sia Re:

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 44.

NEĆEMO

(KONKORDAT I HRVATI).

Burna i značajna kampanja protiv
konkordata, što su je poveli pravo-
slavna crkva, jugoslavenski ,integralci“
i unitaristi, ,auktoritativci“ Ljotić i Ho-
gjera i, na koncu, da parada bude
potpuna, beogradska , Udružena opo-
zicija“, dobila je u zadnje doba jedan
nada sve interesantan obrat; — obrat,
mimo kojega ne smije hrvatska i ka-
tolička javnost nikako proći bez ko-
mentara,

Mislimo na kuriozni pokušaj, da se
konkordat skine s dnevnoga reda, to-
bože jer ga neće Hrvati i jer je protiv
njega Dr. Maček.

O tomu se je tjednima pisalo u na-
šoj štampi. Na silu su htjeli da od
Dra Mačeka iznude izjavu protiv kon-
konkordata. Aludirali su na neko nje-
govo pismo beogradskoj Udruženoj
opoziciji. S puno žive dobrohotnosti
apelirali su na njega u tom smislu pre-
ko ,Javnosti“ i kroz novinstvo. Suge-
rirali su mu to na sve moguće načine.
Dapače, i vlada je, preko ministra
Stošovića, poluslužbeno navijestila, da
će vrlo rado izaći u susret Hrvatima i
Dru Mačeku, ako oni neće konkordata.
Samo treba da to javno i jasno kažu.

No dakako, da od toga nije bilo
ništa. Dr. Maček niti je dao takve iz-
jave, niti je misli dati, On je, napro-
tiv, opetovno (preko Dr. Scholla i
preko ,Hrv. Dnevnika“) naglasio, da
on nema ništa protiv konkordata.

I dobro je, da je to naglasio. Dr. je
Maček tim pokazao, da ima realan
osjećaj za hrvatske interese i da se ne
da navesti na tanak led. On je tim
prerezao jednu intrigu, za koju je teško
reći, je li bila lukavija ili nelojalnija.

Zna sva naša javnost, koje je sta-
novište Dr. Mačeka i hrvatskog na-
rodnog pokreta prema konkordatu, što
ga je jugoslavenska državna vlada sklo-
pila sa Svetom Stolicom. Dr. Maček i
Hrvatski narod, kojega on predstavlja,
nijesu ni u pregovorima za konkordat
ni pri njegovu sklapanju imali nikakva
udjela, pa oni za nj ne preuzimlju ni
nikakve odgovornosti i garancije. On
može biti i dobar, i potreban, ali Hr-
vald moralno ne obvezuje, jer ga oni
nijesu sklapali.

Sa općeg političko-macionalnog gle-
dišta Dr. Mačeka i hrv. narodnog po-
kreta to je shvaćanje sasvim logično i
potpuno u stilu sveukupne Mačekove
politike. Njemu ne može nitko pame-
tan zamjeriti, Niti su se tim Hrvati
izrazili protiv konkordata u načelu,
niti su zauzeli negativan stav prema
pravima katoličke Crkve i Svete Stolice.
To je pitanje ustavnog poimanja i po-
litičke procedure, Dr, Maček se drži u
stavu načelne rezerve i u ulozi indife-
rentnog, pasivnog promatrača, U me-
ritum stvari on uopće nije unišao.

Vjeran tom svom općem stanovištu
Dr. Maček nije forsirao konkordata.
Kao političar nije on toga ni mogao,
ni smio. A da tim nije došao ni u

 

* Pod ovim naslovom donio je sarajevski
»Katolički Tjednik“ od 3 listopada ovaj lijepi
zgodni članak, kojega prenašamo za naše
čitaoce.

DUBROVNIK, 13. "Listopada 1937

TAKO

praktičnu koliziju sa svojim katoličkim
i vjerničkim osjećajima, jasno je već
odatle, što ni crkveni ljudi kod nas
nijesu konkordata forsirali, Upravo je
značajno, kako se je naša katolička
štampa, osobito u hrvatskim krajevima,
prema konkordatu, i to još odmah od
početka, držala mirno i rezervirano. S
katoličke strane nije uopće postavljen
u javnosti taj zahtjev. A još nam je
svima u svježoj uspomeni izjava jed-
noga od najauktoritativnijih predstavnika
naše katoličke hijerarhije, zagrebačkog
nadbiskupa-koadjutora Dr. Stepinca, u
kojoj je on, i kao biskup, stao na isto
stanovište i istakao, da katolička Crkva
nema razloga da moljaka ili iznugjuje
konkordat; ona da i bez njega može
i živjeti i cvasti.

Sigurno je glavni motiv ovakovu dr-
žanju na katoličkoj strani vrhunaravna
samosvijest katoličke Crkve i njezino
organizacijsko samopouzdanje, uvjeto-
vano uvjerenjem, da u Crkvi živi Bog
i da ona crpe svoju vitalnost i snagu
prvotno od Boga i iz religijozne svi-
jesti svojih vjernika, a ne od privile-
gija, koncesija i milosti, koje joj daje
ili iskazuje država i svjetska vlast,

Radi istoga ovog razloga i damas
smo mi katolici praktično posve indi-
ferentni prema konačnom ishodu borbe
za konkordat izmegju vlade i jugosla-
venskih ili, bolje, srpskih integralaca
i srpsko - pravoslavne crkve, Mi u toj
borbi uopće ne sudjelujemo, a kamo
li da bi nas ona nervozirala ili tjerala
u strepnju, zabrinutost ili strastvenu
samoobranu. I propane li konkordat,
katolička će Crkva živjeti i biti opet i
najjača, i najvitalnija, i najorganizova-
nija konfesija u državi. Drugdje su
mistični izvori njezine snage.

Pod tom perspektivom ne zanimaju
nas ni ovi najnoviji pokušaji, da se
konkordat obori ,za volju Mačeku i
Hrvatima“.

Posve je drugi motiv, radi kojega
smo mi odlučno protiv realizacije toga
strateškog plana mekih beogradskih
mešetara.

Pitanje konkordata nije u ovoj kam-
panji ostalo na terenu običajne crkvene
politike, koja je uvijek, već po svojoj
naravi, ekvilibriranje izmegju crkvenih
i državnih interesa. Kroz kampanju
protiv konkordata progovorio je, ili
bolje, provalio je u našem slučaju je-
dan dosad pomno prikrivan kulturno-
politički mentalitet, koji krupno i di-
rektno tangira sam položaj nas Hrvata
i katolika u ovoj državi.

Borci protiv konkordata digli su se,
posve otvoreno, na samu ideju vjerske,
a, u daljim konsekvencijama, i narodne
ravnopravnosti katolika i Hrvata, Posve
je neuvijeno s te strane postavljena i
istaknuta teza, da sam princip katoli-
cizma i pripadništvo Crkvi, koja u
Papi gleda svoju glavu, nijesu spojivi
sa idejom ove države, kako je ti kru-
govi shvaćaju. Katolicizam bi po njima
bio samo privremeno tolerirana vjera,
a ideal, za koji treba da radi država,
bio bi svetosavsko pravoslavlje, srpska
crkva.

Tako u praksi interpretirana, protu-
mačena ideja vjerske tolerancije i na-
rodnog jedinstva, sa svim dedukcijama,
što odatle nužno slijede i za hrvatsku
narodnu individualnost, koja se bez
svoje historijske kulturno vjerske tra-
dicije ne da ni znmisliti,

A da paradokson bude savršen so-
lidarisala se je s tim koncepcijama
sva ,integralistička“ jugoslavenska jav-
nost raznih dlaka, a uz nju, — to je
i više nego karakteristično, — ,hrva-
tofilska“ Udružena opozicija. Najgrla-
tiji pobornici , jugoslavenstva“ pokazali
su tim, kako je neiskreno to njihovo
»jugoslavenstvo“ i kako se malo ono
razlikuje od velikosrpstva i svepra-
vosljavlja.

Megjutim, dotle je sve u redu; i
hvala Bogu, da su se jednom otkrile
karte,

No zato je upravo nelijepo, kad da-
nas neki mudraci hoće da realiziraju
te svoje tendencije, — tendencije su-
rovo protukatoličke i surovo protuhr-
vatske, — s pomoću nas Hrvata s našim
pristankom, ,Hrvatima za volju“, Kon-
kordat neka propane, a neka triumfira
velikosrpstvo i svepravoslavlje, ali ne
na zahtjev srpske crkve i jugoslaven-
skih ,unitaraca“, već na zahtjev Hrvata.
Ono, što su nam skuhali četnici i ,Na-
rodna Odbrana“ i za što se dosada
nije digao nijedan hrvatski glas, ni
liberalni, — nije to u ovakvim okol-
nostima nikome dalo srce, — to bismo
mi imali da primimo kao poklon i dar,

Nećemo tako. Tko je započeo taj
posao, neka ga i završi! Ako će kon-
kordat padati u ovakvim okolnostima
i s ovakvom motivacijom, neka za to
preuzmu svu moralnu odgovornost pred
narodom, državom i inostranstvom oni,
koji su to inscenirali !

Drukčiji postupak sa hrvatske strane
bio bi nož u vlastito meso. Bio bi fa-
talan ,salto mortale“.

Toga Hrvati neće nikada učiniti.
Nijesu ludi. Dr. Ins.

Vlada ne iznosi konkor-
dat pred Senat

Izjava dr. Milana Stojadinovića.

Beograd 9 oktobra. Pretsjednik vlade
g. dr. Milan Stojadinović dao je danas
novinarima slijedeću izjavu o pitanju
konkordata :

»Pošto je usvojen u Nar. Skupštini
projekt zakona o konkordatu, trebao
bi sada da dogje ma rješavanje pred
Senat. Još onoga istog dana, 23 jula,
kad je konkordat primljen u Skupštini,
ja sam izjavio da mi svi moramo želiti
da konkordat progje u jednoj ljepšoj
i pomirljivijoj atmosferi u narodu. Da-
našnjim konkordatom, dodao sam, ne
smije biti poremećen mir u našoj zem-
lji. Onda sam zaključio svoju izjavu
time, da Kraljevska vlada neće iznijeti
odmah konkordat pred Senat na dalj-
nji rad.

U pogledu konkordata prilike se ni-
jesu izmijenile u tom pravcu, da bi ja
morao da mijenjam svoje gledište iz-
neseno prije dva mjeseca. Ostajući do-
sljedna tomu gledištu Kraljevska vlada
neće iznositi Senatu na pretres i ras-
pravljanje predlog Zakona o konkor-
datu“.

 

 

 

CIJENA Din. 150

SPORAZUM SDK i
UO JE POTPISAN

U četvrtak dne 7 t. mj. potpisan je
sporazum SDK i UO, Iz Beograda su
toga dana stigli u Zagreb delegati
beogradske Udružene opozicije: dr,
Lazar Marković u ime radikalne grupe
Aca Stanojevića, zatim Božidar Vlajić
u ime demokratske stranke Ljube Da-
vidovića i dr. Milan Gavrilović u ime
zemljoradničke stranke Jovana Jova-
novića. Toga dana prije podne pošla
su sva trojica delegata do pretsjednika
dra Mačeka u njegovu kancelariju, Tu
su mu predočili potpisani dokumenat
sporazuma beogradske udružene opo-
zicije, koji su potpisali: Aca Stanoje-
vić, Ljubomir Davidović i Jovan Jova-
nović. Tekst je na konferenciji pročitan
točku po točku. Konstatiralo se, da
potpuno odgovara ne samo načelnom
stanovištu dr. Mačeka, kako je ono iz-
raženo na prvom sastanku s delegatima,
nego da su u njemu izražene i ideje,
koje je dr. Maček stavio kao primjetbe
prigodom drugog boravka delegata u
Zagrebu. Tako više ništa nija smetalo,
da i dr. Maček stavi svoj potpis pod
deklaraciju uz potpise šefova UO. Pot-
pisana deklaracija je poslana kompe-
tentnim faktorima i objelodanjena na-
rodu. Sad se čeka razvitak budućih
političkih dogagjaja.

»Hrvatski Dnevnik“ od 8 ov, mj.
ističe, da ,sporazumom naravno nije
još riješeno hrvatsko pitanje.  Spora-
zumom su utvrgjena načela, koja su
za obadvije strane obvezatna, kad se
pristupi organizaciji države na osnovici
potpune jednakosti i ravnopravnosti
naroda hrvatskog, naroda srpskog i
naroda slovenskog. Isključena je svaka
majorizacija. Osim toga je tim spora-
zumom utvrgjen put, kojim treba ići,
da se riješi hrvatsko pitanje“.

Vama koji nosite i trebujete
naočale treba apsolutno da na-
doknadite slabost Vašeg vida sa
Perfa Punktuel staklima - Ronde-
stock. Jedini zastupnik Josip
Krilić. Osim posebnog optičkog
ateliera pruža Vam veliki i veoma
moderni izbor zlatnog nakita,
satova i argjenterije.

 

Spomen 1000 godišnjice Kraljevstva

Hrvatskoga — ilustrirana poštanska

dopisnica sv. Cirila i Metoda na Du-

vanjskom polju. U svakoj pošti samo
1 dinar.

 

 

 

Pokućstvo

i sve u struku spadajuće /
kao Linoleum, Tepihe za |
hodnike, sobe, okvire i slike
vrlo

veliki izbor, uz

umjerene cijene kod/

ll MSEŽ ŠI

DUBROVNIK