TAKSA PLACENA U GOTOVU
nena

Narodna Svijest

 

GOD. XIX — BR. 50

Demokracija

Doista čarobna je ta riječ demokra-
cija, o njoj svak govori, i svak bi že-
lio biti demokrata, barem riječju, ako
ne djelom. Formalna demokratska vla-
davina zavladala je gotovo čitavim
svijetom, iako joj je praksa zatajala u
mnogim državama. Demokratska vla.
davina je u načelu vlada naroda, koji
slobodno bira svoje zastupnike, a ovi
moraju raditi za dobro naroda. U de-
mokratskoj vladavini opet vlsda načelo
većine, a manjina mora da se pokori
većini, a svi se pokoravaju zakonima
donesenim od većine,

Kao sve ono što je idealno, ako se
osniva na moralnim i pozitivnim zako-
nima, teško se provagja u praksi, jer
čovjek sa svojim razumom i slobod-
nom voljom slobodno misli i radi, A
on nije nepogrešiv i jednako izobražen
i odgojen, takogjer i njegovo fizičko
ustrojstvo djeluje na razum i volju, i
odatle ona riječ: koliko ljudi toliko
ćudi, pa potom i razna mišljenja i
shvaćanja izbijaju na sve strane.

Demokracija se je mnogo puta izro-
dila, a i danas se izragja i biva samo
po imenu demokrecija, a u stvari često
znade da bude kao današnji fašizam
ili još gore.

Demagogija je mnogo puta potam-
nila demokraciju, a tomu je valjda bila
kriva krivo shvaćena demokrecija ili
ambicija pojedinih demagoga-autokrata,
samovladalaca, koji su silom prilika
zasjeli na grbaču naroda i podjarmili
ga pod svoj igo i samovolju.

Demiokratsko načelo moralo bi biti
svakomu sveto i nepovredivo, dok se
baš ne opazi da je masa doista za-
brazdila i da nesvijesno radi na propast
svoju i cjeline. Jer mnogo puta de-
magozi znadu izrabiti koji povoljan
momenat, da tako pridobiju za se ma-
su, koja mnogo ne misli, niti ne re:
ilektira ma zle posljedice nesavjesnih
huškača, i lako nasjeda na svoju štetu
mješte na korist,

Demokrecija i to prava demokracija
zahtjeva i potpunu slobodu savjesti,
slobodu gragjansku u granicama za-
kona, slobodu poštena govora i rada,
slobodu koja nije proti općem dobru.

Još se opaža pa i prije se je opa-
žalo, da u mnogim državama opstoji
demokratski ustav i vlada, ali se u
njima demokratski ne vlada, što nam
svakdašnje činjenice pokazuju. Po de.
mokratskom načelu moralo bi biti dobro
većini, a kada tamo većina strada, a
manjina uživa. A tomu je kriv ili iz-
borni sistem ili izabrani zastupnici od
naroda nie rade za narod, već ih za-
nese kojekakva struja ličnih oportuni-
teta, a ti moj birački natode čekaj, dok
ti bude bolje, pa se tako izrodi demo-
kratska vladavina u lične borbe i koristi,
a narodni boljitak ide u pozadinu.

Mi smo za zdrava demokratska na-
čela, a proti fašizmu i komunizmu, jer
obe ove dvije forme vladavine su na-
šilne i neprirodne ljudskoj duši, koja
želi biti što više slobodnija i neovis-
nija o drugomu.

Zdrava demokracija najviše odgovara
pri zajednici, dok čovjek nije sa-
vršen, disciplinovan i toliko krepostan,
da se pokorava jednoj apsolutističkoj

DUBROVNIK, 24. Studenoga 1937

vlasti, a s druge strane, što ta ljudska
vlast mnogo puta zabrazdi u načelima
i despotična je, bez nepogrešivih sank-
cija svoje moći, i bez svoje auktorita-
tivne nepogrešivosti. Pa za to kada
zdrava demokratska većina vidi nespo-
sobnost ili izrabljivanje vlasti od onih,
koji je nose i zastupaju, ima pravo da
tu vlast mijenja i povjeri je drugomu
boljemu i sposobnijemu.

Satrapska, despotska i oligarska vlast,
ako nije pravedna, — a da ta bude
pravedna teško je, gotovo nemoguće,
radi ljudskih slaboća, — revoltira du-
hove i misaone ljude, pa se poragjaju
bune, nezadovoljstva i ratovi,

Kada bi pako bilo zdravo shvaćene
demokracije, već bi tu lakše došlo do
promjene gepovoljnih i nepravednih
režima i vlasti, jer to zahtjeva demo-
kratski princip: opće dobro i većina.

Kogod bi mogao kazati, pa zašto
katolička Crkva nije demokratska nego
baš oligarska, u kojom je sve podvrg-
nuto pod vrhovni glavu sv. Oca Papu
kao glavara Crkve. Na taj prigovor
svak iole pametan može dati razložiti
odgovor, Ako promatramo ustrojstvo
katoličke Crkve, njezine dogme i cijelu
nauku, koja se temelji na nepogreši-
vom sv. pismu staroga i novoga za-
vjeta, onda dolazimo do zaključka, da
je to ustanova Božja, a ne ljudska i
kao takova samo čuva poklad povjeren
joj od svoga Božanskog ustanovitelja
Isusa-Krista. I toj nauci svak se mora
pokoravati jer je nepogrešiva, kada
govori o moralu i vjerskim istinama,
pa bio to i sam Papa, koji ne može
tu božansku nauku mijenjati. Tu je
dakle apsolutni nepogrešivi auktoritet,
što kod državnih vlasti to nije, već je
sve podvrguuto mijeni i promjeni pra-
ma ljudskom shvaćanju.

L. Totić

 

Za dopisivanje i čestitanje u svakoj

hrvatskoj kući poštanske dopisnice

Duvanjske bazilike. Samo 1 dinar.
Tražite u poštama.

 

 

 

 

 

 

Jeftino - poučno - zabavno

Jednostavno rukovanje  eletrikom

Interesantan program

(200 raznih filmova za posugjivanje)

KOMPLETNI APARAT

sa motorom na električni pogon
Dinara (980-—

Posudba filma za 24 sata od Din. 15:—

Prikazujemo u našem izlogu, u
našem dućanu i kod Vaše kuće,

KNJIŽARA — FOTO-RADNJA

JADRAN — Dubrovnik

Telefon 94

Hućni kino nosi Vam veselje u-kuću!
Jeftino - poučno - zabavno
a zi

 

Sjetimo se
bijedne braće!

Božić mora biti dan veselja za sva-
koga. Nažalost prilike su takove da
mnogi ni tog dana ne mogu zadovo-
ljiti ni najnužnijim životnim potreba-
ma. Mnogo ih je koji gladuju i teško
podnose zimu bez tople odjeće, U bol-
nicama ih ima mnogo koji bi bar u
te dane željeli osjetiti toplinu bratske
ljubavi. U Dubrovniku ima mnogo hu-
manih ustanova, koje brišu mnogu
suzu i olakšavaju mnogima teret bi-
jede. Ove su godine dubrovački Kri-
žari i Križarice odlučili doprinijeti svoj
obol u radu koji proistiće iz djelo-
tvorne ljubavi prema bližnjemu. Oni
će obići kuće moleći darove u novcu,
staroj odjeći i hrani za one najbjedni-
je radnike, koji se stide prositi, Sa
tim darovima oni će pohoditi bjedne
domove najbjednijih radnika i radnica,
da im donesu toplinu ljubavi, koja je
odraz ljubavi Boga-čovjeka rogjenog
na slami,

Za ovu zgodu izdali su Križari le-
tak slijedećeg sadržaja :

Mi svi smo dužnici Božji, Isusovi.
Ko da izbroji i procijeni sva dobro-
činstva, koja smo primili iz njegove
ruke, iz njegova Srca? Dužnici smo
njegovi za čast, koju smo mu oteli ili
uskratili, Evo dolazimo u njegovo ime,
da mu podmirite svoje dugove — i to
u korist onih, koje je on učinio svo-
jim. univerzalnim baštinicima, kad je
izjavio: ,Što učinite jednome od ove
moje najmanje braće, meni ste učini-
li“, (Mat. 25, 40).

Vama još uvijek ireba za dušu, za
tijelo toliko dobara. Stoga i molite
Oca nebeskoga, stoga i kucate na Srce
Kristovo. Ali on Vam odgovara : , Dajte
i daće vam se“ (Luka 6, 39). A jer
Kristu na nebu me treba više Vaših
darova, poručuje Vam, da obdarite nje-
gove miljenike, ,njegovu najmanju bra-
ću“, siromahe; osobito  neuposlene,
neopskrbljene radnike i radnice prigo-
dom božićnih blagdana.

Dajte od mala malo, od obilja obil-
nije: ,mjeru dobru i nabijenu“, ,Ka-
kvom mjerom mjerite, onakvom će se
vama odmjeriti“. (Luka 6, 38). Ako
možda sjedite za bogetim stolom Ga-
vanovim, nećete barem za Božić ubo-
gim Lazarima uskratiti mrvica, što pa-
daju s Vašega stola.

Dubrovčani! Isusu radniku za lju-
bav sjetite se pred Božić njegovih
potrebnih radnika.

Novosti

Ceska Staklana, Dubrovnik

otvorila je svoju brusionu stakla i iz-
radu OGLEDALA te vrši sva brušenja
i graviranja stakla za pokućstvo, iz-
loge, automobile, i t, d.

Izragjuje OGLEDALA svih vrsta kao i
iz čistoga kristala.
Popravlja stara pokvarena ogledala.
Na svoj ostaloj robi daje
10% jesenskog popusta.

CIJENA Din. 150

Razne vijesti

Iz Vatikanskog Grada javljaju, da
će se održati 13. decembra konzistorij
na kojem će biti izabrano pet novih
kardinala, Predvigja se, već odavno,
da će za kardinala biti imenovan msgr.
Pizzardo, sadanji tajnik u vatikanskom
državnom tajništvu i neposredni su-
radnik kardinala Pecceliia. Isto tako bit
će imenovan kardinalom monsignor
Pellegrinetti, sadanji papinski nuncij u
Jugoslaviji. Uslijed toga doći će i do
razmještaja u vatikanskoj diplomaciji.
Smatra se, da će i msgr. Piazzo, koji
nosi naslov pairijarke Venecije, sva-
kako biti izabran za kardinala, Kao
ostali kandidati spominju se monsigr.
Hinsley (London) i msgr. Gerlier (Lyon).
I tako će biti u kardinalskom kolegiju
u svemu 69 kardinala i to 40 Talijana
i 29 stranaca, Megju strancima nalazi
se 7 Francuza, 3 Španjolca, 4 Ameri-
kanca, 3 Nijemca, 2 Čehoslovaka, 2
Poljaka, 1 Argentinac, 1 Braziljanac,
1 Englez i t. d.

Novi potkraij Abesinije, Princ
mađeo di Savoia, vojvoda od Aoste
imenovan je potkraljem Abesinije. Princ
Amedeo je rogjen 1898, a bio je naj-
prije artiljerijski pa onda avijatički oficir,

Opasnost od komunizma i protu-
kršćanske propagande natjerala je mad:
žarsko protestantsko svećenstvo u za-
jednički front s katoličkim, te je stvo-
rena jedinstvena fronta katolika i pro-
testanata za pobijanje svih zlih struja
na svim područjima,

Pariški list ,Matin“ od 2 novem-
bra objavljuje dug članak protiv Sc-
vjetske Rusije, koju označuje ,Fran-
cuskim neprijateljem br, 1“, List ističe
kako se u Francuskoj na svim linija-
ma provodi komunistička propaganda,
a Sovjetska Rusija, zahvaljujući komu-
nističkoj stranci i svojim agentima u
Francuskoj, ima najbolje podatke o
životu Francuske, pa čak i o zemalj-
skoj obrani.

Izložba ,Vječni Žid“ otvorena je u
Miinchenu. Njezin je cilj prikazati bit
židovskog pitanja i opasnosti koje pri-
jete svijetu od Židova, u dnhu maci-
jonalističkog programa. Ova će izložba
obići sve veće njemačke gradove.

Svjetski Euharistijski kongres u
godini 1940 imao bi se održati u Pa-
rizu.

Japanci iza osvojenja Sanghaja na-
preduju i dalje. Njihov je cilj osvojiti
glavni grad Nanking i prisiliti dana-
šnju vladu na kapitulaciju.

Brazilija je doživjela prošlih dana
promjenu ustava, koju je izvršio pret-
sjednik Vargas. Da spriječi staleške
borbe i podzemni rad komunista pro-
glasio je novi Ustav, kojim Brazilija
postaje korporativna država pod pret-
sjedništvom Vargasa.

 

Veliki izbor jesenskih cipela
za dame i gospodu

Nosite kvalilalivnu Pobu
jer je ta najjellinija

s i I A a E VA a