Strana 2
Napokon i ja odlučih da se povu-
čem sa groblja. Još jednom bacih po-
gled po čitavom groblju, nikoga nigdje
nema, potpuna je tišina. Još jedan:
»Iz dubina...“ zadnji pozdrav, kre-
nem... Dide mi se pogledati, tamo u
jednom kutu, opazih jednu ljudsku
spodobu, gdje kleči... Pomislih; ko
bi to mogao biti, već je noć, svi odoše,
a tamo još neko kleči i moli... Malo
se žacauh i krenem ravno prama toj
strani, da vidim, ko je to. Približih se
u neposrednu blizinu te sjene i gledam:
bome, živo čeljade. Ko je? zapitah.
Ja sam, javi se plačnim glasom ta
osoba. Pa što tu radiš, dušo božja, već
je noć, idi kući — rekoh joj ja.
Ja nemam kuće, ovdje ću noćiti —
plačući je govorila. Jadno dijete, ajde,
gdje ćeš tu noćiti, sama na groblju, a
i hladno je. Pa ko si ti? Ja sam sirota
bez oca i majke, koja mi je umrla ima
mjesec dana i ovdje je zakopana u
zemlju, a ja bi željela umrijeti i biti
zajedno sa mojom dobrom majkom.
Istinu je govorila. Povedoh je do
jedne dobre gospugje, koja je uze pod
svoje okrilje. — Bog se misli i za si-
rote. - - Taj mi mrtvi dan ostane du-
boko usagjen u duši sa svim onim,
što vidjeh i doživib toga dana na
groblju.
L. Totić
Prvi sastanak šefova
opozicionog bloka
Sastanak je održan prošli četvrtak
dne 21 ov. mj. u Farkašiću, koji se
nalazi u sisačkom srezu, 22 km od
Korduna, i to u župničkom dvoru. Ta-
mo je župnikom g. Jirgolić, jedan od
osnivača HSS i školski drug pretsjed-
nika g. dr. V. Mačeka. Tu se je već
nalazio dr, Maček, koji je bio stigao
tog dana u Farkašić u 3.30 sati. U
njegovoj pratnji nalazili su se gg. inž.
A. Košutić, dr. J. Šutej i Gj. Kemlfelja.
USipd sati stigli su učesnici sastanka
gg. Ljuba Davidović od Demokrata,
Joca Jovanović od zemljoradnika i Miša
Trifunović od radikala. Osim tih bili
su i gg. V. Vilder, dr. Milan Gavrilo-
vić i dr. Miloš Tupanjanin, Po dolasku
u Farkašić šefovi udružene opozicije
sa pratnjom bili su dočekani od kuće-
domaćina te g. dr V. Mačeka i njegove
prajnje. Pred župničkim dvorom se ubrzo
sakupila velika masa svijeta, koja je
priredila spontane manifestacije g. dr.
Mačeku i ostalim učesnicima konferen-
cije, Konferencija je odmah uputila.
Na njoj su raspravljana, kako se tvrdi
sva pitanja unutrašnja politike u vezi
sa sporazumom. Naročito se pak mno-
go raspravljalo o daljnoj akciji opozi-
cionog bloka, te je bio utvrgjen plan
za zajedničku akciju udružene opozicije,
Za dopisivanje i čestitanje u svakoj
.Arvatskoj kući poštanske dopisnice
Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar.
Tražite u poštama.
Novosti
Česka Staklana, Dubrovnik
otvorila je svoju brusionu stakla i iz-
radu OGLEDALA te vrši sva brušenja
i graviranja stakla za pokućstvo, iz-
loge, automobile, i t, d.
Izragjuje OGLEDALA svih vrsta kao i
iz čistoga kristala,
Popravlja stara pokvarena ogledala.
Na svoj ostaloj robi daje
190% jesenskog popusta.
- rr ===
Izložba
romanstva Augustovog doba u Rimu
Već od 23 septembra ove godine
slavi se u Rimu druga hiljadugodiš-
njica rogjenja cara Augusta. Tim po-
vodom otvorena je u Rimu Izložba
romanstva Augustovog doba, koja će
trajati sve do 23 septembra nastajne
godine 1938., dakle čitavu godinu dana.
Ova je izložba najvažnija od svih ma-
nifestacija, što je pripravila fašistička
Italija, da počasti uspomenu prvog cara.
August je u središnjem dijelu Izložbe
prikazan u svom obličju, u svojim dje-
lima, u ambijentu u kojem je živio, i
u štovanju kojeg je njegovo ime po-
stalo predmetom kod svih civilnih na-
roda kroz vijekove.
U Izložbi romanstva Augustovog do-
ba, zasvjedočene su susljedne faze ras-
prostranjivanja rimske moći, onaj mir
u doba cara Augusta, koji se pravom
smatra božanskom pripravom Kristo-
vom rogjenju, borba Rima protiv bar-
barskog svijeta, uzlazak i razvijanje
Crkve u prvim vijekovima, ustrajanje
rimske ideje preko srednjeg vijeka i
za vrijeme renesanse,
Ali izložba nije samo historična, jer
je Rim bio velik snažnošću oružja i
ustrajnošću političke akcije, ali je bio
i veći, jer je osvojenim narodima ve-
likodušnošću pružio ruku, čineći ih,
netom je to bilo moguće, sudionicima
svoga života.
Tako su ilustrovani veliki javni ra-
dovi od ocaana do pustinje, mreža
cesta, velike javne i privatne izgradnje
uz organizaciju i uspomene legija; a
istodobno dokumentirane su ratna i
trgovačka mornarica, ratarstvo, indu-
strija, liječništvo, socijalna skrb, škole,
knjižice, jednom riječi, sve manif:sta-
cije civilnog života.
Oro putovanje kroz historiju civili-
zacije drevnog Rima pruža najviši in-
teres kojojmudrago vrsti posjetioca, jer
pokraj podrobne dokumentacije, kad-
kad i prisiljeno prekidane, množaju se
didaskalije i rekonstrukcije i ističu se
uvijek veliki i jasni potezi sinteze,
Materijal namješten modernim smi-
slom u tri kata palače Izložba u Na-
cionalnoj ulici, palače, koja je prikladno
uregjena i proširena, sregjen je po
predmetu tako da svaka dvorana sa-
kuplja svjedočanstva, koja se odnose
na odregjeni predmet došla ma bilo iz
koje strane svijeta. Dostatno je bilo
bližiti spomenike i natpise, kipove i
relijefe, koji su stigli iz najudaljenijih
krajeva, da se organična slika i neho-
tice stvori,
Upravništvo Izložbe ništa nije pre-
puštilo, e da budu prisutni u Rimu svi
dokazi najprikladniji da oživi taj ba-
joviti skup. Tu ima preko 3 hiljade
otisaka, skoro 200 plastika, bezbroj
snimaka, nacrta, primjeraka slikarija i
mozaika, reprodukcija galvanoplasti-
kom, uzoraka itd, Citav se ovaj mate-
rijal okuplja oko ličnosti velikih Rim-
ljana, od legendarnog utemeljitelja
Rima do Cezara, od prvih careva do
Justinijana. Heroji poganskog svijeta
vrstaju se uz mučenike Kristove vjere,
jedni i drugi, bilo i u krvavom suko-
bu, tvorci veličine Rima.
Izložba
Sadnica naranača, mandarina limuna,
citrona velikih, meksikanskih naranača
(Grapirnits), trešanja, bresaka, šljiva
dužica, krušaka kalamljenih na dunju
za male vrtove i velike voćnjake, šljiva
ringlo stolne vrste i za marmeladu, na
ulazu u grad u općinskom vrtu. Pro-
izvodi rasadnika ,Albina“ iz Kotora.
Izložba će trajati od 31. X. do 7. XI.
dnevno od 8 sati u jutro do 5 sati u
večer, Sadnice može svatko nabaviti i
odmah ponjeti. Cijena sadnica je od
6 do 35 dinara po komadu,
Izložbeni odbor
»NARODNA SVIJEST“ 27 Listopada 1937
Broj 46
; ..e . . ;
/ Riječ ,krema“ ne kazuje ništa; ;
% .. vw %
/ riječ ,NIVEA“ /
/ ali sve! ;
mamma, BMG ZUM MMM //
EO
NIVEA je zaista s pravom
postala pojam za idealnu
njegu kože. To dolazi od
toga jer NIVEA sadržaje
»Eucerit«, prodire duboko
u kožne pore, jača kožu
i podaje joj mladenački
svježi ten. Zahtjevajte radi
toga ne samo »kremu«
nego »NIVEA«.
Biskupske konferencije
Svi se katolički biskupi malaze na -
okupu na konferencijama u nadbiskup-
skom dvoru. U petak je bila prva sjed-
nica od 9—12 sati, poslije podne od
4—6 bila je druga sjednica. U subotu
prije podne od 9—1 sat po podne bila
je treća sjednica i četvrta se drži po
podne od 4 sata dalje. dali će se kon-
ferencije nastaviti u nedjelju i pone-
djeljak, to će ovisiti o poslovima,
koji se nalaze na dnevnom redu io
raspravama, koje će se o tim predmetma
voditi. Nakon konferencija bit će za
javnost izdan komunikej, u kojem će
bit kratko istaknuto sve ono, što je na
konferencijama zaključeno. Katolički
episkopat uzet će u tom komunikeju
svoje stanovište prema progonima ka-
toličke Crkve u drugim zemljama kao
u Španjolskoj i Njemačkoj. Sjednicama
biskupskih konferencija predsjeda sa-
rajevski nadbiskup Preuzvišeni G»spo-
din Mons. dr. Ivan Šarić.
Za vrijeme biskupskih konferencija
posjetili su Hrvatskoga metropolitu i
zagrebačkoga nadbiskupa Preuz. G.
dra Antuna Bauera svi biskupi i tješili
ga u njegovoj bolesti. Isti Hrvatski
metropolita bio je informiran o svim
pitanjima, koja se nalaze pred konfe-
rencijom i u kojima je bilo potrebito,
da se pita njegov savjet.
Danas u podne posjetila su dvojica
biskupa i to: beogradski nadbiskup
Mons. dr. Ujčić i bački biskup i Apostol-
ski Administrator Mons. Budanović
dekanat bogoslovnoga fakulteta radi
visokoga studija svojih studemata bo-
goslovije.
Još nešto o konkordatu
»Balkan“ piše: ,Konkordat je netko
morao iznijeti pred skupštinu, da Va-
tikan ne bi rekao: narod ga hoće, ali
vi ga ne ćete da iznesete. On9 što je
vlada dra Stojadinovića naslijedila,
potpisano od Jevtićeve vlade, nije se
moglo ništa mijenjati, pa je zato kon-
kordat iznešen pred skupštinu. Ova-
kav kakav je današnji konkordat,
neče ga nitko više pokušati iznijeti
pred skupštinu. A Vatikan je sada
uvjeren, da ga narod neče. Kako je
konkordat do medavno ležao u ladici
pretsjednika vlade, može još i sada
ležati, ne će mu ništa štetovati“.
»Obzor“ od 15 ov. mj. razmatrajuć
položaj stvoren u državi povučenjem
konkordata piše megju ostalim: ,Kon-
ferencija katoličkog episkopata, koja je
sazvana za 22 o. mj., vjećat će u pr-
vom redu o konkordatu. Što će kato-
lički episkopat u tom pogledu zaklju-
čiti, vidjet će se. N> kakav god bio
zaključak, nema razloga vjerovati, da
bi on mogao iole promijeniti novu si-
tuaciju, koja je nastala u tom pogledu
odlukom pretsjednika vlade, da kon-
kordat ne iznese pred senat. Zato ni
s te strane ne će moći biti eventualne
smetnje u pravcu obnove tljesne su-
radnje izmegju vlade i JRZ te srpsko-
pravoslavne hijerarhije. A ovaj je mo-
menat u sadašnjem razvoju opće po-
litičke situacije vrlo važan, pa je očito,
da je dr. Stojadinović nastojao ojačati
položaj svoje vlade odlukom, da ne
iznese konkordat pred senat i tako
otvori put obnovi tijesne suradnje iz-
megju državne vlasti i srpsko-pravo-
slavne hijerarhije“.
Razne vijesti
Restaurirana katedrala u Reimsu.
Glasovita katedrala u Reimsu, u Fran-
cuskoj koja je za vrijeme evropskog
rata bila topovskim hitcem oštećena,
popravljena je nakon punih dvadeset
godina. Dneva 19 ov. mj. bila je ka-
tedrala ma najsvečaniji način izvršena
posveta.
Rekordao vrijeme aviona Lufthan-
se. Sjeverni vjetar“ avion njemačke
Lufthanse stigao jeiz Horte, Njemačke
u Newyork u 15 sati i 50 minuta
prevalivši put od 3850 km.
Situacija je u Palestini svaki dan
gora. Svakodnevni napadaji neprestaju,
tako da je od početka najnovijih nemira
poginulo mnogo ljudi kao ma strani
ustaša, tako i na strani vlasti. Pobijegli
veliki muftija Husein, koji sada boravi
u inostranstvu kani posjetiti i Ankaru
kako bi predobio Kemal Ataturka za
arapski pokret, U fu svrhu veliki bi
muftija ponudio Turskoj neku vrst
protektorata mad Palestinom. U vezi s
tim dogagjajima, koji su nastali zbog
odluke o podijeli Palestine, sve se više
javlja o pokretu svih arapskih plemena
protiv Eagleza.
I njemački seljaci štrajkuju. Iako
vlada u Njemačkoj najstroža cenzura
novina, pa se tako teško doznaju
stvari, koje baš nijesu po volji Hitleru
i njegovoj vladi, ipak se doznalo za
štrajk njemačkih seljaka iz okolice
Hamburga. Oni su naime najavili štrajk
i punih 15 dana nijesu dovozili u grad
živežne namirnice, Time su htjeli izraziti
svoje nezadovoljstvo sa novom agrar-
nom politikom njemačke vlade, Veliki
je broj seljaka uapšen, a ostale je
vlada prisila da prekinu štrajk.
Sa ratišta u Kini stigle su prošlih
dana vijesti, da su u pokrajini Šansi
započeli Kinezi jaku ofanzivu protiv
Japanaca, koja im je donijela i veliku
pobjedu nad Japancima. Opkoljeno je
40 hiljada Japanaca, kojima do sada
nije uspjelo probiti se iz kineskog
obruča. Oko Šingaja vodi se još stra-
hovita borba sa izmjeničnim uspjesima
borbe.