NSI SO ROSES AO SET TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijes QOD. XXI — BR. 1 DUBROVNIK, 4. Siječnja 1939 CIJENA Din. 1'50 310 NAM NOSI GODINA 19397 »Čut ćete za ratove | glasove o ratovima.“ (Mat. XXIV. 6) Ne treba čovjeku nikakvog astro- loško-gatalačkog znanja ni pribora: ne treba mu niti kake naročite in- spiracije niti revelacije, pak da ipak više - manje točno pogodi i prorekne kakvo će nam biti ovo mlado ljeto, koje se je pred četiri dana rodilo. Ne treba nikakve tajanstvene mudro- sti da se kaže kako nova godina — po svemu izgledu — neće biti ni vedra ni mirna; a dao veliki Bog da ne bude gora od pređašnje! Godina 1939 primila je teško na- sljedstvo; osvanula je natovarena mnogim neriješenim pitanjima i opte- rećena svim političkim, ekonomskim i svakojakim drugim bjedama prošlih godina. Pa kao što napori ranijih vremena ne bijahu kadri nijednoj muci kraja doći, niti ciglo jedno pitanje na čistac izvesti, ili mu naći iole čestito riješenje; nego je dapače svaka na- redna godina, od 1918 do danas, sta- rim zapletajima i trzavicama pridoda- vala nove; tako će, po svoj prilici, biti i ove godine. Eto n. p. španjol- ska kriza oteže se, grozna i krvava, već pune dvije i po godine, prijeteć od vremena do vremene, općom kon- flagracijom; a ne možeš joj sagledati konca; buduć komunističko-demokrat- ski smutljivci s istoka i zapada tvrdo- korno podupiru i podjaruju barcelon- , ske krvnike, ne bi li ipak na koji na- čin iz ruku generala Franca istrgnuli konačnu pobjedu. Palestina nikako da se smiri; rat na dalekom Istoku ta- kođer se odugovlači; ,mudro“ pak i »krasno“ ,riješenje“ češko-njemačkog spora, skalupljeno jesenas u Miin- chenu, urodilo je već čitavim nizom novih, zamršenih pitanja: u Podunav- lju i na istoku Evrope. Talijansko- francuski odnošaji koji odavna jošte — od dana tripolitanske ekspedicije g. 1911 — ne bjehu ružičasti, a koji u ovo posljednje doba, kanda se bje- hu, na jedvite jade, počeli zeru po- pravljati sad su opet najedamputa to- liko zamutili, te se čak pronosi šapat — o mogućnosti rata. Dodajte svemu tome neumorna rovarenja, koja so- vjeti i vjerna im druga masonerija posvuda vrše; dodajte jošte, stano- vite, vrlo krupne, možda fatalne po- grješke fašističkih i drugih sličnih, tako zvanih ,autoritativnih“ režima, ! pak ćete dobiti približno vjernu sliku općeg meteža i kaosa u kom se ne- _ na svetkovasmo slavni = 11; Dj. Ap. IV. 11-12). Preksutra sla- sretno čovječanstvo danas davi. Izlaz iz ovako čemerne situacije ima samo jedan. Otrag jedanaest da- rođen - dan Kneza Mira. Prekjuče proslavismo blagdan njegova božanskog Imena : a ime mu je Isus: ime ,kome treba da se pokloni svako koljeno onih, \koji su na nebu i na zemlji i pod zemljom... Ovo je kamen, koji vi zidari odbaciste, a koji postade glava od ugla. I nema ni u jednome dru- gome spasenja, jer nema drugog ime- na pod nebom danog ljudima, kojim bismo se mogli spasiti“. (Filip. Il 10- vićemo spomen dan isto tako važnog, kao što je i dan Kristovog rođenja, zgodu naime kada se je novorođeni Kralj objavio narodima: predstavlje- nim u osobama svetih triju kralja. Trebalo bi da i danas vrhovni pred- stavnici nauke, moći, autoriteta pri- znadu vlast Kristovu i zakon evan- gjelja pa eto odmah pravog riješenja svakom pitanju i sigurna lijeka sva- kom zlu. Megjutim proti Kristu dižu se sada ne samo crveni: okupljeni pod barjacima srpa i čekića; ustaju — crnog mi bezumlja! — i oni s desna, oni od drugih boja i značaka. Proti Križu Kristovu kočoperi se, ona- mo gore na sjeveru, jedna njegova odurna karikatura. Proti božanskim načelima evangjelja, ističu sada zo- ološku, ili bolje psiho-patološku ,ide- ju“ rasizma. Pa i talijanski fašizam, do juče tako lucidan, bar upogled odnošaja s Crkvom, zastranio je na- jedamput i svojim čudnim ,rasnim“ zakonima nanio duboku ranu konkor- datu sa sv. Stolicom, i to baš uoči desetgodišnjice od sklapanja tog istog konkordata (11. ll. 1929). Među državnicima sve to manje ljudi jasna pogleda, snažne volje. Među širim narodnim slojevima sve to veća demoralizacija: pohlepno se gutaju najbesmislenije političke bajke i slijede najstupidnije parole. I skoro svud se aklamiraju nekaki vođi“. »Vođa!“ ,Vođa!“ ,Vođa!“ trube ti u uši kuda god se makneš. ,Epoha koja neprestano govori o problemu vođa — veli jedan odlični današnji mislilac — priznaje svoju nemoć da vodi. Tu nesposobnost prati na čudan način obožavanje države. Služenje ovom idolu; služenje, koje se danas naročito ističe u borbi oko rasa i na- roda, u postavljanju skale u odgoju, što od omladine stvara brojke u dr- žavi, dokaz je opadanja i duhovnosti i religioznosti. Misao na zajednicu kakva se danas nakalemljuje miliju- nima u Evropi, treba da nadomjesti osobnu vrijednost pojedinca. To je dobro tek za sitne duše. Komu je neophodno potrebita zajednica da bi se razvio, taj pripada krdu“. (E. Lud- wig. ,Vođi Evrope“. Predgovor). Nije dakle fajde očekivati mira ni boljitka od onih, te se doduše na sva usta deru: Mir! Mir! Ali ,zbilja nji- ma nije do mira“. Oni su nam god. 1918 dali ne pravi mir nego Versaj- ski mir; prošle godine dadoša nam: prvo , Anschluss“, zatim Miinchen; a sad će nastaviti miinchenskim drumom do novog valjda i sveopćeg pokolja. Mi katolici, treba da se u ime či- tavog čovječanstva zaufano molimo milostivom Spasitelju ,koga poznavati znači živjeti, a komu služiti znači kra- ljevati; da bi nam dao onaj mir, koji svijet ne može dati“. No prije toga neophodno je nužno da iz srca svoga izbacimo idole. Id oklonstvo je Bog vidimo ? 9 Položaj katoličke štampe među Hrvatima U oči otvorenja Vatikanske Izložbe počelo je nredništvo , Života“ (godine 1935, str. 458. i sl.) pod naslovom »Smotra štampe u Jugoslaviji“ dono- siti podatke o cjelokupnoj štampi kod nas. Izneseni su poimence svi dnevnici pa onda svi tjednici i mjesečnici, bez razlike, što u državi izlaze, uz nazna- ku mjesta izlaženja i oznaku smjera. Ova oznaka glasi primjerice: indife- rentan, liberalan, katolički, protukatc- lički, naklon, marksistički, stručni itd. Njome se je htio označiti samo odnos pojedinog lista prema katoličkom svje- tovnom nazoru. Kako je to bio prvi pokušaj da se prikaže smještaj naše katoličke štampe i njezin omjer prema cijeloj današnjoj periodičkoj produkciji, to je taj naporni rad o. Karla Grim- ma D. I, urednika , Zivota“, od velike važnosti za maše pitanje to više, što se je do tada s katoličke strane motrio i prikazivao samo razvoj i napredak vlastite katoličke štampe, a ostavljala kod toga po strani indiferentna i pro- tukatolička štampa. Prema toj radnji utvrgjeni su koncem 1935. ovi rezul- tati, Svih je dnevnika u državi bilo 42, od toga katolička samo dva (za- grebačka ,Hrvatske Straža“ i ljubljan- ski ,Slovenec“), maklon samo jedan (osječki ,Hrvatski List“), ali je zato izrazito protukatoličkih bilo šest (od toga 3 najveća beogradska), marksisti- čki 1 (somborski ,Uj Hirek“), liberal- nih 13, uz 5 indiferentnih i 5 stručnih (burzovnih). Katolička i katoličkom svjetovnom nazoru sklona dnevna štampa iznosila je prema tome po broju dnevnika 7%, protukatolička i marksistička 17%, liberalna 30%, a indiferentna, stručna i ostala neopre- dijeljena dnevna štampa 46% svih dnevnika uopće. No kad se promotri visina naklade tih dnevnika, tada omjer tiraže katoličkih dnevnika prema osta- lima ispada još nepovoljnije, jer je glo- balna naklada dnevnika u Jugoslaviji bila ocijenjena s oko 400.000 primje- raka, od česa je 250.000 dakle više nego polovica, pripadala protukatoličkoj a samo 20.000 t. j. 5% katoličkoj dnevnoj štampi. Što se tjednika tiče, izlazilo je prema tim podacima u Jugoslaviji tada 331 tjednik, a od toga je bilo samo 27 katoličkih sa 6 naklonih, dok je pro- tukatoličkih bilo 30 (i to 10 marksi- stičkih, 7 socijalističkih .i 1 masonski) uz 16 liberalnih i 13 indiferentnih Mjesečnika bilo je u svemu 700. Od toga pozitivno vjerski opredijeljeno 113, i to 83 katolička, 14 pravoslavnih i 15 inih. Nabožnih je bilo 29 (od toga katolička 24); protukatoličkih 24 (od toga 6 marksističkih). Revija bilo je 60—70, od tih za znanost i umjetnost 18 (3 katol.), za kulturu i prosvjetu 15 (7 katol.), za književnost i glazbu 16 (3 katol, 2 marks.), dok ostatak otpa- da ma revije stručnog, privrednog ili političkog značaja. Po centrima imao je Zagreb 203, Beograd 188, a Ljub- ljana 106 tjednika. I ovogodišnji ,Život“ pod uredni- štvom o Stj. I. Poglajena D. [., t gier prati to pitanje, pa domosi (god. 1938. str. 233 i sl.) tabelu movina i časopisa u Jugoslaviji prema doktor- skoj disertaciji, što ju je filozofskom fakultetu Friedrich: Wilhelmovog svei- čilišta u Berlinu predložio g. Alfred Falk iz Maribora. Uredništvo , Života“ dodaje, da je prikaz g. Falka vrlo za- nimljiv, iako nepotpun i pristran, Pre- ma njegovoj tabeli izilazi a Jugosla- viji 50 političko-informativnih dnevnika, 339 tjednika i 224 mjesečnika. Od toga nosi hrvatski jezik relativnu većinu od 208, naprama 180 srpskih i 58 sloven- skih političko-informativnih movina, a jednako nosi prvenstvo i Savska ba- novina sa 166 prema 146 na području Uprave grada Beograda. Katolici iznosili su 39.3% cijelog ži- teljstva, ali broj njihovih časopisa sa- mo 12.4% od cijeloga broja časopisa u državi. Hrvati (katolici i muslimani) čine 32.2% cijelog pučanstva, no nji- hova štampa reprezentira 41,6% cijele periodičke štampe. Hrvati-katolici na- pokon sačinjavaju četvrtinu (25.7%) cijelog stanovništva, ali njihovih 69 listova (novina i časopisa) iznosi tek petnaestinu (6.3%) svih listova u drža- vi. Ovo nas sigurno ne može veseliti, NOVO! rukavice, Dođite i uvjerite se. ,REKORD“ Podružnica DUBROVNIK £:| Je KUĆE Telefon 328 Ul. Kraljice Marije Otvorili sno odio konfekcije i to specijalno fine konfekcije. — Osobito preporučamo naše balonske kabanice, trenchoate »DERBY“, jesenske i zimske muške kapute sve u najprvokla- snijoj izradbi i od originalnih engleskih i českih materijala. — Iznenadit će Vas naše vrlo niske cijene! Preporučamo veliki izbor originalnih engleskih i českih štofova za odijela i kapute, košulje, pijame, pulovere, kravate kao i ostalu manufakturnu robu. — Tražite posjet naših zastupnika. Sve ovo možete nabaviti i na dugoročnu otplatu uz sasma iste cijene kao i za gotovo, SAMO KOD NOVO!