sia Re: TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 44. NEĆEMO (KONKORDAT I HRVATI). Burna i značajna kampanja protiv konkordata, što su je poveli pravo- slavna crkva, jugoslavenski ,integralci“ i unitaristi, ,auktoritativci“ Ljotić i Ho- gjera i, na koncu, da parada bude potpuna, beogradska , Udružena opo- zicija“, dobila je u zadnje doba jedan nada sve interesantan obrat; — obrat, mimo kojega ne smije hrvatska i ka- tolička javnost nikako proći bez ko- mentara, Mislimo na kuriozni pokušaj, da se konkordat skine s dnevnoga reda, to- bože jer ga neće Hrvati i jer je protiv njega Dr. Maček. O tomu se je tjednima pisalo u na- šoj štampi. Na silu su htjeli da od Dra Mačeka iznude izjavu protiv kon- konkordata. Aludirali su na neko nje- govo pismo beogradskoj Udruženoj opoziciji. S puno žive dobrohotnosti apelirali su na njega u tom smislu pre- ko ,Javnosti“ i kroz novinstvo. Suge- rirali su mu to na sve moguće načine. Dapače, i vlada je, preko ministra Stošovića, poluslužbeno navijestila, da će vrlo rado izaći u susret Hrvatima i Dru Mačeku, ako oni neće konkordata. Samo treba da to javno i jasno kažu. No dakako, da od toga nije bilo ništa. Dr. Maček niti je dao takve iz- jave, niti je misli dati, On je, napro- tiv, opetovno (preko Dr. Scholla i preko ,Hrv. Dnevnika“) naglasio, da on nema ništa protiv konkordata. I dobro je, da je to naglasio. Dr. je Maček tim pokazao, da ima realan osjećaj za hrvatske interese i da se ne da navesti na tanak led. On je tim prerezao jednu intrigu, za koju je teško reći, je li bila lukavija ili nelojalnija. Zna sva naša javnost, koje je sta- novište Dr. Mačeka i hrvatskog na- rodnog pokreta prema konkordatu, što ga je jugoslavenska državna vlada sklo- pila sa Svetom Stolicom. Dr. Maček i Hrvatski narod, kojega on predstavlja, nijesu ni u pregovorima za konkordat ni pri njegovu sklapanju imali nikakva udjela, pa oni za nj ne preuzimlju ni nikakve odgovornosti i garancije. On može biti i dobar, i potreban, ali Hr- vald moralno ne obvezuje, jer ga oni nijesu sklapali. Sa općeg političko-macionalnog gle- dišta Dr. Mačeka i hrv. narodnog po- kreta to je shvaćanje sasvim logično i potpuno u stilu sveukupne Mačekove politike. Njemu ne može nitko pame- tan zamjeriti, Niti su se tim Hrvati izrazili protiv konkordata u načelu, niti su zauzeli negativan stav prema pravima katoličke Crkve i Svete Stolice. To je pitanje ustavnog poimanja i po- litičke procedure, Dr, Maček se drži u stavu načelne rezerve i u ulozi indife- rentnog, pasivnog promatrača, U me- ritum stvari on uopće nije unišao. Vjeran tom svom općem stanovištu Dr. Maček nije forsirao konkordata. Kao političar nije on toga ni mogao, ni smio. A da tim nije došao ni u * Pod ovim naslovom donio je sarajevski »Katolički Tjednik“ od 3 listopada ovaj lijepi zgodni članak, kojega prenašamo za naše čitaoce. DUBROVNIK, 13. "Listopada 1937 TAKO praktičnu koliziju sa svojim katoličkim i vjerničkim osjećajima, jasno je već odatle, što ni crkveni ljudi kod nas nijesu konkordata forsirali, Upravo je značajno, kako se je naša katolička štampa, osobito u hrvatskim krajevima, prema konkordatu, i to još odmah od početka, držala mirno i rezervirano. S katoličke strane nije uopće postavljen u javnosti taj zahtjev. A još nam je svima u svježoj uspomeni izjava jed- noga od najauktoritativnijih predstavnika naše katoličke hijerarhije, zagrebačkog nadbiskupa-koadjutora Dr. Stepinca, u kojoj je on, i kao biskup, stao na isto stanovište i istakao, da katolička Crkva nema razloga da moljaka ili iznugjuje konkordat; ona da i bez njega može i živjeti i cvasti. Sigurno je glavni motiv ovakovu dr- žanju na katoličkoj strani vrhunaravna samosvijest katoličke Crkve i njezino organizacijsko samopouzdanje, uvjeto- vano uvjerenjem, da u Crkvi živi Bog i da ona crpe svoju vitalnost i snagu prvotno od Boga i iz religijozne svi- jesti svojih vjernika, a ne od privile- gija, koncesija i milosti, koje joj daje ili iskazuje država i svjetska vlast, Radi istoga ovog razloga i damas smo mi katolici praktično posve indi- ferentni prema konačnom ishodu borbe za konkordat izmegju vlade i jugosla- venskih ili, bolje, srpskih integralaca i srpsko - pravoslavne crkve, Mi u toj borbi uopće ne sudjelujemo, a kamo li da bi nas ona nervozirala ili tjerala u strepnju, zabrinutost ili strastvenu samoobranu. I propane li konkordat, katolička će Crkva živjeti i biti opet i najjača, i najvitalnija, i najorganizova- nija konfesija u državi. Drugdje su mistični izvori njezine snage. Pod tom perspektivom ne zanimaju nas ni ovi najnoviji pokušaji, da se konkordat obori ,za volju Mačeku i Hrvatima“. Posve je drugi motiv, radi kojega smo mi odlučno protiv realizacije toga strateškog plana mekih beogradskih mešetara. Pitanje konkordata nije u ovoj kam- panji ostalo na terenu običajne crkvene politike, koja je uvijek, već po svojoj naravi, ekvilibriranje izmegju crkvenih i državnih interesa. Kroz kampanju protiv konkordata progovorio je, ili bolje, provalio je u našem slučaju je- dan dosad pomno prikrivan kulturno- politički mentalitet, koji krupno i di- rektno tangira sam položaj nas Hrvata i katolika u ovoj državi. Borci protiv konkordata digli su se, posve otvoreno, na samu ideju vjerske, a, u daljim konsekvencijama, i narodne ravnopravnosti katolika i Hrvata, Posve je neuvijeno s te strane postavljena i istaknuta teza, da sam princip katoli- cizma i pripadništvo Crkvi, koja u Papi gleda svoju glavu, nijesu spojivi sa idejom ove države, kako je ti kru- govi shvaćaju. Katolicizam bi po njima bio samo privremeno tolerirana vjera, a ideal, za koji treba da radi država, bio bi svetosavsko pravoslavlje, srpska crkva. Tako u praksi interpretirana, protu- mačena ideja vjerske tolerancije i na- rodnog jedinstva, sa svim dedukcijama, što odatle nužno slijede i za hrvatsku narodnu individualnost, koja se bez svoje historijske kulturno vjerske tra- dicije ne da ni znmisliti, A da paradokson bude savršen so- lidarisala se je s tim koncepcijama sva ,integralistička“ jugoslavenska jav- nost raznih dlaka, a uz nju, — to je i više nego karakteristično, — ,hrva- tofilska“ Udružena opozicija. Najgrla- tiji pobornici , jugoslavenstva“ pokazali su tim, kako je neiskreno to njihovo »jugoslavenstvo“ i kako se malo ono razlikuje od velikosrpstva i svepra- vosljavlja. Megjutim, dotle je sve u redu; i hvala Bogu, da su se jednom otkrile karte, No zato je upravo nelijepo, kad da- nas neki mudraci hoće da realiziraju te svoje tendencije, — tendencije su- rovo protukatoličke i surovo protuhr- vatske, — s pomoću nas Hrvata s našim pristankom, ,Hrvatima za volju“, Kon- kordat neka propane, a neka triumfira velikosrpstvo i svepravoslavlje, ali ne na zahtjev srpske crkve i jugoslaven- skih ,unitaraca“, već na zahtjev Hrvata. Ono, što su nam skuhali četnici i ,Na- rodna Odbrana“ i za što se dosada nije digao nijedan hrvatski glas, ni liberalni, — nije to u ovakvim okol- nostima nikome dalo srce, — to bismo mi imali da primimo kao poklon i dar, Nećemo tako. Tko je započeo taj posao, neka ga i završi! Ako će kon- kordat padati u ovakvim okolnostima i s ovakvom motivacijom, neka za to preuzmu svu moralnu odgovornost pred narodom, državom i inostranstvom oni, koji su to inscenirali ! Drukčiji postupak sa hrvatske strane bio bi nož u vlastito meso. Bio bi fa- talan ,salto mortale“. Toga Hrvati neće nikada učiniti. Nijesu ludi. Dr. Ins. Vlada ne iznosi konkor- dat pred Senat Izjava dr. Milana Stojadinovića. Beograd 9 oktobra. Pretsjednik vlade g. dr. Milan Stojadinović dao je danas novinarima slijedeću izjavu o pitanju konkordata : »Pošto je usvojen u Nar. Skupštini projekt zakona o konkordatu, trebao bi sada da dogje ma rješavanje pred Senat. Još onoga istog dana, 23 jula, kad je konkordat primljen u Skupštini, ja sam izjavio da mi svi moramo želiti da konkordat progje u jednoj ljepšoj i pomirljivijoj atmosferi u narodu. Da- našnjim konkordatom, dodao sam, ne smije biti poremećen mir u našoj zem- lji. Onda sam zaključio svoju izjavu time, da Kraljevska vlada neće iznijeti odmah konkordat pred Senat na dalj- nji rad. U pogledu konkordata prilike se ni- jesu izmijenile u tom pravcu, da bi ja morao da mijenjam svoje gledište iz- neseno prije dva mjeseca. Ostajući do- sljedna tomu gledištu Kraljevska vlada neće iznositi Senatu na pretres i ras- pravljanje predlog Zakona o konkor- datu“. CIJENA Din. 150 SPORAZUM SDK i UO JE POTPISAN U četvrtak dne 7 t. mj. potpisan je sporazum SDK i UO, Iz Beograda su toga dana stigli u Zagreb delegati beogradske Udružene opozicije: dr, Lazar Marković u ime radikalne grupe Aca Stanojevića, zatim Božidar Vlajić u ime demokratske stranke Ljube Da- vidovića i dr. Milan Gavrilović u ime zemljoradničke stranke Jovana Jova- novića. Toga dana prije podne pošla su sva trojica delegata do pretsjednika dra Mačeka u njegovu kancelariju, Tu su mu predočili potpisani dokumenat sporazuma beogradske udružene opo- zicije, koji su potpisali: Aca Stanoje- vić, Ljubomir Davidović i Jovan Jova- nović. Tekst je na konferenciji pročitan točku po točku. Konstatiralo se, da potpuno odgovara ne samo načelnom stanovištu dr. Mačeka, kako je ono iz- raženo na prvom sastanku s delegatima, nego da su u njemu izražene i ideje, koje je dr. Maček stavio kao primjetbe prigodom drugog boravka delegata u Zagrebu. Tako više ništa nija smetalo, da i dr. Maček stavi svoj potpis pod deklaraciju uz potpise šefova UO. Pot- pisana deklaracija je poslana kompe- tentnim faktorima i objelodanjena na- rodu. Sad se čeka razvitak budućih političkih dogagjaja. »Hrvatski Dnevnik“ od 8 ov, mj. ističe, da ,sporazumom naravno nije još riješeno hrvatsko pitanje. Spora- zumom su utvrgjena načela, koja su za obadvije strane obvezatna, kad se pristupi organizaciji države na osnovici potpune jednakosti i ravnopravnosti naroda hrvatskog, naroda srpskog i naroda slovenskog. Isključena je svaka majorizacija. Osim toga je tim spora- zumom utvrgjen put, kojim treba ići, da se riješi hrvatsko pitanje“. Vama koji nosite i trebujete naočale treba apsolutno da na- doknadite slabost Vašeg vida sa Perfa Punktuel staklima - Ronde- stock. Jedini zastupnik Josip Krilić. Osim posebnog optičkog ateliera pruža Vam veliki i veoma moderni izbor zlatnog nakita, satova i argjenterije. Spomen 1000 godišnjice Kraljevstva Hrvatskoga — ilustrirana poštanska dopisnica sv. Cirila i Metoda na Du- vanjskom polju. U svakoj pošti samo 1 dinar. Pokućstvo i sve u struku spadajuće / kao Linoleum, Tepihe za | hodnike, sobe, okvire i slike vrlo veliki izbor, uz umjerene cijene kod/ ll MSEŽ ŠI DUBROVNIK