Strana 2
Dun ANTUN kan. LIEPOPILI
nestor dubrovačkih svećenika
1848 — 1938
Preč. kanonik i prepozit dubrov.
stolnog Kaptola Dn. Antun Liepopili
koji se je je rodio na 29 prosinca 1848 g.
ulazi u 90 godinu svog života i prema
tome je najstariji svećenik dubrovačke
biskupije.
Preč. Liepopili potječe od stare du-
brovačke pučanske familije, ali kako
mu je blgpk. otac bio po zvanju sudac,
to se je naš jubilarac slučajno rodio u
Makarskoj gdje je i svršio pučku školu.
Gimnazijske nauke je izučio u Du-
brovniku a bogoslovne u Zadru i u
Dubrovniku.
Kad je god. 1872 zaregjen za sve-
ćenika od blagpk. biskupa Dr. Markića
u Kotoru, jer je tada dubrov. biskupija
bila bez biskupa, prvu je sv. misu ot-
služio u crkvi sv. Vlaha dubrov. parca
i zaštitnika. Odmah kao mladomisnik
prvu je dušobrižničku službu obavljao
u Dubrovniku i na Brgatu a zatim po
župama Stonskog i Konavoskog deka-
nata i to sa najboljim uspjesima za
vjerski i duševni odgoj svoiih župljana.
Najznačajnija je bila njegova, žup-
nička služba u Topolu i Ošljemu, jer
ona pada u god. 1875 i susljednje,
kad je u one burne godine buknula
hercegovačka buna. Pošto se te župe
nalaze skoro u neposrednoj blizini her-
cegovačke granice to su hercegovački
ustaše i izbjeglice nahrupili u obližnja
sela preko granice tražeći utočišta i po-
moći u svoje najbliže braće seljaka.
Teški su to bili časovi za plemenitu
dušu župnika Liepopili, jer narod nje-
govih župa siromašan, a iz ljubavi
prema svom bratu iskrnjemu trebalo je
da pomogne izbjeglicama. Župnik obi-
lazi sve i svakoga, tješi i pomaže, gdje
se dade pomoći. Organizira javnu po-
moć, da mu i država, osim ostalih
daje novčanu pomoć, da ublaži bije-
du izbjeglica.
Tom prigodom župnik Liepopili uz
humanitarnu pomoć razvija i veliki na-
cijonalni rad na korist hrvatskog i ka-
toličkog življa onih krajeva koji su
toliko vjekova čamili pod turskim igom.
Mnogo bi se o tome dalo napisati, ali
to nije moguće u ovoj prigodi.
Nakon tih burnih godina, Liepopili
biva god. 1883 imenovan, od slavne
uspomene biskupa Vodopića, župni-
kom-dekanom u Stonu, gdje je krez
dugi niz godina razvijao veliku djelat-
nost ne samo na crkvenom nego i na
kulturnom i humanitarnom polju. Ime
župnika Liepopili je toliko povezano
sa starim gradom Stonom, te je kod
tamošnjeg naroda postalo toliko popu-
larno, da nema ni stara ni mlada koje
ga ne spominje sa osobitim poštova-
njem i harnošću.
God. 1897 nadžupnik Liepopili po-
staje residencijalnim kanonikom stol-
nog Kaptola dubrovačkog, u kojem se
svojstvu eto već 40 godina nalazi, gdje
je obnašao razne časti, To je zbilja
jedna rijetkost tako duga služba, na-
kon naporne i vrlo teške župničke
službe.
Njegovim dolaskom u Dubrovnik
nastaje i nova perioda u njegovom ži-
votu i radu. Pomlagjenim silama on
neumorno radi na svim poljima vjer-
skog, kulturnog i nacijonalnog života
svog milog Dubrovnika i njegovih su-
gragjana. Opisati sve što je naš jubi-
larac kroz ova četiri decenija uradio u
našem gradu, trebala bi posebna stu-
dija koja bi obuhvatila jednu debelu
knjigu. Svakako, da se taj rad prosudi
i ocijeni treba vrsna sila i spremno
pero a nadamo se, da će i to biti u
svoje vrijeme.
Njegov pak rad na historijskom i
književnom polju toliko je opsežan da
se moraš ne samo diviti nego i čuditi
tolikoj spremnosti i ustrajnosti. Čak i
danas u starosti i ako slabog vida ipak
još ne odlaže pera uego uvijek kopa
zatrpano književno-historijsko blago
našeg hrvatskog naroda i svog milog
starog Dubrovnika.
Uz mnoga dobra i korisna djela koja
je vrli jubilarac za svog dugog i plod-
nog života učinio, moramo spomenati
mecenatski poklon njegove velike i vri-
jedne knjižice Dubrov. Grad. Biblioteci,
Tim je ne samo sebe ovjekovječio nego
je i budućim naraštajima pružio mo-
gućnost nsuke.
Još mnogo bismo imali da istaknemo
o njegovom nacijonalnom i humanitar-
mom radu te odgoju omladine, ali ne
želimo da tim povrijedimo osjetljivost
prečasnog jubilarca koji nikad nije že-
lio da se ističe i da vješa na veliko
zvono svoja djela. Rogjen skroman i
siromašan tako je uvijek i živio i ra-
dio nastojeći da koliko može i gdje
može svakomu pomogne.
Zakljućujući ovaj naš kratki i zbijeni
pregled jubilarčeva rada ponavljamo
mu naše iskrene čestitke uz srdačne
želje, da mu Svemogući udijeli milost,
da u najboljoj duševnoj i tjelesnoj snazi
dočeka zadnje dane svog neumornog
života i plodnog rada na korist Vjere,
hrvatskog naroda i svog milog Dub-
rovnika. Vlaho Turčinović,
Svjetski
euharistijski kongres
(Crkve za Hrvate i Slovence).
Pripravni odbor za svjetski euharis-
tijski kongres u Budimpešti dodijelio
je Hrvatima i Slovencima dvije crkve,
u kojima će za vrijeme kongresa obav-
ljati pobožnosti na svome jeziku. Hr-
vatima je dodijeljena kapucinska crkva,
a Slovencima crkva bolnice svete Eli-
zabete. Naši delegati pregledali su oba-
dvije crkve i našli ih za vrlo zgodne.
I jedna i druga su na Budimu u glav-
noj ulici (FOutca), jedna od druge uda-
ljene 5 minuta hoda. Nijesu doduše
te crkve velike (u kapucinsku stane
oko 800 ljudi, a u onu svete Elizabete
oko 600 ljudi), ali im je položaj jako
zgodan. Nalaze se blizu obale Duna-
va, pa će naši hodočasnici imati lijepo
mjesto kod dunavske procesije. Crkve
su nasuprot parlamentu, pa ih je lako
naći. U neposrednoj je blizini lančani
most, preko kojega će naši hodočasnici
lako doći u središte grada i do glav-
nih mjesta svečanosti.
Izmegiu tih crkava nalazi se budim-
ski društveni dom (Budai Vigado), čija
nam je prostrana dvorana dodijeljena
za zborovanje.
Interesantno je, da se još za vrijeme
rata u kapucinskoj crkvi propovijedalo
ga hrvatskom jeziku, jer je u Budimu
bilo dosta Hrvata starosjedioca.
Pripravni odbor učinio nam je uslu-
gu, što nam je baš te crkve dodijelio.
Spomen 1000 godišnjice Kraljevstva
Hrvatskoga —. ilustrirana poštanska
dopisnica sv. Ćirila i Metoda na Du-
, vanjskom gova g svakoj pošti samo
inar.
NARODNA SVIJEST 30 Prosinca 1937
Širite
»Narodnu Svijest“, !
Sretno :
zo,
u“.
IM
udi.
u
gl.
ua
u
Novo Ljeto!
S obzirom na ogromni broj
mojih prijatelja i prijateljica
moguće mi je samo ovim
putem svima zaželjeti Sretnu
Novu Godinu ! Kao prošle
godine tako ću i 1938. biti na
svom mjestu te Vašu kožu
jačati i štititi od bolesti. Radi
toga pijem za Vašu sreću...
i za zdravu kožu.
Zanimljivosti
Znak povjerenja. Eoglesko mini-
nistarstvo zdravlja povjerilo je na Malti
sve karitativne ustanove redovnicima
Salezijancima. |
Koliko je na svijetu ljudi. Nje-
mački statistički ured u Berlinu dono-
si u svom organu ,Wirtschaft und
Statistik“ najnovije podatke o broju
stanovnika na kugli zemaljskoj, koji
su sastavljeni prema posljednjim pro-
pisima i procjeni. Na svijetu je dakle
preko dvije milijarde duša, tačnije re-
čeno 2 milijarde 116 milijuna. Ali ,mi-
lijarderski“ dio svijeta je u tom smislu
samo Azija, koja ima jednu milijardu
162 milijuna stanovnika, dakle skoro
55 posto. Druga milijarda je razdije-
ljena na ostala četiri dijela svijeta :
Evropa 526 milijuna, Amerika 266 mi-
lijuna, Afrika 151 milijun i Australija
i Oceanija samo 11 milijuna. Najviše
je dakle naseljena još uvijek Evropa,
gdje na kvadratom kilometru živi pro-
sječno 46 duša, ali gdje je još uvijek
dosta mjesta kad uzmemo u obzir, da
su u Belgiji na kvadratnom kilometru
273 duše, u Holandiji 250, u Velikoj
Britaniji i sjevernoj Irskoj 194, u Nje-
mačkoj 144, u ltaliji 138, u Češkoj
158 i t, d.
Novi njemački hidroplan. U nje-
mačkoj luci u Friedrichshafenu završen
je nedavno novi njemački hidroplan,
koji će se upotrebljavati na širokoj pu-
čini i daleko od obale. Hidroplan je
snabdjeven napravama, koje mu daju
veliku sigurnost i na najvećim mori-
ma i daleko od obale.
Kardinali u vojsci. Kardinal Gerlier
primas Galije bio je za vrijeme evrop-.
skog rata prosti vojnik. U strašnoj
bitki na Marni bio je teško ranjen. 1
talijanski kardinal Piazza, dosađašnji
mletački patrijarka bio je kao oficir u
ratu, a novoimenovani kardinal Pelle-
grinetti bio je vojnim svećenikom za
vrijeme rata.
Književno društvo ,Matica Hrvat-
ska“ platila je u posljednjih deset go-
dina preko šest milijuna dinara za
štampanje svojih izdanja, a književnici
su dobili u ime honorara dva i po
milijuna dinara,
35 milijona telefona ima ma čita-
vom svijetu. Američko ministarstvo sa-
obraćaja je objavilo, da je toliko bilo
telefona u upotrebi na čitavom sviietu
i to na početku prošle godine. Najveći
broj telefona ima Newyork oko 1 mi-
lijon i po.
Broj gjaka ove godine izuosio je
u cijeloj državi preko milijun i po.
Učenika [u pučkim školama bilo je
1,400 000; učenika u gimnazijama
911.391, a ma sveučilištima 14.000
studenata.
4
Domaće
vijesti
Istina o izjavi hrvatskog metropo-
lite ,Vremenu“. Povodom članka u
beogradskom ,Vremenu“ od 19 ov.
mj. pod naslovom ,Hrvati poslije spo-
razuma s Udruženom Opozicijom“,
obratili smo se piše ,Hrvatska Straža“
od 22 t, mj. na nmadbiskupsku kance-
lariju, gdje nam je saopćeno, da Pre-
uzvišeni Gospodin Nadbiskup dr. Aloj-
zije Stepinac nije za ,Vreme“ da u-
opće nikakove izjave. Ono što pak
dopisnik ,Vremena“ iznosi iz davnog
privatnog razgovora sa Preuzvišenim
Nadbiskupom, na nekim je mjestima
više izraz subjektivnog stanovišta do-
pisnika. \
Oporuka nadbiskupa dra Bauera.
Prema svojoj oporuci ostavio je pok.
nadbiskup dr. A. Bauer jednu desetinu
svoje imovine Akademiji znanosti i
umjetnosti, jednu desetinu svojoj rod-
bini, a osam desetina svoje imovine
nadbiskupskom sjemeništu u Zagrebuli
gimnaziji u Zagrebu. Ostavinska ra-
sprava inače mnogo interesira čitav
Zagreb, jer se uporno pronose vijesti,
prema kojima je blagopok. Dr. Bauer
ostavio veći dio svoga imanja raznim
kulturnim i humanitarnim društvima, a
u prvom redu zagrebačkom sveučilištu
pored velike ostavštine, koje je ostavio
crkvi.
Novost!
Česka Staklana, Dubrovnik
otvorila je svoju brusionu stakla i iz-
radu OGLEDALA te vrši sva brušenja
i graviranja stakla za pokućstvo, iz-
loge, automobile, i t. d.
Izragjuje OGLEDALA svih vrsta kao i
iz čistoga kristala. '
Popravlja stara pokvarena ogledala.
Na svoj ostaloj robi daje
10% jesenskog popusta.
DAMIEŠ
Najbolju frizuru za razne
zgode, te trajnu i vodenu
ondulaciju kao i bojadisanje
kose imat ćete, ako posjetite
Damen Friseur Salon
nr ANNY
Cijene umjerene. Izradba uz jamstvo.