista te je kazao : »Hrvatski radnici nisu za svoju za- stavu htjeli uzeti crvenu krpu, jer je ona znak tiranije i apsolutizma, U sovjetskoj Rusiji, gdje vlada ta zastava radi se tobože u ime radnika, a u stvari bez radnika i protiv radnike. Tamo radnik mora kulučiti, Osim toga ni ona prava, koja se radnicima pri- znaju u ostalim državama, koje nisu apsolutističke, kao na primjer pravo štrajka, ne priznaje se sovjetskim rad- nicima u ujihovoj tobože radničkoj državi. Posljednje sudske rasprave u Sovjetskoj Rusiji pokazale su, da su sovjetski vogje izdavali ne samo svoju zemlju, nego i svoju ideologiju, a to CIJENA Din. 150 Rezolucija protiv progon- stva njemačkih katolika Na zasjedanju tečaja Instituta Hrvat- ske Katoličke Akcije za hrvatsku kato- ličku inteligenciju donesena je na sve- opću želju prisutnih ova rezolucija : »Hrvatska katolička intelicencija, o- kupljena na tečaju Instituta Hrvatske Katoličke Akcije dne 25 i 26 kolovo- za 1937 godine u Zagrebu, upoznavši sadašnje teško stanje katoličke Crkve i katoličkih vjernika u Njemačkoj, kao i svih onih koji se tamo damas bore za Kristovo Evangjelje, osugjuje progo- ne katolika koji vjerno slijede nauku katoličke Crkve i direktive svojih crk- venih poglavara za život u duhu Kristo- vu. Isto tako osugjuje uništavanje ka- toličkih vjerskih i kulturnih institucija. Svoj braći katolicima u Njemačkoj izriče u ovim danima kušnje svoje osjećaje saučešća u njihovim patnjama i svoje udivljenje — herojskom držanju njemačkog katoličkog episko- pata i svih vjernika, te moli Gospoda da ih po zagovoru sv. Bonifacija i dru- gih njemačkih svetaca i blaženika održi bodre i ustrajne u borbi za svoja prirodna prava kao i prava katoličke Crkve za uregjenje privatnoga i društve- noga života u duhu kršćanske vjere i nauke katoličke Crkve do konačne pobjede.“ Žilovstvo u Sovjetskoj Rusiji Pariški list ,Matin“ piše slijedeće: »U sovjetskom paviljonu na pariš- koj izložbi izložen je album , Zidovi u SSSR“. U tom albumu su prikazane duboke socijalno-ekonomske promjene u situaciji Židova otkako postoji SSSR. Iz albuma vidimo da je broj židovs- kih radnika u SSSR prema predratnoj Rusiji porastao sa 4% na 28'8% i na- mještenika sa 10 o na 30% dok je broj zemlioradnika porastao sa 2:2 na 6:7%., — Zemlja, koju obragjuju židov- ski zemljoradnici, povećana je sa 66.000 hektara na 4:2 milijuna hektara (zajed- no sa Birobidžanom). : Dijagram kulturnog razvitka Židova u SSSR dokazuje da se broj školova- nih Židova u toku 20 godina udese- terostručio, i to sa 55:000 na 518 000. U školskoj godini 1935/36 osnovne i srednje škole je pohagjalo 424.000 Ži- dova; na tehnikama je studiralo 30:000 a na ostalim visokim školama 62:300 Židova. Na izložbi je izložen i velik broj knjiga, časopisa i listova koji izlaze na židovskom jeziku. Od 1918 do 1935 godine je u SSSR izdano 4950 djela raznih autora na židovskom jeziku sa ukupnom tiražom od 18, milijuna primjeraka“. Iz ovoga se vidi dobro kome cvatu ruže u Sovjetskoj Rusiji. mogu učiniti ljudi, koji nemaju ni- kakvoga moralnog osjećaja. I kod nas se htjelo, da hrvatsko radništvo bude komunističko, samo da ne bude hr- vatsko. Htjelo se ma taj mačin pred ostalim svijetom kompromitirati hrvat- sko radništvo i hrvatski narod a to bi bila polazna točka za neke druge ak- cije, uperene protiv krvatskog naroda. Ali hrvatsko radništvo znalo je da ne može ostvariti svoje opravdane zahtjeve bez hrvatskog seljaštva i hrvatskog gragjanstva“,