Strana 4 Službeni oproštaj Ni. Uzoritosti kardinala Pellegrinettia Nakon 15 godina što je Msgr Her- menegildo Pellegrinetti boravio kao papinski nuncij u našoj državi služ- beno se je u nedjelju oprostio od nas katolika Hrvata u Zagrebu, te sutradan jutrom otputovao u Rim. Došao je u Jugoslaviju 1922, u ono doba prevaž- nih dogagjaja i na političkom i na cr- kveno-političkom području. Nuncij Pel- legrinetti shvatio je važnost Njemu povjerene zadaće, pa da može uspješ- nije raditi, naučio je brzo hrvatski i slovenski jezik, da je kroz prve godine svoje službe posve dobro govorio oba jezika. I doista Njegova je Nuncijska djelatnost kroz tih 15 godina, ma iako ispunjena borbom ali zahvaleć Njego- voj diplomatskoj vještini, uspješna, ida nije bilo uličarske zapreke za ratiticira- nje konkordata bilo bi Njegovom diplo- matskom spremom pravedno riješeno i to prevažno pitarije odnosa katoličke Crkve i države u Jugoslaviji. ma. Oni su takogjer vodili brigu za pjevanje na večernji i na Pontifikalu. Isp. Chronicon str. 161-162). | deset nedjelja izasebice nakon svet- kovine svoga zaštitnika kupio se po- božni grad oko njegova žrtvenika hr- leći na t, zv. desetnedjeljnu pobožnost, koju je Crkva i oprostima obdarila. (Isp. Chronicon str. 163). U novoj monumentalnoj crkvi sv. Ignacija odregjena je posebna kapela za oltar sv. Frane Ksaverskog. Samo ie taj oltar na žalost sve do danas ostao provizoran. Kad je vješti kist Kajetana Garzia uspjelim freskima ukrasio svetište crkve, ma jednoj slici je zorno predočio ganutljivi oproštaj sv. Frana od sv. Ignacija na polasku u Indiju. Od istoga je umjetnika i sa- dašnja slika na svečevom oltaru: smrt sv. apostola na otoku Sancianu, ako nije ona druga, sada izgubljena, za koju veli O. Josip Pudragović D. I. (Sv. Franjo Ksaverski, Zagreb 1917., str. 269) ,da predstavlja Sveca, kako ozdravlja okuženike, a da se je ma Svečevu svetkovinu izlagala na njegovu ollaru, (Isp. Chronicon str. 68). Nastavit će se, Utvrde grada Stona Najinteresantnije i jedno od najljep- ših mjesta teritorija bivše Dubrovačke republike, svakako je grad Ston. Sam grad sa svojim pravilno i po predvi- gjenom planu izgragjenim ulicama, čini vrlo lijep dojam. Ali njegove najveće znamenitosti su njegove divne, naža- lost vrlo zapuštene zidine. Takav splet zidina, mislim da ne postoji nigdje na svijetu. Kad se kroz ,stonski kono“ pribli- živamo Stonu, prošavši seoce Broce otvara se uistinu divna i jedinstvena slika. Gledaoc mora, da se i nehotice u mislima prenese u srednji vijek. Izmegju dva visoka brda, ali od njih nizinama odjejleno, uzdiže se u obliku piramide brdo ,Pozvizd“, ukrašeno tvrgjavnim zidinama a okrunjeno tvr- gjavom Sv. Bartolomije. Sa zapadne strane ravno uz brdo ide k tvrgjavi Sv. Bartolomije zid sa kruništem. Sa istočne strane djelomično uz brdo, pa onda cijelim brdom uz prevlaku stonsku, sve do Malog Stona proteže se ogromni zid sa četverouglastim kulama. Od sre- dine tog zida ide opet njegov ogranak uz brdo k Sv. Bartolomiji. Ispod samog brda i djelom na nje- govom obronku diže se sadašnji gra- dić Ston. Grad je gragjen u liku pe- terokuta, sa dvije paralelne stranice, basom okrenutom k moru a vrhom k brdu. Na jugo istočnom uglu uzdi- že se ogromna četverou tvrgjava sv. Jeronima, zvama i ,Veliki kaštio“, a uz nju lijepi poluokrugli toranj, koji Njegova Uzoritost kardinal Pellegri- netti pokazao se je prama nama Hr- vatima osobitim prijateljem. Njegovom su zaslugom sregjene na opće naše zadovoljstvo prilike hrvatskog Zavoda sv. Jeronima u Rimu, pa i druga pi- tanja. I eto sada prilikom svoga po- laska u Rim Njegova se Uzoritost službeno oprostila od nas u gradu Za- grebu, a naš je bijeli Zagreb u ime svih katolika Hrvata Jugoslavije do- stojno odvratio svojim veličanstvenim 'očekom. Cio katolički hrvatski Zagreb sa svojim Metropolitom koadjutorom, sa velikim brojem biskupa, sa pretstav- nicima svih vjerskih, prosvjetnih i ci- vilnih ustanova i gradskih vlasti veli- čanstveno su dočekali ma peronu svog omiljelog Nuncija-kardinala. Zatim je u zagrebačkoj katedrali otslužen svečani »Tebe Boga hvalimo“, a u nadbiskup- skom su dvoru slijedila čestitanja. Br- zojavne pozdrave sa čestitkama poslali su iz Dubrovnika preuzvišeni biskup i preč, Stolni Kaptol. Nj. Uzoritost kardinal Pellegrinelti je sutradan u ponedjeljnik jednako naj- svečanije i otpraćen na odlazak u Rim. Tako se je kardinal Pellegrinetti oda- lečio od nas, ali Njegova ljubav i oda- nost prama nama jamči nam, da će nam i dalje biti blagonaklonjen, te da će se zauzimati za nas u svim pitanji- ma, koji se odnose na nas. Neka Ga Svevišnja Providnost uz- drži na mnogaja u novoj Njegovoj uzvišenoj službi! Pisma iz naroda. LUKA ŠIPANSKA. Dne 26 XI. pre- minuo je ovdje g. Baldo Smrdelj, a na 27 istog mj. bio mu je priregjen lijepi sprovod, kojem je prisustvovalo mnogo naroda iz Luke i Sugjurgja, te i pokojnikova svojta iz Slanoga. Nje- gov lijes bio je iskićen velikim brojem vijenaca. Hrvatsko društvo Starčević, kao svog člana, otpratilo ga je sa barjakom do vječnog počinka. Pokoj- niku Slava, a ucviljenoj obitelji naše saučešće. je u manjim dimenzijama nalik na tvr- gjavu Sv. Ivana u Dubrovniku. Na ju- gozapadnom uglu stoji okrugla utvrda »Rotonda“, a do nje prema jugoistoku, ostatci zidina, u narodu zvanih , Arci- mon“ (od latinskog ,Arx inter moe- mia“), Na sjevero zapadnom uglu uz- diže se lijepa četverouglasta kula, u narodu zvana ,Stari Stoviš“ a po ne- kima i Miučeta!, od te kule odvaja se i zid koji ide prema tvrgjavi Sv. Bar- tolomije. Na sjevernom uglu t. j. na vrhu peterokuta prema brdu, uzdiže se poluokrugli toranj ,Stoviš“, Peti sjeveroistočni ugao ima opet četvero- kutnu kulu od koje ide navedeni ve- liki zid k Malom Stonu. U sredini iužne (morske) stranice, dizala se do 70-tih godina prošlog vi- jeka, velika četverouglasta kula, nazva- na ,Torjun“ a do nje su nekad bila glavna gradska vrata sa dvostrukim svodom, nazvana ,Velika vrata“, Nad tim vratima bijaše poprsje Sv. Vlaha i ploča sa ovim natpisom : NE MALE DEFENSUM LITUS POPULETUR, ET ULTRA ADRIACAS TENDAT PROXIMUS HOROR AQVAS, APPOSUIT BIMARIS TOT PROPUGNACULA STAGNI RAGUSA, ET BLASI NUMINA MAGNA SUI. Na Torjunu sa unutrašnje strane bio je gradski saf, Pred vratima bio je 1 Cijeli se gornji dio grada Stona zove Pod Minćetom“. »NARODNA SVIJEST“ 7 Prosinca 1937 Broj 51 Ja zaštićujem Vašu kožu! Crvena, opora i ispucana koža je dokaz da nije dosta ot- porna, dakle preslaba. Zato je potrebno da ju jačate i to sa NIVEA. NIVEA sadržaje ,Eucerit“ koji prodire dubo- ko u pore, hrani i jača kožno staničje i podiže time otpornu snagu vašoj koži. Rabite re- dovito NIVEA i koža će vam biti nježna, mekanai podatna, unatoč vlažnog i hladnog vremena. 1 0. Đildo Uskoković Prošli petak umro je nenadano u franjevačkom samostanu na Hvaru od kljenuti srca O. Gjildo Uskoković. Pokojnik je bio rodom iz Mokošice, Već kao dijete stupio je u samostan Male Blaće, gdje je mastavio svoje nauke, koje je završio na megjunarod- nom franjevačkom učilištu u Rimu. Svoju prvu misu otpjevao je u Moko- šici pred ravnih 40 godina. Odmah se je zatim nastanio u samostanu Male Braće, kog je ostavio pred nekoliko godina u nadi da će mu zrak na selu bolje pogodovati narušenom zdravlju. Bio je tri godine u samostaou u Rožatu i onda na hvaru gdje je vršio službu starješine sve do svoje smrti. Kroz dugo vrijeme svoga boravka u Dubrovniku pok. O. Gjildo obavljao je razne službe u samostanu Male Braće i kao starješina a najviše kao ekonom. Bavio se je dosta i propo- vjedanjem ne samo u Dubrovniku već je češće održavao misije kao i koriz- mene propovijedi po raznim mjestima Dalmacije. Objelodanio je i svoje pro- povijedi kroz mjesec svibanj. U Dubrovniku kao i u okolici bio je pokojnik veoma poznat i popularan krasni kameni most, slićan onome ma Pilama u Dubrovniku. Kameni most je drvenim lančanim mostom za pod-i zanje bio spojen sa vratima, a sa dru- ge strane zatvarala su ga vrata od že- ljezne rešetke, po kojim je narod pro- zvao taj predio ,Raštio“ (od italijan- skog rastello = 1ešetka). Druga gradska vrata, tako zvana nMala vrata“, otvarala su se na istoč- noj strani peterokuta, a do njih je bila zgrada glavne straže. Pd tako zvanog ,Starog Stoviša“ pa do polukružne kule kod tvrgjave Sv. Jeronima bio je dvostruki zid, a ispod njega djelomično rov (posat) a djelo- mičao more. Sve te utvrde sagradila je Dubro- vačka republika nakon kupnje Stona i Rata, Gradile su se, pojačavale i na- dogragiivale od 1334 godine do dru- ge polovine XVII vijeka. Te silne i veličanstvene utvrde, sim- boli moći Dubrovnika i važnosti Sro- na, bile su još potpuno sačuvane do treće četvrtine X[X vijeka. U tom vi- jeku, koji je u urbanistici i arhitekturi dalmatinskih gradova, značio kao vi- jek potpunog nazatka, u kome se sve rušilo bez obzira na tradicije i ljepo- tu. U tome je vijeku bilo neko nevje- rovatno ,utrkivanje“ za tobožnjim mo- derniziranjem. U istom tom :vijeku su se stare kamenite zgrade malterisale da budu ,ljepše“, a nove gradile u ne- kim pseado stilovima i onom arhitek- turom koju Nijemci pravilno nazvaše »Papendekel Archtektur“, U tom su vijeku pala djelomično žrtvom i divna utvrgjenja Stona. usljed svoga rada a mio i drag svakom sa svojim veselim i živahnim tempe- ramentom. — Jutros su mu priregjene svečane zadušnice u crkvi Male Braće, kojima je prisustvovalo veliko mnoštvo njegovih znanaca, prijatelja i štovatelja. Pu m kućni kino nosi vam veselje u kuću! Jeftino - poučno = zabavno O Jednostavno Interesantan program (200 raznih filmova za posugjivanje) KOMPLETNI APARAT sa motorom na električni pogon Dinara 1980-— Posudba filma za 24 sata od Din. 15'— Prikazujemo u našem izlogu, u našem dućanu i kod Vaše kuće. KNJIŽARA — FOTO-RADNJA Telefon 94 Hućni kino nosi Vam veselje u kuću! Jeftino - poučno - zabavno rukovanje eletrikom U to dakle vrijeme, nezuam na čiji predlog, ali svakako uz blagoslov ta- danjeg konservatora starine, porušile su se gotovo dvije strane gradskog zida. Porušili su ,Torjun“ a na nje- govim temeljima sagradili općinsku zgradu; porušili su oboja gradska vra- ta, te je tom prilikom nestala i ploča sa citiranim značajnim natpisom; po- rušili su napokon i divni kameni most pred velikim vratima. Sa cgromnim materijalom zidina i nasipa, koji je bio megju dvostrukim zidom, zasuli su rov, pristanište kod malih vrata i dio tuke te napravili ve- liku poljanu. Usljed toga su morali kanalizaciju produžiti kroz nisko na- suti teren, te je možda i to pridonjelo da komarci imaju podesnija legla. Ostali djelovi tih jedinstvenih utvrda, prepušteni su zubu vremena i gram- zivosti pojedinaca, koji su ih do pred kratko vrijeme upotrebljavali kao ka- menolom. Izraziti primjer nemara je tvrdjava Sv. Bartilomije, koju svake godine gromovi ruše, a vrlo mali bi trošak bio namjestiti gromobran, kad u tvrgjavi ima još i cisterna sa vodom. Da su se ta divna utvrgjenja u cje- losti sačuvala, danas bi bio Ston je- dinstvena atrakcija za turiste, jer dru- gi grad sa takvim spletom utvrda ne postoji u Evropi. Poželjno bi bilo da se spasi barem ono što je do danas ostalo; da se barem urede i poprave zidovi oko samog grada; da se na tim zidovima poprave platforme i prso- brani kako bi se moglo po njima ići. Šetnja po tim zidinama bila bi rijetko zanimljiva. L. B. ——— rr