TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Naro dna Svijest GOD. XIX — BR. 52 DUBROVNIK, 7. Prosinca 1937 Mješovite ženidbe Danas, kada su i kod nas učestale mješovite ženidbe, vrlo je važno da se obazremo na ovu abnormalost, prama katoličkom shvaćanju svetosti braka, Katolička Crkva, kao zamjenica Isusa- Krista na zemlji i svijesna svoje velike i svete zadaće, čuva neustrašivo objavu božju i nauk svoga Utemeljitelja. Treba znati dobro lučiti božanski- maravni zakon od crkvenog-ljudskog zakona, I ko to ispravno čini taj ne će nikada Crkvi prigovoriti da je nesno- sljiva i nepopustljiva. Ona u svojim ljudskim zakonima, koje izdaje za svoje vjernike, da ovi mogu lakše i uspješ- nije postići svoju zadnju svrhu — vječ- no spasenje, može popuštati i može te svoje zakone mijenjati i ukidati prama prilikama vremena i ljudi, što ona do potrebe i čini. Ali kada se radi o božanskim-.naravnim zakonima, tu ne može ni makac ni naprijed ni natrag, jer božje i naravne zakone ljudi ne mogu mijenjati, pa ni sama Crkva, Imajući ma pameti ove zdrave prin- cipe zagrabiti ćemo malo u problem mješovitih ženidaba. Najprije ćemo go- voriti o ženidbama mješovite vjere to jest o onim, koje se sklapaju izmegju katolika i onih, koji-su doista -kršteni, ali nijesu katolici (kao n. pr. pravo- slavni, protestanti, starokatolici itd.). Ova ženidba sa strane katoličke Cr- kve redovito je zabranjena, tu je tako zvana Ženidbena smetnja, koju Crkva uz neke uvjete ipak dopušta. Da se može katolik vjenčati sa kr- štenom, nekatoličkom strankom zaruč- nici moraju dati tako zvane kaucije, a te su: a) da će se vjenčanje obaviti pred katoličkim svećenikom, b) da će sva djeca biti katolici, c) da će kato- lička stranka moći slobodno ispovije- dati svoju vjeru i obavljati svoje vjer- ske dužnosti. Kada se dobiju pismeno takove kaucije biskup može uz valjani razlog da dozvoli takovo vjenčanje. I takova je ženidba pred katoličkom Cr- kvom zakonita i valjana. Druga vrst mješovitih ženidaba bila bi onda, kada se katolik vjenčaje sa osobom, koja uopće nije krštena (kao m. pr. musliman) i ovdje dolazi, ne više ženidbena smetnja, već ženidbena zabrana. Crkva može i ovakovu ženid- bu dozvoliti katoličkoj stranci, ako ima valjani razlog, i pod istim uvjetima, kako smo kazali kod ženidbe mješo- vite vjere, ali ne može više biskup dati dozvolu već sv. Stolica odnosno kon- gregacija sv. Oficija. Ako bi se koja katolička osoba vjen- čala uopće sa nekatoličkom bez crkvene dozvole, ta isti čas biva izopćena iz katoličke Crkve, i gubi sva ona duhovna prava, koja je mogla dobiti dok je bila kao član katoličke Crkve (kao n. pr. ne može se više u katoličkoj Crkvi ispovijedati ni pričešćivati), a ženidba joj ie mevaljana i meprsetano živi u grijehu. Kogod će valjda pitati: zašto kato- lička Crkva dozvoljava takove ženidbe, kada se dadu potrebite kaucije, a bez njih nikako ne dozvoljava, i još kazni svoje vjernike zap im iz Crkve i lišava ih svih duhovnih dobara? Da se ovo shvati treba se obazreti na ono, što smo gore kazali, pa vidjeti gdje je crkveni, a gdje božanski zakon. Kada se katolička osoba vjenčaje za nekatoličku, prvo, ona se izvrgava po- gibelji da izgubi svoju vjeru, a drugo opet svoju djecu pušta da se odgajuju u tugjoj vjeri, što je zabranjeno božan- skim zakonom. Tu joj Crkva ne može pomoći, pa zbog toga strogo zabra- njuje takova vjenčanja i kazni svoje vjernike radi tvrdokornog neposluha i napokon radi sablaznivog grijeha, koji počini nepokoravajući se niti crkvenim niti božjim nalozima. — Dok sa datim kaucijama daje se jamstvo da će i ona i djeca uvjek biti dobri katolici, pa tim prestaje i zabrana božanskog zakona. Ali još gore dandanas se opaža, da se katolička stranka ne samo vjenčava sa nekatoličkom bez dozvole, već, na- žalost vidimo i tu sramotu, da pri to- me mijenja i svoju vjeru. — Takove osobe su male ili nikakve vjere, si- gurno ne misle na ono, što rade, jer tim činom stavljaju na kocku svoj vječni spas. Takovi su naravno odma isključeni svojom voljom iz katoličke crkve. Oni bivaju kao grana otsječena od svoga stabla i duhovni su mrtvaci, Kada bi takove osobe promislile na vječnost, na Boga, na svoju dušu, ali ozbiljno ne zatravljene zemaljštinom i sensualnosti, morali bi se zgroziti. — Sve će proći, ali ipak jednom treba doći k Bogu, da mu predademo račun svoga djelovanja. Hrvatske i katoličke djevojke, ne budite lakoumne i me igrajte se vječ- nim spasom, ostanite uvijek vjerne kćerke svoga naroda i katoličke Crkve, — Sjetite se kršćanskih mučenica, pa i naših čeličnih ponosnih hrvatica, koje su radije bile spravne i u smrt ići nego li zatajati vjeru svoju. — Najljepše blago što imate to vam je katolička vjera, izgubite li nju izgubiliste sve, L. Totić GLAVNA SKUPŠTINA ZADRUŽNE MATICE Dne 30. pr. mj. održana je redovna glavna skupština Zadružne Matice. Za skupštinu je vladao veliki interes te je broj delegata zadruga bio veći nego ikada do sada. Prisustvovali su i pred- stavnici vlasti i drugih zadružnih us- tanova. Pretsjednik Prof, Ivo Juras je u zna- čajnom pozdravnom govoru prikazao zadružne prilike na Primorju. Vodeći se starim i prokušanim mačelom da Bog radišu pomaže Zadružna Matica uložila je svu svoju snagu da što so- lidnije organizira zadrugarstvo u našim krajevima. Velike je uspjehe imala oso- bito u proizvodnom i potrošnom za- drugarstvu, a u posljednje vrijeme se pokazuje znatno poboljšanje i kod kreditnih zadruga. — Iznosi i poteškoće u radu. Tako ističe da Privilegovano izvozno društvo umjetno diže cijenu pšenici koju Dalmacija mora nabavljati, a ništa se ne brine za primorske pro- izvode. Matica je bila organizirala do- bavu sjemenskog krumpira iz Holandije ali vlasti nijesu dozvolile oslobogjenje od uvozne carine. Zaključuje da sve te poteškoće ne smiju da ometu rad, nego treba da dadu nove snage da ustrajemo na započetom putu. U ime Banske uprave pozdravio je skupštinu savjetnik g. Kuljevan te se najlaskavije izrazio o Matičinu radu. U ime Zadružnog saveza govorio je g. Prof. Katunarić, te Matici izrazio priznanje na lijepim uspjesima i zaže- lio da se što prije ujedini hrvatsko zadrugarstvo na Primorju. Pošto je zadrugama razaslan opširan tiskani izvještaj o poslovanju, ravnatelj Z. Matice g. Dr. T. Ciko u glavnim potezima je prikazao velik porast Ma- tičnog članstva (koji će uskoro biti 200), zatim sve što je Matica poduzela u cilju zaštite poljoprivrednih i zadružnih interesa na Primorju, za zadružnu pro- pagandu, izobrazbu zadrugara it.d. Taj je rad bio vrlo obilan, pa je iz- vještaj sa zadovoljstvom primljen ma znanje. _ Nakon_toga se je razvila vrlo zani- miva rasprava raznim aktuelnim pita- njima, u kojoj su sudjelovali mnogo- brojni zadrugari. Osobito su zapaženi izvještaji i predlozi gg. VIč. M. Dido- vića iz Sjeverne Dalmacije, I. Farollfi, načelnika Visa, Stjepana Smojvera iz K Starog, B. Vučkovića iz Sinja, mar. zastupnika I. P. Mladineo itd. Sve su tačke dnevnog reda jedno- glasno prihvaćene. Upravno vijeće je popunjeno sa g. Markom Lukšićem iz Mandaljene kod Dubrovnika, a Nadzorni odbor sa g. Ivanom Farolfi zamj. nar. zastup; iz Visa. Skupština je ovlastila Upravno vijeće da poradi na postepenom okupljanju zdravih zadružnih snaga na solidnoj osnovi, kako bi ojačano hrvatsko za- drugarstvo bilo u stanju da još uspješ- nije vrši svoju zadaću za dobro naroda. Konačno su prihvaćene važne rezo- zorucije za zaštitu i unapregienje do- maće proizvodnje (vino. ulje, ribarstvo, itd.), protiv oporezovanja zadruga, za smanjenje prevoznih tarifa, za bolje trgovačke ugovore sa inozemstvom, za kreditiranje zadrugarstva itd. Nakon zaključka skupštine otvorena je vrlo uspjela izložba zadružnih pro- izvoda, u prvom redu suhih smokava, eteričnih ulja, sadnica južnog voća i pletarskih proizvoda. Nowvost! Česka Staklana, Dubrovnik otvorila je svoju brusionu stakla i iz- radu OGLEDALA te vrši sva brušenja i graviranja stakla za pokućstvo, iz- loge, automobile, i t. d. Izragjuje OGLEDALA svih vrsta kao i iz čistoga kristala. Popravlja stara pokvarena ogledala. Na svoj ostaloj robi daje 10% jesenskog popusta. CIJENA Din. 150 Sv. Franjo Ksaverski pokrovitelj Dubrovnika (Petar Perica D. I.) Nastavak. I Dubrovčani su dugo ostali vjerni svome zavjetu, a primali su za to po- bude od otaca iz isusovačkog kolegija, vali su ponajvrsnijem propovjedniku, Kao glasovita panegiričara sv. Frane spominje kroničar umnoga i p: r O. Filipa Bracci-a, Kad je god. 1 ostavljao Dubrovnik, s velikom žalošću i sa suzama oprostili se Dubrovčani s revnim Ocem. Mnoštvo gragjana bilo je na oproštaju ,pun kol luka“ (Isp. Chronicon str. i Od Isusovaca Dubrovčana gorjeli su od revnosti za proslavu apostola Ču- dotvorca osobito O.O. Ivo Marija Ma- tijašević (Mattei) i Juraj Bašić. Matija- šević je stalno podržavao žar te po božnosti u Cavtatu, gdje bi niz godina devetnicom spremao Cavtaćane, naro- čito pomorce, na svečev god. Gradu je takogjer pribavio njegovu sliku. (Isp. Nav. dj. str, 123—124), Ni pučki misionari nisu zaboravljali na divnog uzor-imisionara apostolskih izleta po Žž vačke republike. G. 1755. za sv. O.O. Bašića i Matijaševića u Slan očitovalo se vanredno skrušenje vjer- nika u čestim uzdisajima i jecajima. Misije su okrunjene svečanim opho- dom, u kojem je župnik nosio sliku Sv. Frana Ks. uz pobožnu pratnju mnuogobrojnog naroda. Slika je ostala u župnoj crkvi javno izložena, da se mogući pomoćnik nevoljnika i uuapri- jed časti od sviju, ,napose od pomo- raca onoga mjesta“. (Isp. Chronicum str. 130). Pomorci se naročito prepo- ručali sv. apostolu Indije i Japana, jer su mnogi za njegova života i poslije svete mu smrti iskusili na uzburkanom moru njegovu očitu pomoć, Ali Dubrovnik je prednjačio. S ve- likim sjajem slavio se blagdan novoga »Pokrovitelja grada i republike“, Na proslavi bi s gragjanstvom sudjelovali redovito i Knez republike s malim Vi- iećem i Nadbiskup sa brojnim svećen- stvom. Toliko bi svećenika ujutro došlo u crkvu sv. Ignacija služiti sv. Misu, te je nekoliko mladih profesora bilo odregjeno, da nastoje sve opremiti i zadovoljiti. I Kneza i nadbiskupa na crkvenim bi vratima svečano dočekao Rektor kolegija s ostalim ocima. Pon- tifikalmu Misu pjevao bi sam Nadbis- kup. Kod asistencije bi sudjelovala osobito Mala Braća sa svojim klerici- Baldo Crnjak Na zmmlubrovnik 2 proizvagja 2 put dnevno pekarske proizvode. Luksuzno pecivo, ple- tenice, razni domaći keks, Do- maće ne tvorničke tjestenine. Ku- šajte i uvjerit ćete se da je roba prvoklasna i najieftinija. Posjetite i moju pomoćnu radnju na Gundulićevoj Poljani u gradu. Parna Pekarna odlikov. u Londonu 1936. prigodom ma dubro- "BALDO CRNJAK - Dubrovnik 2.