Strana 2
najpripravnije je izvršila taj nalog,
te je crna zastava sve ove žalostne da-
me vijala. Naš narodni zastupnik g.
proi. Roko Mišetić uputio je u četvrtak
preuzv. nadbiskupu Dr. Stepincu ovaj
brzojav: ,Prilikom smrti hrvatskog me-
tropolite primite u ime kotara i grada
Dubrovnika uz vjernu odanost izraze
dubokog saučešća u žalosti narodnoj
za velikim biskupom.
Dr. Maček kod odra dra A. Bauera.
Dr. Maček s više narodnih zastup-
nika pomolio se je pred odrom. lsti
dan makon iskazanog saučešća nad-
biskupu Dr. Stepincu u 11 sati došao
je u kapelicu, gdje je bilo izloženo
mrtvo tijelo velikog pokojnika. S njime
su bili narodni zastupnici: dr. Trum-
bić, dr. Pernar, dr. Torbar, dr. Reber-
ski, ing. Košutić i mnogi drugi. Dr.
Maček je ostao odmah podno odra i
i pomolio se, a zatim blagoslovljenom
vodom poškropio odar s mrtvim tije-
lom. Potom su pristupili i ostali hr-
vatski zastupnici da odadu počast vi-
sokom crkvenom dostojstveniku i na-
rodnom čovjeku blgpk. dru A. Baueru.
Sažalnica Sv. Oca Pape.
Hrvatski Metropolita preuzv. g. nad-
biskup zagrebački dr. Stepinac primio
je iz Vatikanskog Grada od Ni. U.
Kardinala državnoga tajnika Pacellia
ovu sažalnicu Sv. Oca Pape:
.Nadbiskup Dr. Alojzije Stepinac
Zagreb
»Vrhovni svečenik duboko dirnut
Smrču neprežaljenoga nadbiskupa
Bauera, koji je prednjačio sjajnim
uorlinama i zaslugama, za njegovu
dušu upučuje Bogu tople molitve,
»tebi pak i čitavoj nadbiskupiji izra-
zuje osjećaje saučešča, želi ti nebeske
«utjehe i podjeljuje ti blagoslov.
Kardinal Pacelli*.
I Nj. U. Kardinal Pellegrinetti poslao
je iz Rima sažalnicu na hrvatskom je-
ziku: ,Duboko ganut smrću Msgra
Antuna Bauera, pobožnog, prezasluže-
nog zagrebačkog madbiskupa, moga
ponajboljeg prijatelja moje saučešće
Mons. Koadjuroru, kleru i cijelom hr-
vatskom narodu“.
Veličanstveni sprovod.
Pri zaključku smo lista, pak nijesmo
još dobili potanji opis jučerašnjeg spro-
voda, možemo samo to reći, da na dan
pogreba sve srednje škole u Zagrebu
kao i u ostalim gradovima savske ba-
novine nijesu imale nastave, Pošto su
bile najavile mnogobrojne delegacije,
društava, preistavništva i mase naroda
iz cijele zemlje svoj dolazak, Ministar-
stvo je odredilo popust od 50% ma
željeznicama.
Nastup službe novoga zagrebačkog
nadbiskupa Mons. Dra A. Stepinca.
Odmah sutra dan po smrti bigpk.
nadbiskupa dra Antuna Bauera dne 8
t. mj. u 10 sati bila je održana u kap-
tolskoj vijećnici sjednica zagrebačkog
kaptola, na kojoj je komemorirsna smrt
blagopokojnog hrvatskog metropolite.
Nakon toga je novi hrvatski metropo-
lita Msgr. dr. Alojzije Stepinac pred-
ložio bulu (Apostolicas Litteras), kojom
je Sveta Stolica imenovavši ga nadbis-
kupom-koadjutorom cum futura succes
sione (s pravom nasljegja) dala pravo,
da po smrti nadbiskupa Bauera odmah
stupi u kanonski posjed zagrebačke
dijeceze. Iza toga je Kaptol primio u
sjednički zapisnik, da je Nadbiskup
Koadjutor dr. Alojzije Stepinac predo-
čio svoju bulu imenovanja Svete Sto-
lice od 28 svibnja 1934 cum futura
successione.
Sv. Franjo Ksaverski
pokrovitelj Dubrovnika
(Petar Perica D. I.)
Nastavak.
Zahvalnost za Svečevu darežljivost.
Gragjani su spremno slijedili krasan
primjer crkovne i svjetovne vlasti. Svo-
ju bi pobožnost spram toga zaštitnika
Dubrovnika očitovali i zavjetnim daro-
vima. Tako čitamo, da su g. 1737 re-
dovnice sv. Marije poklonile crkvi sv.
Ignacija 6 prekrasnih kita umjetnoga
cvijeća od svile u čast ovoga sveca i
sv. Frane Ksaverskog. (Chronicom
str. 59).
Vlastelin Nikola Gozze g. 1743 u
oporuci ostavlja 200 dukata za srebre-
nu svjetiljku pred Franjinim oltarom.
Ovoj svoti je kolegij pridodao 362 du-
kata pa je dao svjetiljku napraviti kod
rimskog vještaka g. 1747. (Isp. Chro-
micon str. 79—80 i 93).
Megiu pobožnim štovateljicama sv.
Pokrovitelja ističe se majka Oca Fra-
na Gundulića, g.gja Perka (+ 27. VIII.
1709). Isusovcima ostavlja razne svoje
posjede, da se u novoj crkvi (koja se
tada još gradila), sagradi kapela i oltar
sv. Frana Ksaverskog, kamo da se
kasnije iz stare crkve prenese u isti
grob smrtni ostanci njezini i pokojnog
joj sina Frana. (lsp. Chronicon str.
45 — 46). Obje joj se želje ispunile.
Početkom ožujka 1725., nešto prije
svečanog otvora i blagoslova crkve,
našla je sa spomenutim sinom poči-
valište na podnožju oltara svoga za-
štitnika. (Isp. Chronicom str. 52).
Takovi izljevi pobožnosti otkrivaju
nam i darežljivost Svečevu spram svo-
jih štićenika po dubrovačkoj republici.
Godine 1695 g. Ivo Gundulić, ne-
ćak tadašnjeg Rektora u isusovačkom
Kolegiju, O. Nikole Božidarevića za-
dobio više smrtnih uboda u prsa“. Ali
po vanrednom zagovoru sv, Frane Ks.
ranjenik je sretno umakao smrti. U
zahvalu je Svecu prikazao lijep za-
vjetni dar od srebra. (Isp. Chronicon
str. 39—40).
Po Pelješcu (,Ponta“) širila se g.
1732. smrtonosna pošast i već je bila
pokosila oko 300 oosba. U ovoj stisci
utekla se župa Janjina sv. Frani Ksa-
verskom, sveopćem pomoćniku u sva-
koj nevolji. Bilo to pred njegovu svet-
kovinu. Od toga blagdana nije više
pošast u Janjini zamahnula smrtnom
kosom, Zahvalna Janjina za vječnu
uspomenu velikog dobročinstva podi-
gla je kapelu mogućem Pokrovitelju.
(Isp. Chronicon str. 60) :
Sv. Pokrovitelj u pozadini.
Odlaskom Isusovaca iz Dubrovnika
(1773.). ohladnjela je ponešto i pobož-
nost Dubrovčana spram njihova dru-
goga ,Parca“. Ipak se nije nikad uga-
sila. U zapisniku crkve sv. Ignacija za
vrijeme OO. Pierista, koji su iza od-
laska Isusovaca preuzeli dubrovački
kolegij, zabilježene su razne potankosti,
koje treba pripraviti za taj blagdan pri
dolasku Kneza i svećenstva i za vrije-
me crkvenih funkcija na tu svetkovinu.
Dapače još za vrijeme austrijske vlade na
Svečev bi blagdan dužnost negdašnje-
ga Kneza republike vršio kotarski Po-
glavar sa svojim činovništvom, dok ni-
je bešćutni liberalizam i to zabacio.
(Isp. J. Predragović, nav. dj. str. 269)
Kućni Dnevnik Dubrov. Rezidencije D.
I. od 1859. donosi pobliži izvještaj o
svečanoj proslavi 200-godišnjice dubro-
vačkog Pokrovitelja sv. Frana Ksavera.
Novi Dubrovnik danas s pohvalnim
pietetom odgrće zastor zaboravi s po-
budnih običaja iz lijepe dubrovačke
prošlosti. Pravo je da se iz pozadine
izvede i ovaj naš nebeski Pokrovitelj
i da se s dužnim poštovanjem opet
preuzme zavjetna obaveza dičnih nam
pregja. Istina, slavni apostol azijskog
istoka ne treba naših počasti, ali mi
dnevno osjećamo sve to jaču potrebu
njegova divnog uzora i snažnog za-
govora.
NARODNA SVIJEST 8 Prosinca 1937
NJSE
===
MMMMUMIMIMMAIMA,
DAMAMA HAMM UMOM TREMA MMM,
Ipak se i opet svi vraćaju
IME
Broj 53
SS
k meni! ;
zmmomnrmaammlh
Nije ni čudo,
samo NIVEA
,Eucerit“ sred-
stvo za jačanje
kože. Osim
toga je NIVEA
vrlo = jetina i
izvrsna.
A MKNN u
NN N NE
NS
Je li Dubrovnik katololički grad ?
Malo čudan izgleda ovaj upit, ali
ipak nam se je sam nametnuo kad
smo se na dan 8 XII. o. g. (blagdan
Neoskvrnjenog Začeća _ Bogorodice)
prošetali ulicama našeg starog i kato-
ličkog grada i vidjeli kako su skoro
sve trgovačke i zanatske radnje kroz
cijeli dan otvorene širom i u njima se
radi kao svakog radnog dana.
Da se uvjerimo je li tako i u dru-
gim gradovima Dalmacije i Hrvatske,
potražili smo novine i našli smo u
jednim i drugim saopćenje trgovačko-
industrijskih i obrtno-zanatskih komora
koje oglašuju i obavještavaju svoje čla-
nove i gragjanstvo, da će toga dana
(8. XII.) radnje biti otvorene samo do
12 i po sati a radionice do 12 sati,
radi spomenutog katoličkog praznika.
O inovjerskim radnjama nema spome-
ua. Dakle ove potpadaju istoj naredbi.
Pogledali smo i na obično mjesto
oglašivanja naših trgovačko-obrtnih i
zanatskih udruženja, ali nijesmo ni vi-
djeli ni našli nikakva oglasa. Upitani
pojedini trgovci i obrtnici odgovoriše
nam da nijesu dobili nikakvo obavi-
ještenje, ali nam takogjer naglasiše da
za Zetsku banovinu ze važe oni isti
zakonski propisi u tome pogledu, koji
važe u savskoj i primorskoj banovini.
Zaista čudno ako je to istinito. Zar
nijesmo svi u jednoj državi? Zar se
ne moraju poštivati vjerski osjećaji
ogromne većine gragjanstva? (preko
95% katolika). Zar za Dubrovnik mo-
raju vrijediti isti propisi u tom pogle-
du koji danas vrijede u najzadnjoj va-
rošici Crnegore gdje nema. mješanih
vjernika ?
Ako je zbilja ovako onda je krivnja
samo na našim gore spomenutim tr-
govačko-obrtnim i zanatskim ustanova-
ma, koje su morale po savjesti i po
dužnosti tražiti i zahtjevati da se ta-
kovi propisi izmjene, jer vrijegjaju
vjerske osjećaje ovog starog i katolič-
kog grada, koji se je kroz vjekove po-
nosio svojom katoličkom vjerom.
Mi nećemo svaliti niti cijelu krivnju
na spomenute ustanove koje su pro-
pustile, u ovom slučaju, da učine svo-
ju vjersku i gragjansku dužnost, Mi
ovim okrivljujemo i sve naše trgovce,
obrtnike i zanatlije Katoličke vjere, jer
su oni to morali imperativno tražiti da
se uredi ovo pitanje na čast i ponos
njihova vjerskog i nacijonalnog osvje-
dočenja.
Kad i to ne bi uspjelo i ako je da-
nas sve moguće dok su na kormilu
pojedinih ustanova bezvjerci, onda su
svi oni katolici morali sami bez ićijeg
naloga i nagovora zatvoriti svoje rad-
nje i pokazati svakomu da oni poštu-
ju svoje vjerske svetinje i ne dozvo-
ljavaju da ih itko vrijegja. U ovom
slučaju nema nikakovih izgovora ni
kompromisa. ž
Bog i vjera nemogu se spojiti sa
irgovačkim i političkim spekulacijama
i svi pravi katolici znati će voditi ra-
čuna o takovim spekulantima.
Još smo nešto tog dana opazili.
Onim ulicama kud je imala proći obi-
ćua godišnja procesija iz Male Braće,
neki su se trgovci i obrtnici ustruča-
vali da za prolaza procesije zatvore
vrata svojih dućana, već su to jedva
na polovicu učinili kad ih je redar u-
pozorio da tuda ima proći procesija
sa Svetotajstvom.
Gragjani - katolici starog Dubrovni-
kr, zamislite se malo u ove žalosne
naše konstatacije i sjetite se kako je
to bilo u našem katoličkom gradu
otrag samo nekoliko godina, pak oada
ruku na prsi i sami prosudite dokle
smo doprli u ovo nekoliko godina.
Pri završetku naglašujemo da je
vjerski indiferentizam uništio ne samo
pojedine gradove nego i čitave narode
i survao ih u rasulo i propast. To sve
vigjamo i u današnjim danima po svi-
jetu. Zato u pamet dok nam je još na
vrijeme, jer bi docnije moglo biti pre-
kasno kako to već i kod drugih naroda
osječaju na vlastitoj koži i imovini.
Imamo uvriježenu od starine onu
našu lijepu narodnu poslovicu: ,Bog
ne plaća svake subote !*“
za BOŽIĆ najprikladniji dar, cipela
Veliki izbor za dame i gospodu. — Članovima ,,Zadruge
državnih službenika“ na otplatu uz iste cijene kao i za gotovo.