TAKSA PLACENA U GOTOVU nena Narodna Svijest GOD. XIX — BR. 50 Demokracija Doista čarobna je ta riječ demokra- cija, o njoj svak govori, i svak bi že- lio biti demokrata, barem riječju, ako ne djelom. Formalna demokratska vla- davina zavladala je gotovo čitavim svijetom, iako joj je praksa zatajala u mnogim državama. Demokratska vla. davina je u načelu vlada naroda, koji slobodno bira svoje zastupnike, a ovi moraju raditi za dobro naroda. U de- mokratskoj vladavini opet vlsda načelo većine, a manjina mora da se pokori većini, a svi se pokoravaju zakonima donesenim od većine, Kao sve ono što je idealno, ako se osniva na moralnim i pozitivnim zako- nima, teško se provagja u praksi, jer čovjek sa svojim razumom i slobod- nom voljom slobodno misli i radi, A on nije nepogrešiv i jednako izobražen i odgojen, takogjer i njegovo fizičko ustrojstvo djeluje na razum i volju, i odatle ona riječ: koliko ljudi toliko ćudi, pa potom i razna mišljenja i shvaćanja izbijaju na sve strane. Demokracija se je mnogo puta izro- dila, a i danas se izragja i biva samo po imenu demokrecija, a u stvari često znade da bude kao današnji fašizam ili još gore. Demagogija je mnogo puta potam- nila demokraciju, a tomu je valjda bila kriva krivo shvaćena demokrecija ili ambicija pojedinih demagoga-autokrata, samovladalaca, koji su silom prilika zasjeli na grbaču naroda i podjarmili ga pod svoj igo i samovolju. Demiokratsko načelo moralo bi biti svakomu sveto i nepovredivo, dok se baš ne opazi da je masa doista za- brazdila i da nesvijesno radi na propast svoju i cjeline. Jer mnogo puta de- magozi znadu izrabiti koji povoljan momenat, da tako pridobiju za se ma- su, koja mnogo ne misli, niti ne re: ilektira ma zle posljedice nesavjesnih huškača, i lako nasjeda na svoju štetu mješte na korist, Demokrecija i to prava demokracija zahtjeva i potpunu slobodu savjesti, slobodu gragjansku u granicama za- kona, slobodu poštena govora i rada, slobodu koja nije proti općem dobru. Još se opaža pa i prije se je opa- žalo, da u mnogim državama opstoji demokratski ustav i vlada, ali se u njima demokratski ne vlada, što nam svakdašnje činjenice pokazuju. Po de. mokratskom načelu moralo bi biti dobro većini, a kada tamo većina strada, a manjina uživa. A tomu je kriv ili iz- borni sistem ili izabrani zastupnici od naroda nie rade za narod, već ih za- nese kojekakva struja ličnih oportuni- teta, a ti moj birački natode čekaj, dok ti bude bolje, pa se tako izrodi demo- kratska vladavina u lične borbe i koristi, a narodni boljitak ide u pozadinu. Mi smo za zdrava demokratska na- čela, a proti fašizmu i komunizmu, jer obe ove dvije forme vladavine su na- šilne i neprirodne ljudskoj duši, koja želi biti što više slobodnija i neovis- nija o drugomu. Zdrava demokracija najviše odgovara pri zajednici, dok čovjek nije sa- vršen, disciplinovan i toliko krepostan, da se pokorava jednoj apsolutističkoj DUBROVNIK, 24. Studenoga 1937 vlasti, a s druge strane, što ta ljudska vlast mnogo puta zabrazdi u načelima i despotična je, bez nepogrešivih sank- cija svoje moći, i bez svoje auktorita- tivne nepogrešivosti. Pa za to kada zdrava demokratska većina vidi nespo- sobnost ili izrabljivanje vlasti od onih, koji je nose i zastupaju, ima pravo da tu vlast mijenja i povjeri je drugomu boljemu i sposobnijemu. Satrapska, despotska i oligarska vlast, ako nije pravedna, — a da ta bude pravedna teško je, gotovo nemoguće, radi ljudskih slaboća, — revoltira du- hove i misaone ljude, pa se poragjaju bune, nezadovoljstva i ratovi, Kada bi pako bilo zdravo shvaćene demokracije, već bi tu lakše došlo do promjene gepovoljnih i nepravednih režima i vlasti, jer to zahtjeva demo- kratski princip: opće dobro i većina. Kogod bi mogao kazati, pa zašto katolička Crkva nije demokratska nego baš oligarska, u kojom je sve podvrg- nuto pod vrhovni glavu sv. Oca Papu kao glavara Crkve. Na taj prigovor svak iole pametan može dati razložiti odgovor, Ako promatramo ustrojstvo katoličke Crkve, njezine dogme i cijelu nauku, koja se temelji na nepogreši- vom sv. pismu staroga i novoga za- vjeta, onda dolazimo do zaključka, da je to ustanova Božja, a ne ljudska i kao takova samo čuva poklad povjeren joj od svoga Božanskog ustanovitelja Isusa-Krista. I toj nauci svak se mora pokoravati jer je nepogrešiva, kada govori o moralu i vjerskim istinama, pa bio to i sam Papa, koji ne može tu božansku nauku mijenjati. Tu je dakle apsolutni nepogrešivi auktoritet, što kod državnih vlasti to nije, već je sve podvrguuto mijeni i promjeni pra- ma ljudskom shvaćanju. L. Totić Za dopisivanje i čestitanje u svakoj hrvatskoj kući poštanske dopisnice Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar. Tražite u poštama. Jeftino - poučno - zabavno Jednostavno rukovanje eletrikom Interesantan program (200 raznih filmova za posugjivanje) KOMPLETNI APARAT sa motorom na električni pogon Dinara (980-— Posudba filma za 24 sata od Din. 15:— Prikazujemo u našem izlogu, u našem dućanu i kod Vaše kuće, KNJIŽARA — FOTO-RADNJA JADRAN — Dubrovnik Telefon 94 Hućni kino nosi Vam veselje u-kuću! Jeftino - poučno - zabavno a zi Sjetimo se bijedne braće! Božić mora biti dan veselja za sva- koga. Nažalost prilike su takove da mnogi ni tog dana ne mogu zadovo- ljiti ni najnužnijim životnim potreba- ma. Mnogo ih je koji gladuju i teško podnose zimu bez tople odjeće, U bol- nicama ih ima mnogo koji bi bar u te dane željeli osjetiti toplinu bratske ljubavi. U Dubrovniku ima mnogo hu- manih ustanova, koje brišu mnogu suzu i olakšavaju mnogima teret bi- jede. Ove su godine dubrovački Kri- žari i Križarice odlučili doprinijeti svoj obol u radu koji proistiće iz djelo- tvorne ljubavi prema bližnjemu. Oni će obići kuće moleći darove u novcu, staroj odjeći i hrani za one najbjedni- je radnike, koji se stide prositi, Sa tim darovima oni će pohoditi bjedne domove najbjednijih radnika i radnica, da im donesu toplinu ljubavi, koja je odraz ljubavi Boga-čovjeka rogjenog na slami, Za ovu zgodu izdali su Križari le- tak slijedećeg sadržaja : Mi svi smo dužnici Božji, Isusovi. Ko da izbroji i procijeni sva dobro- činstva, koja smo primili iz njegove ruke, iz njegova Srca? Dužnici smo njegovi za čast, koju smo mu oteli ili uskratili, Evo dolazimo u njegovo ime, da mu podmirite svoje dugove — i to u korist onih, koje je on učinio svo- jim. univerzalnim baštinicima, kad je izjavio: ,Što učinite jednome od ove moje najmanje braće, meni ste učini- li“, (Mat. 25, 40). Vama još uvijek ireba za dušu, za tijelo toliko dobara. Stoga i molite Oca nebeskoga, stoga i kucate na Srce Kristovo. Ali on Vam odgovara : , Dajte i daće vam se“ (Luka 6, 39). A jer Kristu na nebu me treba više Vaših darova, poručuje Vam, da obdarite nje- gove miljenike, ,njegovu najmanju bra- ću“, siromahe; osobito neuposlene, neopskrbljene radnike i radnice prigo- dom božićnih blagdana. Dajte od mala malo, od obilja obil- nije: ,mjeru dobru i nabijenu“, ,Ka- kvom mjerom mjerite, onakvom će se vama odmjeriti“. (Luka 6, 38). Ako možda sjedite za bogetim stolom Ga- vanovim, nećete barem za Božić ubo- gim Lazarima uskratiti mrvica, što pa- daju s Vašega stola. Dubrovčani! Isusu radniku za lju- bav sjetite se pred Božić njegovih potrebnih radnika. Novosti Ceska Staklana, Dubrovnik otvorila je svoju brusionu stakla i iz- radu OGLEDALA te vrši sva brušenja i graviranja stakla za pokućstvo, iz- loge, automobile, i t, d. Izragjuje OGLEDALA svih vrsta kao i iz čistoga kristala. Popravlja stara pokvarena ogledala. Na svoj ostaloj robi daje 10% jesenskog popusta. CIJENA Din. 150 Razne vijesti Iz Vatikanskog Grada javljaju, da će se održati 13. decembra konzistorij na kojem će biti izabrano pet novih kardinala, Predvigja se, već odavno, da će za kardinala biti imenovan msgr. Pizzardo, sadanji tajnik u vatikanskom državnom tajništvu i neposredni su- radnik kardinala Pecceliia. Isto tako bit će imenovan kardinalom monsignor Pellegrinetti, sadanji papinski nuncij u Jugoslaviji. Uslijed toga doći će i do razmještaja u vatikanskoj diplomaciji. Smatra se, da će i msgr. Piazzo, koji nosi naslov pairijarke Venecije, sva- kako biti izabran za kardinala, Kao ostali kandidati spominju se monsigr. Hinsley (London) i msgr. Gerlier (Lyon). I tako će biti u kardinalskom kolegiju u svemu 69 kardinala i to 40 Talijana i 29 stranaca, Megju strancima nalazi se 7 Francuza, 3 Španjolca, 4 Ameri- kanca, 3 Nijemca, 2 Čehoslovaka, 2 Poljaka, 1 Argentinac, 1 Braziljanac, 1 Englez i t. d. Novi potkraij Abesinije, Princ mađeo di Savoia, vojvoda od Aoste imenovan je potkraljem Abesinije. Princ Amedeo je rogjen 1898, a bio je naj- prije artiljerijski pa onda avijatički oficir, Opasnost od komunizma i protu- kršćanske propagande natjerala je mad: žarsko protestantsko svećenstvo u za- jednički front s katoličkim, te je stvo- rena jedinstvena fronta katolika i pro- testanata za pobijanje svih zlih struja na svim područjima, Pariški list ,Matin“ od 2 novem- bra objavljuje dug članak protiv Sc- vjetske Rusije, koju označuje ,Fran- cuskim neprijateljem br, 1“, List ističe kako se u Francuskoj na svim linija- ma provodi komunistička propaganda, a Sovjetska Rusija, zahvaljujući komu- nističkoj stranci i svojim agentima u Francuskoj, ima najbolje podatke o životu Francuske, pa čak i o zemalj- skoj obrani. Izložba ,Vječni Žid“ otvorena je u Miinchenu. Njezin je cilj prikazati bit židovskog pitanja i opasnosti koje pri- jete svijetu od Židova, u dnhu maci- jonalističkog programa. Ova će izložba obići sve veće njemačke gradove. Svjetski Euharistijski kongres u godini 1940 imao bi se održati u Pa- rizu. Japanci iza osvojenja Sanghaja na- preduju i dalje. Njihov je cilj osvojiti glavni grad Nanking i prisiliti dana- šnju vladu na kapitulaciju. Brazilija je doživjela prošlih dana promjenu ustava, koju je izvršio pret- sjednik Vargas. Da spriječi staleške borbe i podzemni rad komunista pro- glasio je novi Ustav, kojim Brazilija postaje korporativna država pod pret- sjedništvom Vargasa. Veliki izbor jesenskih cipela za dame i gospodu Nosite kvalilalivnu Pobu jer je ta najjellinija s i I A a E VA a