Strana 2 no obradio, a to je de primis princi- pibus čorporum. Ovo pitanje nije nepraktično, o ri- ješenju ovoga pitanja ovisi riješenje o smislu ljudskoga života. Ovdje razlaže Bošković teoriju de primis principibus corporum. Opaža govornik, pošto se radi ovdje o pita- nju, koje traži osobitu umnu napetost, da ne bi on htio, da postane dosadom publici, stoga da će samo nešto reći, i to suženo što se više može, Bošković je nešto u svoju tecriju unio iz Lebnitja, a nešto iz Newtona. Ali imade i svojih osobitosti. Bošković je dokazao svoju teoriju mnogim dokazima; ilustrovao svojom grafičnom krivuljom uzajamnim djelova- njem atraktivne i repulsivne sile. Bilo je jakih prigovora toj teoriji, a ti su da ta teorija briše razliku izme- gju duha i materije. Ako materija ne može misliti i voljeti stoga, što je ona protegnuta i djeliva; kada ta teorija uči da su tačke materije nerastežne, da su medjelive, tim se dozvoljava, da bi materija mogla misliti i voljeti. A to je otvoriti široka vrata materijalizmu. Ovi su prigovori bili jako rastužili Boškovića, to ga je jako boljelo, jer se je tangirala ortodoksija njegove te- orije. Bošković se je tužio, i sebe i svoju teoriju kušao da obrani. Kako stoji teorija ova prema sada- njoj nauci o materiji ? Poznata je kri- latica Duboisa ,/gnoramus et ignora- bimus“, što je g. 1882 izrekao o ma- teriji u Berlinu. Da li će se o tomu šta saznati iz- vjesna poslije 1000, 10.000 i više go- dina to mi ne znamo. Ostavimo to pi- tanje postrani. Tražimo, koliko je ri- ješenje ovoga pitanja išlo maprijeda od kada je Bošković pisao svoju teoriju. Ostalo je stacionarno: na mrtvoj tački. Kemija je dakako orijaški napredo- vala. Ona je razdrobila materiju na sitne čestice, od kojih svaka imade dijametar koji obuhvata jedan Mili- mikron , a to je je miliuntina milime- tra. Kemija nam je pokazala, da se materija dade dijeliti do skrajne tanči- ne. Kemija je kušala da izbroji mole- kule uzduha u jedmomu kubičnomu centimetru, pa nam je dala broj, a to je 10 pomnoženo za 10, pa podignu- to na 18 potencu (2x 107 = 20,.000000.000000.000000). Kemija je iznašla da kemijski elementi sastavljeni od atoma; atomi opet od elektrona i t, d, To je sve dobro. Ali se ovdje po- javlja pitanje: što su ti elektroni ? da li su protežni ? kakva ih sila drži ma okupu; da li su oni sami neka sila, koja svojim gibanjem kaže nam se u formi protegnute materije? Pred ovakovim pitanjima mi stojimo i očekujemo odgovor. Da se odgovori na ova pitanja, mi stojimo na raskrsnici, gdje su tri puta: Monizam, u komu iščezava zbiljska razlika substaucije. — Dinamizam, u komu nestaje protega materije, a mje- sto nje zauzimlje mjesto meka sila, čista sila. Mehanizam, gdje je samo gibanje protežnih atoma. Hilomorfizam, gdje je materija, koja se giblje i forma sa silom. Govornik kaže da ovdje staje, dane daje nikakovih drugih razjašnjenja. Sa- mo napominje da je Bošković svojom teorijom otklonio i Monizam i Dina- mizam i Mehanizam i da je dao teo- riju, koja može udovoljiti umnim za- htjevima, koji su opravdani uistraživa- nju tajanstvenih zakona materije i duha. Aristotel je kazao, da su umne sna- ge prama istini, kao šišmiševe oči pra- ma svijetlosti. Šilo se jače rastvore oči da se upozna istina, to se jače zabli- ješti u očima. Ovo su priznali svi duboki umovi. Oni su priznali, da je ljudski um o- pasan uskim megjama, preko kojih ne može. To je priznao i Bošković, On je kazao : ,Mi ne znamo ništa opsolutno, več samo nešto relativno ; a to je tako maleno da nakon dugih istraživanja obuhvatimo samo nekoliko čestica znanja, koje su prema cjelokupnoj spoznaji, kao jedan prašak prema či- lavomu ovomu svijetu“. Tako je Bošković mislio i o svojoj teoriji. I u tomu se je Bošković po- kazao velikim. On je tim izbjegao dvjema skraj- nostima i skepticizmu i racionalizmu. Obedvije su zatorne. Skepticizara, jer čovjeku grabi svako svijetlo; raciona- lizam, jer nepriznaje drugih istina ko- je su izvan uskih granica umrlih sila. Bošković svojim istraživanjem daju- ći nam nešto bar svijetla udovoljava umu, koji hoće da traži istinu. Takogjer udovoljava umu, koji se uznemiruje, kada dopre do svojih granica nagje se pred incognitum, jer mu Bošković kaže, da su tu granice, preko kojih nemože dalje; da preko tih granica imade ipak istina, koje su poznate umu, koji nije opasan prostorom i vre- menom, koji je izvan dimenzija, izvan sukcesija — um bezkonačan, vječit, Važniji momenti iz predavanja vluć. proi. MI. Kaštelana u društvu »Bošković“ : Da bi mogli s uspjehom proučavati pojave u prirodi važno je da se utvrdi gragju tjelesa. Ta je spoznaja duboko usagjena u dušama svih maučenjaka od Aristotela dalje. Jasno da je i Boš- ković započeo svoj opsežan rad ma području fizike baš od osnovnih čestica koje grade tijelo. Originalnost Boško- vića je u tome što je on prvi monista. Za njega su osnovne čestice tijela je- dnostavna neprotežna i nedjeljiva sje- dišta sile. Iz tih centara djeluju sile, koje su u najmanjim udaljenostima odbojne, udaljivanjem opadaju, prolaze kroz nulu; postaju privlačne, zatim opet odbojne itd. dok konačno ne po- stanu stalno privlačne, Dvije takove čestice ne mogu biti neposredno jedna uz drugu, jer im ne da odbojna sila. Dimenzije tijela nastaju baš uslijed neprobojnog oklopa odbojne sile oko pojedinih čestica. Bošković je na svoj način iznio i kritiku Newtonovog osnovnog zakcna ustrajnosti. Makar Boškovićeva teorija nije općenito prihvaćena, velika je nje- gova zasluga što je pokazao kako osnovne čestice tijela moraju biti ne- djeljive i prvi zastupao stanovište, da sila može biti osnov tijela. Novija fi- zika u muogočem duguje Boškoviću svoj napredak. Einsteinova teorija po- kazala je svu opravdanost Boškovićeve kritike zakona ustrajnosti. Jednako se struktura atoma po Bohru dade potpuno objasniti oscilirajućim silama, kako to naučava Bošković, Profesor na hrv. sveučilištu u Zagrebu dr. V. Varićak drži da je Bošković u svom radu na geometrijskom području mislio na t, zv, neuklidsku geometriju kojom su kasnije stekli slavu Bolyay, Rieman i Lobočevski. U tim otkrićima otskače sva genijalnost Boškovićeva koji je za punih 100 godina išao pred svojim vremenom. Bošković je u svom praktičnom radu na području geodezije i astronomije upotrebljavao svoje originalne metode, kojima se i danas uz neke izmjene služe naučenjaci. Osobita je zasluga našeg Boškovića što je upozorio na korekture koje treba provoditi uslijed netačnosti aparata i raznih faktora koji utiču ma netačnost rezultata. To su samo važniji momenti iz pre- davanja. »NARODNA SVIJEST“ 10 Studenoga 1937 Broj 48 S SJJSSNSSNNS MMM Križarski tečaj U vremenu od 3l listopada do 3 studenoga održan je prvi tečaj dubro- vačkog križarskog okružja. Tečaj je održan u samostanu O.O. Kapucina kod Gospe od Milosrgja. U tišini sa- mostana, pod okriljem nebeske Majke našlo se je na okupu 35 snažnih i po- letnih mladića, kao pretstavnici devet društava okružja i to: Dubrovnika, Gruža, Osojnika, Trstenoga, Majkova, Blata na Korčuli, Mandaljene, Postranja i Čilipa. Delegati bratstava iz Stona, Govegjara i Maranovića nijesu stigli, jer nijesu imali veze. Tečaj je bio ideo- loško tehničke naravi sa svrhom da te- čajcima dade upute za uspješan rad u društvima. Kao predavači nastupili su članovi Okružja i križarski prijatelji. Duhovni dio tečaja vodio je O. Bogo- mir Milinović, koji je svakog jutra pri- kazivao sv. Misu preko koje je pro- povjedao, a večerom je držao sv, Kru- nicu, propovjed i blagoslov. Tako je čitav dau rado bio u okviru duhovnim razmatranjima i molitvama. Prva dva dana mnogi su tečajci pristupili Stolu Gospodnjem, a trećeg dana bila je za- jednička sv. Pričest svih tečajaca. Te- čajci su puni oduševljenja i ozbiljnog razumjevanja pratili sav rad za vrijeme tečaja, trudeći se da se što više oko- riste ovim kratkim vremenom prove- denim u molitvi i studiji, da onda na povratku u svoja bratstva započnu no- vim i uspješnijim radom. Na zadnji dan tečaja, na Mrtvi dan poslije podne, posjetio je tečajce pre- uzvišeni biskup dr. J. M. Carević. Dočekan sa gromkim trokratnim Bog živi i pozdravljen od vodstva tečaja oslovio je preuzvišeni tečajce. Radujući se lijepom odazivu i čestitajući na oz- biljnom radu naglasio je Preuzvišeni kako od Križarstva očekuje preporod svoje biskupije: ,Božji je blagoslov u vas, svi vas biskupi vole, a prirasli ste srcu svog naroda“, Na koncu je Pre- uzvišeni podijelio svim tečajcima svoj pastirski blagoslov uz molbu Sveviš- njemu da taj blagoslov pregje ma sva Križarska bratstva. Poslije toga zaključen je tečaj. Tom prilikom vogja tečaja zahvalio se je u prvom redu starješini samostana O. Matiji Korenu, koji je uz teške žrtve omogućio ovaj prvi tečaj i time dao novog poleta Križarstvu u dubro- vačkoj dijecezi. Posebno se je zahvalio duhovnom vogji tečaja O. Milinoviću, koji je svojim duhovnim nagovorima dao najodličniji sadržaj tečaju. ,Sav naš rad i napori, naglasio je vogja te- čaja, bio bi uzaludan kad ne bi Milost i blagoslov pratili naše korake“, Odr- žana su predavanja : a) ideološka: Križarski pokret, Naša lozinka, Dr. Merz i Čepulić; Riječ ,krema“ ne kazuje ništa; ali sve! IE DOE A o riječ , NIVEA“ sisissnskki s NIVEA je zaista s pravom postala pojam za idealnu njegu kože. To dolazi od toga jer NIVEA sadržaje »Eucerit«, prodire duboko u kožne pore, jača kožu i podaje joj mladenački svježi ten. Zahtjevajte radi toga ne samo »kremu« nego »NIVEA«. b) kulturna: Katolicizam snaga hrv. naroda, Važniji momenti iz hrvatske povijesti, Razlozi bezvjerja; c) organizacijska: Društvene knjige, odbor, vogjenje sastanaka. Tečajci su se razišli svojim kućama s novim poletom i nadamo se da će ovaj tečaj biti početak novog rada za vjerski i kulturni preporod maših sela i hrvatskog maroda. Tečajac Za dopisivanje i čestitanje u svakoj hrvatskoj kući poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar. Tražite u poštama. Pisma-iz naroda. LUKA ŠIPANSKA. Smrt i spro- vod vrijednog i dobrog domorodca. Dae 26 pr. mj. stigla je u naše mjesto žalostna vijest, da je na 25 pr, mjeseca poslije podne u Dubrovniku preminuo naš mještanin Vlaho Fortunić narodni učitelj u m., a da će u srijedu 27 pr. mj. poslije podne biti parobrodom do- nesen u svoje rodno mjesto našu Luku te pokopan u svoju obiteljsku grobnicu. Kad se je ova vijest razglasila, u mjestu nije bilo osobe, koja nije prolila ža- lostnu suzu nad gosparom Vlahom kao revnim katolikom, čestitim hrvatom i valjanim učiteljem našeg naroda. U srijedu 27 pr. mj. po podne sakupi se mnogo naroda iz Luke i Sugjurgja da iskaže zadnju počast svome domorodcu. Općina, a takogjer i mjesna škola izvje- siše crne zastave, a Hrvatsko Društvo »Starćević“ sa svojim barjakom pristupi da.ga u crnini korporativno otprati do njegovog zadnjeg počivanja. Kad je parobrod prispio uz obalu, sprovodna povorka, koju je redilo društvo križara i križarica našeg mjesta sa svojim žu- pnikom g. Makjanićem pristupi, a naš načelnik g. Vinko Glavić stade, te sa nekoliko prigodnih riječi primi mrtvo tijelo uglednog sumješćanina, da se sahrani u svom rodnom mjestu. Na to narod trokratno klikne: Slava Vlahu Fortuniću ! Sprovod se uputi, kakova se u mjestu od davna ne pamti. Nakon sprovoda nad otvorenim grobom go- vorio je prisjednik naše općine gosp. Gjuro Vranjac, spomenuvši pokojnikove vrline, a osobito njegov neumorni rad za naše mjesto i za naš Hrvatski na- rod. Nakon ovoga oprostio se je sa pokojnikom naš gosp. župnik, spome- nuvši pokojnika kao pčelu radilicu ka- toličke Crkve i Hrvatskog naroda. Pre- ko oba govora čulo se je mnogo ža- lostnih jecaja, a nakom govora narod je često klicao : Slava Vlahu Fortuniću ! Nakon ovoga narod se je razišao pun žalosti spominjući svoga dobroga go- spara Vlaha, komu svak kliče: Slavu mu ! Slava mu! I sA