Broj 41 GRADSKE VIJESTI Zdravstveno stanje dijecezanskog biskupa. Preuzvišeni se je biskup g. Dr Josip Carević tako oporavio Božjom pomoći, da je već počeo obavljati lakše poslove svoje dijeceze. Čestitanja na ozdravljenju te iskazi sinovske ljubavi i odanosti prama svom ljubljenom nat- pastiru nastavljaju se svakim danom. Tako su kroz ove zadnje dane preuzv. Biskupa posjetili vrhbosanski nadbis- kup preuzv. g. Dr. [. Šarić, narodni zastupnik gosp. Roko prof, Mišetić, pretstavnici religioznih katoličkih i kul- turnih društava, te mnogi svećenici i gragiani. Iskazi saučešća prigodom smrti ar. Marlja Matulića. Brzojav uredni- štva ,Narodne Svijesti“: ,Redakciji »Hrvatske Straže“ Zagreb. Primite moje iskreno saučešće radi gubitka Vašeg glavnog urednika dr. Matulića, prvaka hrvatske katoličke žurnalistike, kojemu neka bude laka hrvatska zemlja i tra- jan spomen u hrvatskom narodu, — Vicko Lisičar, ured. ,Nar. Svijesti“. Brzojav poslan ,Hrvatskoj Straži“ od Akademskog srednjoškolskog Do- magoja prigodom smrti svog seniora dra Marija Matulića, i glavnog ured- nika ,Hrvatske Straže“: ,Dubrovačko domagojsko djaštvo iznenagjeno pre- ranom smrću pionira hrvatskog katolič- kog novinarstva šalje iskreno saučešće i duboko žali za milim pokojnikom koji mu je svojim neumornim radom davao smjernice za ustrajan i nepoko- lebiv rad za Boga i Hrvatsku, — Akademski i srednjoškol, ,Domagoj“. Chronicon Collegii Ragusini — Lietopis Dubrov. Kolegija 1559 1764. već je tiskan na dobrom, finom papiru. U uvodu veli o. Miroslav Vanino: »Nije slučaj, da kronika našeg najsta- rijeg učevnog zavoda izlazi na danje svijetlo upravo ove godine, Uredništvo »Vrela i Prinosi“ želi, da i ono uzve- liča proslavu 150 obljetnice smrti o. Rugjera Boškovića, dike i ponosa drev- nog Dubrovnika i svega Hrvatskog Naroda“, Ljetopis je popraćen obilnim bilješkama, a na kraju kazalo imena i mjesta. Ljetopis se nabavlja kod ured- ništva ,Vrela i Prinosi“, Čemerlina ul. 9. Sarajevo (Bosna), Crkvene vijesti. Devetnica na čast sv. Terezije M. I. započimlje u katedrali u petak 24 o, mj. u 5%. s. po podne. Gundulićeva glazba održava sutra promeaadni koncerat na Placi Kralja Tomislava, Kurs za učenje glazbe. Gundulićeva glazba otvara kurs za učenje sviju vrsti glazbala. Najprije je zajedničko pou- čavanje u teoriji glazbe, a poslije uče se pojedinečno razna glazbala. Prijave se primaju svake večeri u društvenim prostorijama. Uz puhaća glazbala po- učava se na praktičan i uspješan način violin i klavir uz upotrebu društvenog klavira. Generalni direktor Fordovih tvor- nica iz Detroita Mr. John Smith do- putovao je sa ovećim društvom Ame- rikanaca. »NARODNA SVIJEST“ 22 Rujna 1937 Strana 3 Novi prior. Ovih dana bio je u ovdašnjem samostanu Dominikanaca izbor novog priora, te je bio izabran mp. O. Dr. Jordan Kuničić. Odlikovanje, Direktor Gradske tr- govačke akademije g. dr. Juraj Šlaus odlikovan je ordenom sv, Save IV. ste- pena. Srdačno čestitamo, Umirovljeni učitelji, Ukazom Mi- nistra prosvjete umirovljeni su dugo- godišnji učitelji u Dubrovniku g.g. Aatun Kulišić, upravitelj muške pučke škole u našem gradu, Rikard Franiče- vić, upravitelj pučke škole u Gružu, te g.gja Anka Kovačić, učiteljica na vježbaonici mjesne učiteljske škole, Lične vijesti. G., Kosta Strajnić, konservator starina u Dubrovniku i umjetnički kritičar unapregjen je u VII. položajnu grupu. — U Dubrovnik je doputovao poznati naš slikar g. Stojan Aralica iz Zagreba sa gospogjom. Uprava društva ,Anica Bošković“ javlja svojim članicama, da će prosto- rije društva biti otvorene od sada svake srijede od 4 do 6 s. po podne za čla- nice uprave, a od 6 do 7 s. za ostale članice. Apel za nabavak čamaca za spa- savanje. Turistićki Savez povodom ne- sretnog slučaja i smrti pok. Margarete Storbek uputio je apel Ministarstvu trgovine i industrije, odjeljenju za tu- rizam, u kojem moli, da se zauzme, da se kod Lučkog Poglavarstva u Du- brovniku postavi jedan motorni čamac za spasavanje, Kotarskom Poglavarstvu pak skrenuta je pažnja, da bi trebalo narediti svim hotelima, koji se nalaze uz more, da nabave i drže pojase za spasavanje, s kojim će se poslužiti pu- blika u slučaju nezgoda. Iz Uredništva. Dopis iz Žuljane ne možemo objelodaniti, kad je stvar sub judice, a dopisiz Poljica drugi put. Talog na zubima = koliko je ružan toliko je i štetan! Ružni talog na zubima, koji malo po malo uništava zubnu caklinu, može se vrlo jednostavno odstraniti, Izjutra kao prvo očistiti zabe temel- jito sa Chlorodontom. Pasta za zube Chlorodont sa divnim osvježujućim ukusom metvice ima izvanrednu i ne- škodljivu sposobnost čišćenja, koja čini zube sniježno bijelim, a time po- staje lice ljepše i dopadljivije. Navečer kao posljednje prije spa- vanja treba bezuslovno ponovnim te- meljitim čišćenjem sa Chlorodontom otstraniti ostatke jela medju zubima. Chlorodont pjenušavi ili bez pjene - obe su kvalitete jednako dobre, - Domaći proizvod. 3 štrcaja Chlorodont vode za usta u čašu upotpunjuje osvježujuće djelovanje re njege usta i zubi sa Chlorodontom. Dubrovačko liječničko udruženje održalo je 15 IX. svoj XXIII. sastanak sa predavanjem berlinskog gosta r8ntge- nologa Dra Kurta Habna. U prostranoj dvorani franjevačkog klaustra sa veli- kim projekcionim aparatom prisustvo- vali su skoro svi mjesni članovi udru- ženja ovom skupu i nekoliko nastav- nika franjevačke gimnazije sa direktorom na čelu. Dr, Hahn je prikazao uz pomoć svoje supruge više od 120 di- japozitiva izabranih velikim marom megju 30000 slučajeva želučanih i crijevnih oboljena svoga zavoda. Prije prelaza na dnevni red komemorirao je pretsjednik blagu uspomenu vrlog bi. pok. nestora- kolege Dra Petra Miro- ševića preminulog 6 IX. na Korčuli. Po predavanju priredilo je udruženje večeru u počast gostu - predav je protekla u najljepšem raspol ju. SKVIRANDA JINA PN OPADALA NIM DAP LAP DAP] SPMMAPMADONMAV$OIA ODA DALA PILA IA DAO NIDA NA VN AV Ide li Vaše dijete u školu? Jeste li obraćali pažnju dali dobro vidi? Pitajte i iskušajte ga jednom. Za savjet obratite se na stručnog optičara BOGORI oaaeovoc DM DAMN DD? 1 S M1 S11E11] TAMI A? TAG MJ, SMG NM MI DAMAMA LT MAMA S MDMA NISMO RME Iz uprave ,Domagoja“. Javljamo da ćemo u nedjelju dne 26 o. mi. u 7:30 s. u crkvi Male Braće prirediti zadušnice prigodom smrti svoga Se- miora dra Marija Matulića glavnog urednika ,Hrvatske Straže“ ma koje pozivljemo sve pokojnikove znance, poštovatelje i privrženike hrvatskih i katoličkih ideala za koje se zaslužni pokojnik tako hrabro i uspješno borio. — Akađem. srednjoškolski ,Domagoj“. Plokata pred Katedralom. Nakon što su svi radovi na toj plokati dovr- šeni moramo spomenuti, da je grado- načelnik g. Bracanović imao sasvim dobre i lijepe namjere razorenjem Ro- manove kuće na tom mjestu. Svrha mu je bila da poveća dotičnu plokatu a istodobno da je i poljepša, zato je bio maredio općinskom inženjeru g. Roki, da učini nacrt po njegovoj za- misli. Prijašnje odnosno današnje ste- penice bile bi pomaknute taman sre- dini one visoke kule, dakle baš na mjesto razorene Romanove kuće. Na spomenutoj kuli bio bi otvoren velik udobni otvor, kroz koji bi se sa ste- penica dolazilo u ulicu Pustijerna, a ravno gori k ulici Restićevoj, u kojoj se podiže ona krasna renesansna zgra- da iz XVI v. nekadašnjeg Skučibuhe, a sadašnjeg vlasnika g. Bizzarro. Ali taj zamišljeni općinski projekt uz neke preinake arhitekta g. Dobronića i g. Strajnića žalibože nije se mogao oži- votvoriti s razloga, što su se morale sačuvati one neestetične kosine na obim okrajnim stranama kule radi sta- biliteta iste zgrade. Osim toga što su se morali učvrstiti temelji kule i sus- jedne zgrade (Poreznog ureda) čiji su se temelji nakon demoliranja Roma- nove kuće pokazali sasvim slabi. Promet stranaca od januara do konca augusta 1937. Turistički mjesni Savez izradio je statistiku prometa putnika u našem gradu od januara do konca augusta ove godine, koja maj- jasnije govori o uspjesima našeg tu- rizma kroz tekuću godinu. Po pojedi- nim mjesecima promet se kretao ovako: Januar 550 domaćih, 261 stranih. Fe- bruar 569 domaćih, 354 stranih. Mart 922 domaćih, 2598 stranih. April 831 domaćih, 4528 stranih. Maj 1507 do- maćih, 4918 stranih. Juni 1415 doma- ćih 3645 stranih. Juli 2558 domaćih, 4698 stranih. August 2278 domaćih, 6823 stranih. Ukupno 10630 domaćih, 27825 stranih ukupno dakle 38455 gosti u ovoj godini 1937 prema 31.619 u godini 1936. Tome broju treba još dodati 19805 jednodnevnih izletnika prema 13963 u godini 1936., tako da je broj posjetilaca iznosio svega 58260 u godini 1937 prema 45582 u godini 1936. Broj ukupnih noćivanja u nave- denome razdoblju ove godine 1937 iznosio je 351.079 prema 317.954 u godini 1936. Prema tome je broj gosti porastao na dubrovačkom gradskom području za 20%, a broj jednodnevnih izletnika za preko 34%. Porast u broju izletnika dolazi otuda, što je ove go- dine veliki broj stranih turističkih pa- robroda uvrstio Dubrovnik u svoj pro- gram krstarenja po Sredozemnom mo- ru. To su u prvom redu engleski bro- dovi. Kao nikada do sada, oni će svra- ćati u Dubrovnik sve do konca okto- bra ove godine. Broj noćivanja u ovoj godini porastao je na dubrovačkom gradskom području cirka za 11%, Svi navodeni podaci odnose se na razdoblje od 1 januara do 31 augusta 1937 g. Megjutim sezona u Dubrovniku još traje i septembar je do sada dao ta- kogjer dobre rezultate, a i za oktobar su najavljeni brojni turisti, tako da će po svem izgledu ova godina za Dub- rovnik biti rekordna. Pregled prometa po narodnosti turista od 1, I, — 31. VIII, 1937. Domaći putnici 10630, Austri- janci 2422, Čehoslovaci 5462, Eaglezi 3442, Nijemci 9171, Skandinavci 574, Poljaci 818, U.S.A. 1110. Markantan je porast engleskih turista, a takogjer i amerikanskih. Eaglezi su u godini 1937 po prvi put došli na treće mjesto megju stranim turistima, dok su Austrijanci, koji su ranije zauzimali drugo mjesto, spali na četvrto. Odgovarajućom propagandom u skandinavskim zemljama moglo se zuatno povećati stavku turista iz skan- dinavskih zemalja, te uopće iz svih ostažih neklirinških država. Primamo ovu bilješku od Kr. Jugoslavenskog Aero - kluba ,Naša Krila“ molbom da je uvrstimo u naš list: Svi i sve za naše vazduhoplovstvo. Kraljev. Jugosl. Aero-klub ,Naša Krila* priregjuje Aero - lutriju. Prihod namje- njen je za obuku novih pilota i kupovinu aviona. Obukom što većeg broja pilota branioca našeg neba, Aero-Klub služi neposredno velikim interesima zemlje i našeg vazduhoplovstva. Vučenje ove nacionalne Aero-lutrije održaće se bez- odložno 12 decembra 1937 godine. Kraljevski Jugoslavenski Aero - Klub »Naša Krila“ apeluje na sve rodoljube, da kupovinom srećaka Aero-lutrije pot- pomoguu našu akciju da se spremi nov kadar pilota, što je neophodno potrebno za napredak našeg nacijo- nalnog vazduhoplovstva. Cijena srećke Din. 10.— Srećke se nabavljaju kod Aero - Kluba, Beograd — Kralja Petra 36. Hrvatska katolička obitelj kupuje i troši poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. U svakoj pošti samo 1 dinar. Početak rada Njemačke akademije. Njemačka akademija u našem gradu započinje 1. dojdućeg mjeseca oktobra svoju četvrtu godinu djelovanja. Aka- demija otvara kurseve njemačkog jezika za odrasle i djecu. Prostorije akade- mije nalaze se u Kabožinoj ulici. Čitulja. U ponedjeljak je umro u Gružu Antun Škrabo financijski nadsa- vjetnik u m. Jučer poslije podne bio mu je lijep sprovod od Gruža do grob- lja sv. Križa na Boninovu uz pratnju velikog broja gragjanstva. \Pokojniku vječno blaženstvo, a svojti naše sa- učešće. Strane jahte u gruškoj luci U grušku luku prispjele su prošlih dana strane jahte: ,Nimet Allah“, najluz susnija jahta na svijetu, vlasništvo biv- šeg egipatskog kediva Hilmi Abas; »Espalmador“ amerikanska jahta i naša jahta ,Lala IV“, koja je doplovila iz Splita. Augustova izložba starog Rima. Od 23 Septembra 1937 g. do 23 Sep- tembra 1938 g. bit će u Rimu ,Mostra Augustea della Romanita“ (,Augusteva Izložba starog Rima“) za proslavu druge hiljadugodišnjice rogjenja Augusta. Iz- ložba će prikazati faze koje su slijedile širenju moći Rima, prikazujući u jed- tnoj harmončkoj sintezi, različite poglede i najvažnije manifestacije političkog i civilnog života koji je doprinio da Rim postane velik u svijetu. Augustova iz- ložba starog Rima pružit će najveći interes ne samo učenjacima klasične prošlosti već i drugim posjetiocima, jer uz znanstvene dokaze pojedinih zna- nosti pružat će mogućnost izgradnje u velikim crtama sinteze i povijesti ro- manske kulture. — Ovu vijest dona- šamo gragjanstvu na znanje ko može i hoće neka posjeti dotičnu izložbu.