Strana 2

 

no obradio, a to je de primis princi-
pibus čorporum.

Ovo pitanje nije nepraktično, o ri-
ješenju ovoga pitanja ovisi riješenje o
smislu ljudskoga života.

Ovdje razlaže Bošković teoriju
de primis principibus corporum. Opaža
govornik, pošto se radi ovdje o pita-
nju, koje traži osobitu umnu napetost,
da ne bi on htio, da postane dosadom
publici, stoga da će samo nešto reći,
i to suženo što se više može,

Bošković je nešto u svoju tecriju
unio iz Lebnitja, a nešto iz Newtona.
Ali imade i svojih osobitosti.

Bošković je dokazao svoju teoriju
mnogim dokazima; ilustrovao svojom
grafičnom krivuljom uzajamnim djelova-
njem atraktivne i repulsivne sile.

Bilo je jakih prigovora toj teoriji, a
ti su da ta teorija briše razliku izme-
gju duha i materije. Ako materija ne
može misliti i voljeti stoga, što je ona
protegnuta i djeliva; kada ta teorija
uči da su tačke materije nerastežne, da
su medjelive, tim se dozvoljava, da bi
materija mogla misliti i voljeti. A to
je otvoriti široka vrata materijalizmu.

Ovi su prigovori bili jako rastužili
Boškovića, to ga je jako boljelo, jer
se je tangirala ortodoksija njegove te-
orije. Bošković se je tužio, i sebe i
svoju teoriju kušao da obrani.

Kako stoji teorija ova prema sada-
njoj nauci o materiji ? Poznata je kri-
latica Duboisa ,/gnoramus et ignora-
bimus“, što je g. 1882 izrekao o ma-
teriji u Berlinu.

Da li će se o tomu šta saznati iz-
vjesna poslije 1000, 10.000 i više go-
dina to mi ne znamo. Ostavimo to pi-
tanje postrani. Tražimo, koliko je ri-
ješenje ovoga pitanja išlo maprijeda
od kada je Bošković pisao svoju teoriju.

Ostalo je stacionarno: na mrtvoj
tački.

Kemija je dakako orijaški napredo-
vala. Ona je razdrobila materiju na
sitne čestice, od kojih svaka imade
dijametar koji obuhvata jedan Mili-
mikron , a to je je miliuntina milime-
tra. Kemija nam je pokazala, da se
materija dade dijeliti do skrajne tanči-
ne. Kemija je kušala da izbroji mole-
kule uzduha u jedmomu kubičnomu
centimetru, pa nam je dala broj, a to
je 10 pomnoženo za 10, pa podignu-
to na 18 potencu
(2x 107 = 20,.000000.000000.000000).
Kemija je iznašla da kemijski elementi
sastavljeni od atoma; atomi opet od
elektrona i t, d,

To je sve dobro. Ali se ovdje po-
javlja pitanje: što su ti elektroni ? da
li su protežni ? kakva ih sila drži ma
okupu; da li su oni sami neka sila,
koja svojim gibanjem kaže nam se u
formi protegnute materije?

Pred ovakovim pitanjima mi stojimo
i očekujemo odgovor.

Da se odgovori na ova pitanja, mi
stojimo na raskrsnici, gdje su tri puta:
Monizam, u komu iščezava zbiljska
razlika substaucije. — Dinamizam, u
komu nestaje protega materije, a mje-
sto nje zauzimlje mjesto meka sila,
čista sila. Mehanizam, gdje je samo
gibanje protežnih atoma. Hilomorfizam,
gdje je materija, koja se giblje i forma
sa silom.

Govornik kaže da ovdje staje, dane
daje nikakovih drugih razjašnjenja. Sa-
mo napominje da je Bošković svojom
teorijom otklonio i Monizam i Dina-
mizam i Mehanizam i da je dao teo-
riju, koja može udovoljiti umnim za-
htjevima, koji su opravdani uistraživa-
nju tajanstvenih zakona materije i duha.

Aristotel je kazao, da su umne sna-
ge prama istini, kao šišmiševe oči pra-
ma svijetlosti. Šilo se jače rastvore oči

da se upozna istina, to se jače zabli-
ješti u očima.

Ovo su priznali svi duboki umovi.
Oni su priznali, da je ljudski um o-
pasan uskim megjama, preko kojih
ne može.

To je priznao i Bošković, On je
kazao : ,Mi ne znamo ništa opsolutno,
več samo nešto relativno ; a to je tako
maleno da nakon dugih istraživanja
obuhvatimo samo nekoliko čestica
znanja, koje su prema cjelokupnoj
spoznaji, kao jedan prašak prema či-
lavomu ovomu svijetu“.

Tako je Bošković mislio i o svojoj
teoriji. I u tomu se je Bošković po-
kazao velikim.

On je tim izbjegao dvjema skraj-
nostima i skepticizmu i racionalizmu.
Obedvije su zatorne. Skepticizara, jer
čovjeku grabi svako svijetlo; raciona-
lizam, jer nepriznaje drugih istina ko-
je su izvan uskih granica umrlih sila.

Bošković svojim istraživanjem daju-
ći nam nešto bar svijetla udovoljava
umu, koji hoće da traži istinu. Takogjer
udovoljava umu, koji se uznemiruje,
kada dopre do svojih granica nagje
se pred incognitum, jer mu Bošković
kaže, da su tu granice, preko kojih
nemože dalje; da preko tih granica
imade ipak istina, koje su poznate
umu, koji nije opasan prostorom i vre-
menom, koji je izvan dimenzija, izvan
sukcesija — um bezkonačan, vječit,

Važniji momenti iz predavanja
vluć. proi. MI. Kaštelana u društvu
»Bošković“ :

Da bi mogli s uspjehom proučavati
pojave u prirodi važno je da se utvrdi
gragju tjelesa. Ta je spoznaja duboko
usagjena u dušama svih maučenjaka
od Aristotela dalje. Jasno da je i Boš-
ković započeo svoj opsežan rad ma
području fizike baš od osnovnih čestica
koje grade tijelo. Originalnost Boško-
vića je u tome što je on prvi monista.
Za njega su osnovne čestice tijela je-
dnostavna neprotežna i nedjeljiva sje-
dišta sile. Iz tih centara djeluju sile,
koje su u najmanjim udaljenostima
odbojne, udaljivanjem opadaju, prolaze
kroz nulu; postaju privlačne, zatim
opet odbojne itd. dok konačno ne po-
stanu stalno privlačne, Dvije takove
čestice ne mogu biti neposredno jedna
uz drugu, jer im ne da odbojna sila.
Dimenzije tijela nastaju baš uslijed

neprobojnog oklopa odbojne sile oko
pojedinih čestica.

Bošković je na svoj način iznio i
kritiku Newtonovog osnovnog zakcna
ustrajnosti. Makar Boškovićeva teorija
nije općenito prihvaćena, velika je nje-
gova zasluga što je pokazao kako
osnovne čestice tijela moraju biti ne-
djeljive i prvi zastupao stanovište, da
sila može biti osnov tijela. Novija fi-
zika u muogočem duguje Boškoviću
svoj napredak. Einsteinova teorija po-
kazala je svu opravdanost Boškovićeve
kritike zakona ustrajnosti. Jednako
se struktura atoma po Bohru dade
potpuno objasniti oscilirajućim silama,
kako to naučava Bošković,

Profesor na hrv. sveučilištu u Zagrebu
dr. V. Varićak drži da je Bošković u
svom radu na geometrijskom području
mislio na t, zv, neuklidsku geometriju
kojom su kasnije stekli slavu Bolyay,
Rieman i Lobočevski. U tim otkrićima
otskače sva genijalnost Boškovićeva
koji je za punih 100 godina išao pred
svojim vremenom.

Bošković je u svom praktičnom radu
na području geodezije i astronomije
upotrebljavao svoje originalne metode,
kojima se i danas uz neke izmjene
služe naučenjaci. Osobita je zasluga
našeg Boškovića što je upozorio na
korekture koje treba provoditi uslijed

netačnosti aparata i raznih faktora koji
utiču ma netačnost rezultata.

To su samo važniji momenti iz pre-
davanja.

»NARODNA SVIJEST“ 10 Studenoga 1937

 

Broj 48

 

 

S

    
 

SJJSSNSSNNS

MMM

Križarski tečaj
U vremenu od 3l listopada do 3
studenoga održan je prvi tečaj dubro-

vačkog križarskog okružja. Tečaj je
održan u samostanu O.O. Kapucina
kod Gospe od Milosrgja. U tišini sa-
mostana, pod okriljem nebeske Majke
našlo se je na okupu 35 snažnih i po-
letnih mladića, kao pretstavnici devet
društava okružja i to: Dubrovnika,
Gruža, Osojnika, Trstenoga, Majkova,
Blata na Korčuli, Mandaljene, Postranja
i Čilipa. Delegati bratstava iz Stona,
Govegjara i Maranovića nijesu stigli,
jer nijesu imali veze. Tečaj je bio ideo-
loško tehničke naravi sa svrhom da te-
čajcima dade upute za uspješan rad u
društvima. Kao predavači nastupili su
članovi Okružja i križarski prijatelji.
Duhovni dio tečaja vodio je O. Bogo-
mir Milinović, koji je svakog jutra pri-
kazivao sv. Misu preko koje je pro-
povjedao, a večerom je držao sv, Kru-
nicu, propovjed i blagoslov. Tako je
čitav dau rado bio u okviru duhovnim
razmatranjima i molitvama. Prva dva
dana mnogi su tečajci pristupili Stolu
Gospodnjem, a trećeg dana bila je za-
jednička sv. Pričest svih tečajaca. Te-
čajci su puni oduševljenja i ozbiljnog
razumjevanja pratili sav rad za vrijeme
tečaja, trudeći se da se što više oko-
riste ovim kratkim vremenom  prove-
denim u molitvi i studiji, da onda na
povratku u svoja bratstva započnu no-
vim i uspješnijim radom.

Na zadnji dan tečaja, na Mrtvi dan
poslije podne, posjetio je tečajce pre-
uzvišeni biskup dr. J. M. Carević.
Dočekan sa gromkim trokratnim Bog
živi i pozdravljen od vodstva tečaja
oslovio je preuzvišeni tečajce. Radujući
se lijepom odazivu i čestitajući na oz-
biljnom radu naglasio je Preuzvišeni
kako od Križarstva očekuje preporod
svoje biskupije: ,Božji je blagoslov u
vas, svi vas biskupi vole, a prirasli ste
srcu svog naroda“, Na koncu je Pre-
uzvišeni podijelio svim tečajcima svoj
pastirski blagoslov uz molbu Sveviš-
njemu da taj blagoslov pregje ma sva
Križarska bratstva.

Poslije toga zaključen je tečaj. Tom
prilikom vogja tečaja zahvalio se je u
prvom redu starješini samostana O.
Matiji Korenu, koji je uz teške žrtve
omogućio ovaj prvi tečaj i time
dao novog poleta Križarstvu u dubro-
vačkoj dijecezi. Posebno se je zahvalio
duhovnom vogji tečaja O. Milinoviću,
koji je svojim duhovnim nagovorima
dao najodličniji sadržaj tečaju. ,Sav
naš rad i napori, naglasio je vogja te-
čaja, bio bi uzaludan kad ne bi Milost
i blagoslov pratili naše korake“, Odr-
žana su predavanja :

a) ideološka: Križarski pokret, Naša
lozinka, Dr. Merz i Čepulić;

Riječ ,krema“ ne kazuje ništa;

ali sve!
IE DOE A

o

riječ , NIVEA“

sisissnskki s

  

NIVEA je zaista s pravom
postala pojam za idealnu
njegu kože. To dolazi od
toga jer NIVEA sadržaje
»Eucerit«, prodire duboko
u kožne pore, jača kožu
i podaje joj mladenački
svježi ten. Zahtjevajte radi
toga ne samo »kremu«
nego »NIVEA«.

b) kulturna: Katolicizam snaga hrv.
naroda, Važniji momenti iz hrvatske
povijesti, Razlozi bezvjerja;

c) organizacijska: Društvene knjige,
odbor, vogjenje sastanaka.

Tečajci su se razišli svojim kućama
s novim poletom i nadamo se da će
ovaj tečaj biti početak novog rada za
vjerski i kulturni preporod maših sela
i hrvatskog maroda. Tečajac

 

Za dopisivanje i čestitanje u svakoj

hrvatskoj kući poštanske dopisnice

Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar.
Tražite u poštama.

 

 

 

Pisma-iz naroda.

LUKA ŠIPANSKA. Smrt i spro-
vod vrijednog i dobrog domorodca.
Dae 26 pr. mj. stigla je u naše mjesto
žalostna vijest, da je na 25 pr, mjeseca
poslije podne u Dubrovniku preminuo
naš mještanin Vlaho Fortunić narodni
učitelj u m., a da će u srijedu 27 pr.
mj. poslije podne biti parobrodom do-
nesen u svoje rodno mjesto našu Luku
te pokopan u svoju obiteljsku grobnicu.
Kad se je ova vijest razglasila, u mjestu
nije bilo osobe, koja nije prolila ža-
lostnu suzu nad gosparom Vlahom kao
revnim katolikom, čestitim hrvatom i
valjanim učiteljem našeg naroda. U
srijedu 27 pr. mj. po podne sakupi se
mnogo naroda iz Luke i Sugjurgja da
iskaže zadnju počast svome domorodcu.
Općina, a takogjer i mjesna škola izvje-
siše crne zastave, a Hrvatsko Društvo
»Starćević“ sa svojim barjakom pristupi
da.ga u crnini korporativno otprati do
njegovog zadnjeg počivanja. Kad je
parobrod prispio uz obalu, sprovodna
povorka, koju je redilo društvo križara
i križarica našeg mjesta sa svojim žu-
pnikom g. Makjanićem pristupi, a naš
načelnik g. Vinko Glavić stade, te sa
nekoliko prigodnih riječi primi mrtvo
tijelo uglednog sumješćanina, da se
sahrani u svom rodnom mjestu. Na to
narod trokratno klikne: Slava Vlahu
Fortuniću ! Sprovod se uputi, kakova
se u mjestu od davna ne pamti. Nakon
sprovoda nad otvorenim grobom go-
vorio je prisjednik naše općine gosp.
Gjuro Vranjac, spomenuvši pokojnikove
vrline, a osobito njegov neumorni rad
za naše mjesto i za naš Hrvatski na-
rod. Nakon ovoga oprostio se je sa
pokojnikom naš gosp. župnik, spome-
nuvši pokojnika kao pčelu radilicu ka-
toličke Crkve i Hrvatskog naroda. Pre-
ko oba govora čulo se je mnogo ža-
lostnih jecaja, a nakom govora narod
je često klicao : Slava Vlahu Fortuniću !
Nakon ovoga narod se je razišao pun
žalosti spominjući svoga dobroga go-
spara Vlaha, komu svak kliče:

Slavu mu ! Slava mu!

I

sA