Strana 4

 

Službeni oproštaj

Ni. Uzoritosti kardinala Pellegrinettia

Nakon 15 godina što je Msgr Her-
menegildo Pellegrinetti boravio kao
papinski nuncij u našoj državi služ-
beno se je u nedjelju oprostio od nas
katolika Hrvata u Zagrebu, te sutradan
jutrom otputovao u Rim. Došao je u
Jugoslaviju 1922, u ono doba prevaž-
nih dogagjaja i na političkom i na cr-
kveno-političkom području. Nuncij Pel-
legrinetti shvatio je važnost Njemu
povjerene zadaće, pa da može uspješ-
nije raditi, naučio je brzo hrvatski i
slovenski jezik, da je kroz prve godine
svoje službe posve dobro govorio oba
jezika. I doista Njegova je Nuncijska
djelatnost kroz tih 15 godina, ma iako
ispunjena borbom ali zahvaleć Njego-
voj diplomatskoj vještini, uspješna, ida
nije bilo uličarske zapreke za ratiticira-
nje konkordata bilo bi Njegovom diplo-
matskom spremom pravedno riješeno
i to prevažno pitarije odnosa katoličke
Crkve i države u Jugoslaviji.

 

ma. Oni su takogjer vodili brigu za
pjevanje na večernji i na Pontifikalu.
Isp. Chronicon str. 161-162).

| deset nedjelja izasebice nakon svet-
kovine svoga zaštitnika kupio se po-
božni grad oko njegova žrtvenika hr-
leći na t, zv. desetnedjeljnu pobožnost,
koju je Crkva i oprostima obdarila.
(Isp. Chronicon str. 163).

U novoj monumentalnoj crkvi sv.
Ignacija odregjena je posebna kapela
za oltar sv. Frane Ksaverskog. Samo
ie taj oltar na žalost sve do danas
ostao provizoran. Kad je vješti kist
Kajetana  Garzia  uspjelim  freskima
ukrasio svetište crkve, ma jednoj slici
je zorno predočio ganutljivi oproštaj
sv. Frana od sv. Ignacija na polasku
u Indiju. Od istoga je umjetnika i sa-
dašnja slika na svečevom oltaru: smrt
sv. apostola na otoku Sancianu, ako
nije ona druga, sada izgubljena, za
koju veli O. Josip Pudragović D. I.
(Sv. Franjo Ksaverski, Zagreb 1917.,
str. 269) ,da predstavlja Sveca, kako
ozdravlja okuženike, a da se je ma
Svečevu svetkovinu izlagala na njegovu
ollaru, (Isp. Chronicon str. 68).

Nastavit će se,

Utvrde grada Stona

Najinteresantnije i jedno od najljep-
ših mjesta teritorija bivše Dubrovačke
republike, svakako je grad Ston. Sam
grad sa svojim pravilno i po predvi-
gjenom planu izgragjenim ulicama, čini
vrlo lijep dojam. Ali njegove najveće
znamenitosti su njegove divne, naža-
lost vrlo zapuštene zidine. Takav splet
zidina, mislim da ne postoji nigdje na
svijetu.

Kad se kroz ,stonski kono“ pribli-
živamo Stonu, prošavši seoce Broce
otvara se uistinu divna i jedinstvena
slika. Gledaoc mora, da se i nehotice
u mislima prenese u srednji vijek.
Izmegju dva visoka brda, ali od njih
nizinama odjejleno, uzdiže se u obliku
piramide brdo ,Pozvizd“, ukrašeno
tvrgjavnim zidinama a okrunjeno tvr-
gjavom Sv. Bartolomije. Sa zapadne
strane ravno uz brdo ide k tvrgjavi
Sv. Bartolomije zid sa kruništem. Sa
istočne strane djelomično uz brdo, pa
onda cijelim brdom uz prevlaku stonsku,
sve do Malog Stona proteže se ogromni
zid sa četverouglastim kulama. Od sre-
dine tog zida ide opet njegov ogranak
uz brdo k Sv. Bartolomiji.

Ispod samog brda i djelom na nje-
govom obronku diže se sadašnji gra-
dić Ston. Grad je gragjen u liku pe-
terokuta, sa dvije paralelne stranice,
basom okrenutom k moru a vrhom
k brdu. Na jugo istočnom uglu uzdi-
že se ogromna četverou tvrgjava
sv. Jeronima, zvama i ,Veliki kaštio“,
a uz nju lijepi poluokrugli toranj, koji

Njegova Uzoritost kardinal Pellegri-
netti pokazao se je prama nama Hr-
vatima osobitim prijateljem. Njegovom
su zaslugom sregjene na opće naše
zadovoljstvo prilike hrvatskog Zavoda
sv. Jeronima u Rimu, pa i druga pi-
tanja. I eto sada prilikom svoga po-
laska u Rim Njegova se Uzoritost
službeno oprostila od nas u gradu Za-
grebu, a naš je bijeli Zagreb u ime
svih katolika Hrvata Jugoslavije do-
stojno odvratio svojim veličanstvenim
'očekom. Cio katolički hrvatski Zagreb
sa svojim Metropolitom koadjutorom,
sa velikim brojem biskupa, sa pretstav-
nicima svih vjerskih, prosvjetnih i ci-
vilnih ustanova i gradskih vlasti veli-
čanstveno su dočekali ma peronu svog
omiljelog Nuncija-kardinala. Zatim je
u zagrebačkoj katedrali otslužen svečani
»Tebe Boga hvalimo“, a u nadbiskup-
skom su dvoru slijedila čestitanja. Br-
zojavne pozdrave sa čestitkama poslali
su iz Dubrovnika preuzvišeni biskup
i preč, Stolni Kaptol.

Nj. Uzoritost kardinal Pellegrinelti
je sutradan u ponedjeljnik jednako naj-
svečanije i otpraćen na odlazak u Rim.
Tako se je kardinal Pellegrinetti oda-
lečio od nas, ali Njegova ljubav i oda-
nost prama nama jamči nam, da će
nam i dalje biti blagonaklonjen, te da
će se zauzimati za nas u svim pitanji-
ma, koji se odnose na nas.

Neka Ga Svevišnja Providnost uz-
drži na mnogaja u novoj Njegovoj
uzvišenoj službi!

 

Pisma iz naroda.

LUKA ŠIPANSKA. Dne 26 XI. pre-
minuo je ovdje g. Baldo Smrdelj, a
na 27 istog mj. bio mu je priregjen
lijepi sprovod, kojem je prisustvovalo
mnogo naroda iz Luke i Sugjurgja, te
i pokojnikova svojta iz Slanoga. Nje-
gov lijes bio je iskićen velikim brojem
vijenaca. Hrvatsko društvo Starčević,
kao svog člana, otpratilo ga je sa
barjakom do vječnog počinka. Pokoj-
niku Slava, a ucviljenoj obitelji naše
saučešće.

je u manjim dimenzijama nalik na tvr-
gjavu Sv. Ivana u Dubrovniku. Na ju-
gozapadnom uglu stoji okrugla utvrda
»Rotonda“, a do nje prema jugoistoku,
ostatci zidina, u narodu zvanih , Arci-
mon“ (od latinskog ,Arx inter moe-
mia“), Na sjevero zapadnom uglu uz-
diže se lijepa četverouglasta kula, u
narodu zvana ,Stari Stoviš“ a po ne-
kima i Miučeta!, od te kule odvaja se
i zid koji ide prema tvrgjavi Sv. Bar-
tolomije. Na sjevernom uglu t. j. na
vrhu peterokuta prema brdu, uzdiže
se poluokrugli toranj ,Stoviš“, Peti
sjeveroistočni ugao ima opet četvero-
kutnu kulu od koje ide navedeni ve-
liki zid k Malom Stonu.

U sredini iužne (morske) stranice,
dizala se do 70-tih godina prošlog vi-
jeka, velika četverouglasta kula, nazva-
na ,Torjun“ a do nje su nekad bila
glavna gradska vrata sa dvostrukim
svodom, nazvana ,Velika vrata“, Nad
tim vratima bijaše poprsje Sv. Vlaha i
ploča sa ovim natpisom :

NE MALE DEFENSUM LITUS
POPULETUR, ET ULTRA
ADRIACAS TENDAT PROXIMUS
HOROR AQVAS,
APPOSUIT BIMARIS TOT
PROPUGNACULA STAGNI
RAGUSA, ET BLASI NUMINA
MAGNA SUI.
Na Torjunu sa unutrašnje strane bio
je gradski saf, Pred vratima bio je

1 Cijeli se gornji dio grada Stona zove
Pod Minćetom“.

»NARODNA SVIJEST“ 7 Prosinca 1937

 

Broj 51

 

   

Ja zaštićujem
Vašu kožu!

Crvena, opora i ispucana koža
je dokaz da nije dosta ot-
porna, dakle preslaba. Zato
je potrebno da ju jačate i to
sa NIVEA. NIVEA sadržaje
,Eucerit“ koji prodire dubo-
ko u pore, hrani i jača kožno
staničje i podiže time otpornu
snagu vašoj koži. Rabite re-
dovito NIVEA i koža će vam
biti nježna, mekanai podatna,
unatoč vlažnog i hladnog
vremena.

 

1 0. Đildo Uskoković

 

Prošli petak umro je nenadano u
franjevačkom samostanu na Hvaru od
kljenuti srca O. Gjildo Uskoković.

Pokojnik je bio rodom iz Mokošice,
Već kao dijete stupio je u samostan
Male Blaće, gdje je mastavio svoje
nauke, koje je završio na megjunarod-
nom franjevačkom učilištu u Rimu.
Svoju prvu misu otpjevao je u Moko-
šici pred ravnih 40 godina. Odmah
se je zatim nastanio u samostanu Male
Braće, kog je ostavio pred nekoliko
godina u nadi da će mu zrak na selu
bolje pogodovati narušenom zdravlju.
Bio je tri godine u samostaou u Rožatu
i onda na hvaru gdje je vršio službu
starješine sve do svoje smrti.

Kroz dugo vrijeme svoga boravka
u Dubrovniku pok. O. Gjildo obavljao
je razne službe u samostanu Male
Braće i kao starješina a najviše kao
ekonom. Bavio se je dosta i propo-
vjedanjem ne samo u Dubrovniku već
je češće održavao misije kao i koriz-
mene propovijedi po raznim mjestima
Dalmacije. Objelodanio je i svoje pro-
povijedi kroz mjesec svibanj.

U Dubrovniku kao i u okolici bio
je pokojnik veoma poznat i popularan

krasni kameni most, slićan onome ma
Pilama u Dubrovniku. Kameni most
je drvenim lančanim mostom za pod-i
zanje bio spojen sa vratima, a sa dru-
ge strane zatvarala su ga vrata od že-
ljezne rešetke, po kojim je narod pro-
zvao taj predio ,Raštio“ (od italijan-
skog rastello = 1ešetka).

Druga gradska vrata, tako zvana
nMala vrata“, otvarala su se na istoč-
noj strani peterokuta, a do njih je bila
zgrada glavne straže.

Pd tako zvanog ,Starog Stoviša“ pa
do polukružne kule kod tvrgjave Sv.
Jeronima bio je dvostruki zid, a ispod
njega djelomično rov (posat) a djelo-
mičao more.

Sve te utvrde sagradila je Dubro-
vačka republika nakon kupnje Stona
i Rata, Gradile su se, pojačavale i na-
dogragiivale od 1334 godine do dru-
ge polovine XVII vijeka.

Te silne i veličanstvene utvrde, sim-
boli moći Dubrovnika i važnosti Sro-
na, bile su još potpuno sačuvane do
treće četvrtine X[X vijeka. U tom vi-
jeku, koji je u urbanistici i arhitekturi
dalmatinskih gradova, značio kao vi-
jek potpunog nazatka, u kome se sve
rušilo bez obzira na tradicije i ljepo-
tu. U tome je vijeku bilo neko nevje-
rovatno ,utrkivanje“ za tobožnjim mo-
derniziranjem. U istom tom :vijeku su
se stare kamenite zgrade malterisale da
budu ,ljepše“, a nove gradile u ne-
kim pseado stilovima i onom arhitek-
turom koju Nijemci pravilno nazvaše
»Papendekel Archtektur“, U tom su
vijeku pala djelomično žrtvom i divna
utvrgjenja Stona.

usljed svoga rada a mio i drag svakom
sa svojim veselim i živahnim tempe-
ramentom. — Jutros su mu priregjene
svečane zadušnice u crkvi Male Braće,
kojima je prisustvovalo veliko mnoštvo
njegovih znanaca, prijatelja i štovatelja.
Pu m

 

 

kućni kino nosi vam veselje u kuću!

Jeftino - poučno = zabavno

O

Jednostavno
Interesantan program
(200 raznih filmova za posugjivanje)

KOMPLETNI APARAT
sa motorom na električni pogon

Dinara 1980-—
Posudba filma za 24 sata od Din. 15'—

Prikazujemo u našem izlogu, u
našem dućanu i kod Vaše kuće.

KNJIŽARA — FOTO-RADNJA

Telefon 94

Hućni kino nosi Vam veselje u kuću!

Jeftino - poučno - zabavno

rukovanje  eletrikom

U to dakle vrijeme, nezuam na čiji
predlog, ali svakako uz blagoslov ta-
danjeg konservatora starine, porušile
su se gotovo dvije strane gradskog
zida. Porušili su ,Torjun“ a na nje-
govim temeljima sagradili općinsku
zgradu; porušili su oboja gradska vra-
ta, te je tom prilikom nestala i ploča
sa citiranim značajnim natpisom; po-
rušili su napokon i divni kameni most
pred velikim vratima.

Sa cgromnim materijalom zidina i
nasipa, koji je bio megju dvostrukim
zidom, zasuli su rov, pristanište kod
malih vrata i dio tuke te napravili ve-
liku poljanu. Usljed toga su morali
kanalizaciju produžiti kroz nisko na-
suti teren, te je možda i to pridonjelo
da komarci imaju podesnija legla.

Ostali djelovi tih jedinstvenih utvrda,
prepušteni su zubu vremena i gram-
zivosti pojedinaca, koji su ih do pred
kratko vrijeme upotrebljavali kao ka-
menolom. Izraziti primjer nemara je
tvrdjava Sv. Bartilomije, koju svake
godine gromovi ruše, a vrlo mali bi
trošak bio namjestiti gromobran, kad
u tvrgjavi ima još i cisterna sa vodom.

Da su se ta divna utvrgjenja u cje-
losti sačuvala, danas bi bio Ston je-
dinstvena atrakcija za turiste, jer dru-
gi grad sa takvim spletom utvrda ne
postoji u Evropi. Poželjno bi bilo da
se spasi barem ono što je do danas
ostalo; da se barem urede i poprave
zidovi oko samog grada; da se na
tim zidovima poprave platforme i prso-
brani kako bi se moglo po njima ići.
Šetnja po tim zidinama bila bi rijetko
zanimljiva. L. B.

——— rr