TAKSA PLAĆENA U GOTOVU '—————————nnan Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 40. DUBROVNIK, Tko je nasrtljiv? Konkordat je drača, koja se je za- bola duboko u petu stanovite publike, koja zbog toga još uvijek ne prestaje kričati i sa mnogo srdžbe i pakosti lomata rukama, nogama i perom una- okolo ne bi li se tko lud prepao. Ali sav je taj posao uzaludan jer... ka- ravana ide dalje! Ima onih koji vele da je u konkor- datskoj borbi najvažniji politički mo- menat, jer su pristaše skrahiranih pro- tunarodnih režima htjeli na konkordatu oboriti vladu dr. Stojadinovića i sami isplivati na površinu, da opet zajašu ma narodnu grbaču. Bit će da je tako i mi to priznajemo, ali ipak mi kato- lici Hrvati stojimo na tome, da su akciju proti konkordatu poveli oni kru- govi, koji misle, da pravoslavlje mora da bude državna vjera bez obzira na Ustav i činjenicu, da se u Jugoslaviji nalazi 5 milijona katolika. Pod ovim kriterijem i vidikom ocjenjujemo sve što se u vezi s konkordatom govori i piše. Nedavno i baš dne 4 o. mj. izišao je u našem gradu članak ,Zbog kon- kordata“, Nepotpisani auktor ispituje u njemu uzroke ,naše svagje“, Za njega je osim Austrije, koje više nema _ »još neko uzrok naše nesreće“. Da bi našao krivca te ,naše nesreće“ poseg- muo je auktor u stranice povijesti Bosne ponosne. Dragocjenjeni rezultati znan- stvenog (!) proučavanja nepoznatog auktora su ovi: »Bosna! — ta nesrećna zemlja... stradala je naročito pridolaskom bogu- mila, ...a koji su joj zadali mnogo jada zbog nasrtljivosti i vjerske nesno- šljivosti rimskog pape, koji je od Kulina tražio da očisti zemlju od ,jeresi“... Ista ta zemlja Bosna bila je za punih 250 godina ,mučena fanatizmom ka- toličkih sveštenika, koji su silom i pa- pinim blagoslovom odvodili bogumile i pravoslavce u katoličku vjeru“... »Do tada historija je zabilježila, da su se dvije oprečne sile, dvije ideologije, koje su jedna drugu isključivale, — Turčin i papa — pašle barabar u is- trijebljenju srpskoga naroda u Bosni“, Iz ovoga nije teško zaključiti auk- torovom logikom, da je kao nekad u Bosni tako i danas katolicizam sa ,na- srtljivosti i vjerskom nesnošljivosti rim- skog pape“ i ,fanatizmom katoličkih sveštenika“ uzrok ,naše svagje i ne- sreće“. Nu da vidimo što nam o tome govori prava objektivna povijest i či- njeničko stanje? Bogumili, sekta koja je nikla u Maloj Aziji, a došla iz Bugarske u Bosnu koncem XII st., bila je pogibeljna ne samo s vjerskog nego i sa socijalnog, državnoga gledišta. Zapostavljali su uz vjersko-crkveni takogjer i društveno- državni auktoritet i zakone, Kulin ban, koji je vladao u Bosni od 1168 do 1204 protežirao je bogu- mile i čak sam postao bogumil skupa sa ženom i obitelji. Mislio je da će se tako lakše otresti vlasti ugarskog kralja, pod kojim je tada bila Bosna. Bogu- mile je protjerao iz Srbije i Stjepan Nemanja jer je uvidio, da mu je ova sekta pogibeljna za državu. Kulin ban je bio u rodbinskim vezama sa Ne- manjom, jer je brat Nemanje Miroslav Zahumski imao za ženu sestru Kulina bana. Vukan, vladar Duklje, obavijestio je Inocencija Ill o bogumilskoj sekti u Bosni i zamolio, da poradi kod Hen- rika, ugarskog kralja, da istrijebi bo- gumile iz svoje države, Henrik je po- zvao Kulina bana na odgovornost, Ovaj se je pravdao tim što je izjavio, da je mislio, da bogumili nijesu here- tici, nego pravovijerni katolici. Obećao je, da će poslati u Rim nekolicinu predstavnika, koji će obavijestiti Ino- cencija Ill o pravoj vjeri njega i nje- govih zemljaka. Delegaciji, koja je otišla u Rim 1202. bili su na čelu du- brovački nadbiskup i arhidjakon Martin. Na molbu delegacije papa je poslao u Bosnu Ivana de Casamaris i Ber- narda, splitskog nadbiskupa, metropo- litu i Bosne. Pred njima se je odrekao Kulin ban bogumilske sekte a s njim njegova obitelj i ostali bogumili. Što se pak tiče zajedničke akcije »Turčina i pape“ auktor članka ,Zbog konkordata“ se je zaletio. Poznato je naime, da su Turci protežirali pravo- slavlje proti katolicizmu i kad netko nije htio da primi islam onda su mu dali da bira pravoslavnu vjeru, ali ka- toličku nikako. Mi bi preporučili onom auktoru, da malo bolje proučava povijest i origi- nalnu korespondenciju izmegju pape, Nemanje, Vukana, ugarskih kraljeva, Kulina bana i dr., pak će tu naći mno- go toga što će ga udariti po prstima. ri arodnu Soifesf“ 1 POZOR! PRISPJELE kod firme: J. RONCEI Dubrovnik (ži a ... dajte da Vam nešto predložim: Dobar savjet pokušajte jedanput da operete zube ORINENIIZEANTINJENCIKDIDIEIMM sa Chlorodont-pastom za zube, pa kad Vam zubi postanu sniježno bijeli, bićete vrlo zadovoljni da ste poslušali moj savjet. I pored najjače sposobnosti čišćenja Chlorodont ne oštećuje skupocjenu caklinu zuba, pošto je čisteća supstanca ove paste mekša od cakline. O tome će Vas najbolje uvjeriti pokus. Chlorodont pienušavi ili bez pjene - obe su kvalitete jednako dobre. Domaći proizvod. lorodont 15. Rujna 1937 Rezolucija poslanika JRZ Poslanički klub JRZ održao je sjed- nice 5, 7 i 8 ovoga mjeseca na koji- ma se povela svestrana diskusija o svim aktuelnim pitanjima političke ekonom- ske i finansijske prirode, Poslanički klub JRZ je dao obavještenje za jav- nost o toku rasprave u šest tačaka. Mi donašamo drugu tačku, u kojoj se izmegju ostaloga kaže: Vlada u želji da svim vjeroispovi- jestima zagarantuje punu ravnoprav- nost, prešla je na sregjenje vjerskih odnosa u državi, Pošto je 1929 g. bio odnijet zakon o srpsko-pravoslavnoj crkvi, a 1936 o muslimanskoj vjerskoj zajednici, ostalo je još neriješeno pi- tanje odnosa sa rimokatoličkom crk- vom. Unutrašnji mir naše zemlje ne može se zamisliti bez sregjenja vjers- kih odnosa svim zakonom priznatih vjeroispovijesti. Zemaljski ustav garan- tira vjersku ravnopravnost svim gra- gjanima. Kako se može govoriti o po- litičkoj ravnopravnosti, ako nema rije- šenog pitanja vjerske ravnopravnosti ? Zakoni o srpsko-pravoslavnoj vjerois- povijesti i muslimanskoj vjerskoj za- jednici donijeti su u svoje vrijeme u punoj tišini bez ikakvog mješanja pred- stavnika drugih vjeroispovijesti. Klub poslanika JRZ stoga sa žaljenjem kon- statira da se bez stvarne potrebe u ri- ješenju pitanja Konkordata unijela jed- na nerazumljiva nervoza, podržavana od izvjesnih opozicionih grupa u zem- lji putem laži i kleveta. Tako je od ovog pitanja vjerskog karaktera otvo- reno jedno političko pitanje. Klub pos- lanika JRZ u ovom momentu smatra za dužnost da istakne puno i nepoko- lebivo povjerenje u predsjednika vlade g. dr. M. Stojadinovića, da i u ovom pitanju respektira sva prava srpsko- pravoslavne crkve, i da čuva dostojans- tvo i autoritet države iznad svega i svakoga. Spomen 1000 godišnjice Kraljevstva Hrvatskoga — ilustrirana poštanska dopisnica sv. Cirila i Metoda na Du- vanjskom polju. U svakoj pošti samo dinar. Vama koji nosite i trebujete naočale treba apsolutno da na- doknadite slabost Vašeg vida sa Perfa Punktuel staklima - Roden- stock. Jedini zastupnik Josip Krilić. Osim posebnog optičkog ateliera pruža Vam veliki i veoma moderni izbor zlatnog nakita, satova i argjenterije. CIJENA Din. 150 Trnovitom stazom Nitko ne može prigovoriti Križar- skom pokretu da je pobirao jeftine lovorike, Svaka stopa osvojenog zem- ljišta, svaki korak naprijed obilježen je mnogim žrtvama i samoprijegorom. Za Križare to nije značilo nikakovo iznenegjenje. Odmah na početku svog rada oni su u svoju lozinku stavili riječ žrtva da time sebe spreme na najveća pregaranja, Znali su mladi i poletni Kristovi borci da je težak boj kojega su započeli. Težak po zamaš- nosti ideje koja ih je vodila, ali po sebno težak radi vremena u kojemu su započeli svoj rad, Probuditi uspavane duhove, osvježiti i produbiti vjerski život i crkovni smi- sao, popularizirati ideju papinstva ; jednom riječi: unijeti Krista u sav život pojedinaca, obitelji, skupina i naroda, to je pokretna misao osnivača Križarstva. Velebna i zamašna zami- sao, težak i naporan pothvat! Mladež bez osobite spreme: seljaci, radnici, gjaci. Vojska naoko slaba i nedovoljno naoružana, ali samo na oko, Tu je vojska Božjeg duha puma. Poniznost i nesebičan rad za Boga uz pomoć Božju obilježuju Križarstvo. Bez mnogo no- vinske reklame, bez mnogo iraza i bučnih programa Križarstvo se je od svojih početaka afirmiralo svojim so- lidnim radom. Lovorike koje Križarstvo pobire uz najteže žrtve neće unijeti mlohavost u njegove redove, jer je svaki Križar svijestan da niti pedalj ne bi napredovala njegova organizacija kada bi joj bila uskraćena pomoć s Neba. Ta misao vodi svakog Križara, koji je dostojan tog časnog naziva, Zato blagoslov Božji i prati rad ta- kovog pokreta. Neprekidni porast član- stva, osnivanja novih društava doka- zuju da Križarstvo prati blagoslov Božji i da njegov rad za Boga uz Božju pomoć nailazi na plodno zem- ljište. Milost Božja natapa duše i spre- ma putove Križarstvu. Bog blagosivlje nesebične napore i idealistički mlade- nački polet svojih boraca. Nijesu to fraze, Fakta govore. Ve- like Križarske smotre za vrijeme ovo- godišnjih Euharistijskih kongresa u Dubrovniku, Brodu, Koprivnici i Požegi dokazuju da je Križarstvo u svoje re- dove okupilo najveći dio borbene ka- toličke omladine. Nije baš slučaj što Križari obavljaju svoje smotre za vri- jeme Euh. kongresa. Tim svojim na- stupima Križari javno manifestiraju svoju vjeru u Euharistijskog Boga i glasno dovikuju svakome da svoju lložne knjižice Srnske Banke kupujem 15.000— do 20.000 dinara. Knjižice mogu biti i sa manjim iznosom. — Za škelske knjige i ostali materijal primamo Uložne knjižice Srpske Banke uz povoljni tečaj počam od Din. 100:— na više. liniižara ,,Jadran“ Dubrovnik [ RR SEEN