Strana 2

 

Da li je glavni oltar u Maloj Braći
mogao da bude u Absidi

(Ulomak iz oveće studije)

Crkva je Malebraće bila gragjena u
u Romanskom stilu kao što je Gospa
velika, Sv. Vlaho i Sv. Dominik, Pre-
ma tomu glavni je oltar bio u Absidi.
Tkogod stoji na stanovištu, da je
glavni oltar u Crkvi Malebraće prije
potresa bio na istom mjestu, gdje je
i sada. Da se ovo dokaže, upire se u
to, što je bilo mnogo grobova u Absi-
di, prema Matici mrtvih, stoga da nije
moglo biti mjesta oltaru glavnom.
Hrvat. Straža br. 267 od 24 studenoga
p. g. Zagreb ovako piše: Napominjem,
da su svi ovi grobovi od prije veliko-
ga potresa to jest prije restauracije
Crkve. Biskupski grob, koji postoji za
sreću i danas, položen je odmah iza
velikoga oltara; grob Zamagne ispod
legila postoji netaknut sa svojim ple-
mičkim grbom i danas. Ovaj grob je
udaljen od biskupskog groba par ko-
raka. U ravnoj lineji iza Zamanjinog,
opet u ravnoj liniji prama dnu kora
bio je grob gosp. Mare ispod sjedala
koji su i danas na istomu mjestu. Na
dnu kora, napokon gdje stoji hebdo-
madar bio je zadnji grob. Svi ovi gro-
bovi nijesu bili jedan uz drugoga, već
jedan iza drugoga. Uzevši da svaki
grob imade dva metra; svi skupa od
prilike čine osam, a to je taman du-
žina kera. Kada bi bio glavni oltar
dublje u koru, onda ne bi bilo mjesta
ni za legil ni za hebdomadara ni za
kor u opće. Ovako piše u H. St.

Svi ovi dokazi ne dokazuju, što pi-
sac hoće da dokaže.

Pisac kaže: grobovi, o kojim govo-
re Matice mrtvih da su u Absidi (koru)
položeni su bili jedan iza drugoga a
ne jedan uz drugoga.

Pitam ja odakle to pisac znade?
Pisac kaže: biskupski je grob položen
odmah iza oltara, — Ja odgovaram,
taj grob, koji je tu sada nije to grob
iz vremena prije potresa. Taj je grob

iskupa Franchi-a g. 1752. O tomu
grobu Matice prije potresa ne mogu
ništa da govore jer ga tada nije bilo.
Pisac kaže: do toga groba je grob
Zamagne, koji je ukopan bio ispod
legila, na komu se i sada vidi grb
Zamagne. — Na ovo ja odgovaram.
Ako je Orsa Zamagna bila pokopana
ispod legila, g. 1654, ne zna se gdje
je bio taj grob, jer je legio izgorio u
velikomu potresu i nitko nezna sada,
gdje je bio taj legio i gdje je bio taj
grob. Ispod sadanjega legila imade ko-
mad ploče dobro izlizane ljudskom
nogom, pa do njega komad hrapave
ploče, na komu imađe komad orna-

mentike, ali nema traga grba familije
Zamagua.

Pisac dalje piše: u ravnoj lineji pra-
ma dnu kora bio je grob gosp. Mare
ispod sjedala, koja su danas na isto-
mu mjestu. Odgovaram : kako to u
ravnoj lineji prama dnu kora; dakle
uprav posred kora, bila su sjedala mi-
sli pisac pod kojim je bila pokopana
g. Mara, ali u nijednomu koru nijesu
sjedala posred kora, nego naokolo sa
strane Abside (Kora).

Odgovaram drugo. Sjedala nijesu
bila na istom mjestu, gdje i sada; jer
su stara sjedala izgorjela, nije nikomit
sada poznato kakav je bio namještaj,
ne zna se dosljedno gdje je bio taj
grob g. Mare. Tako recimo i o četvrtom
grobu, gdje je bio, ne zna se. Zagla-
vak g. pisca je nikakav da su ta če-
tiri groba bili jedan iza drugoga, te
toga radi da nije moglo biti mjesta
oltaru glavnomu u Absidi, Tako je
nikakav zaključak: kada bi bio u koru

ne bi bilo mjesta ni grobovima niti

koru u opće.

sx *
*

Sada će se najbolje vidjeti, bili bilo
mjesta, oltaru i grobovima i Koru.

Kor u Malojbraći iti absida prosto-
rom je ista kolika je bila prije potresa,
jer se u zidove nije ticalo. Sada du-
ljina Kora imade 9 m., a širina 6 m.,
dakle 9X 6=54 m?

Za glavni oltar uzimljem 2 m?, to
je ne samo dosta već i preveć, jer su
bili svi oltari maleni, bilo ih je 25 u
crkvi, gdje ih sada imade samo osam,

Kor je mogao zauzeti 24 m?, svaki
stol po 1 m? 24 stola, hebdomodar
je uključen u koru. Za četiri groba, o
kojim govori pisac 8 m*. Dakle sve
skupa 2+ 24:8=34. Ako oduzme-
mo od 54 m?, što je circa Kora
(54 —34—20) 34, ostaje još 20 m?
slobodna prostora u Koru, a u tomu
prostoru moglo je da bude još naj-
manje 10 grobova.

Ovo je matematika - planimetrija.

Je li dakle moglo biti mjesta oltaru
glavnomu u Koru Malebraće ?

Je li dakle isključena mogućaost,
da je Gundulić pokopan bio u Absidi
(Koru) crkve Malebraće ? di

 

 

Pred bistom
MIHA PRACATA
1638-1938

Sred kneževa dvora Republika stavi
spomenik taj sveti vječnoj tvojoj slavi!
Jedinome tebi najslavniji sine

ove naše I'jepe, drage domovine;
Jer si uzor bio svome gradu, rodu,
sve si njemu dao ljubeć mu slobodu!

Sve srebro i zlato, sreću i bogatstvo,
Dubrovnik ti bio jedino je carstvo!

Nikakove časti, nikad n'jesi htio,
.,Dubrovčanin“ što si, ponosan si bio.

Španjolskome caru, rekao si sm'jelo:
Hvala tebi sire — a za moje djelo

Dubrovniku slava, — nek? je njemu
[hvala,
Republika mala pomoć ti je dala!

,Meni podaj samo taj ubrusac sire
ponijet ću ga na hrid, među stare mire!

Nek? on svljedok bude za vječna
[vremena
jedina od tebe care uspomena..... Ž

* *
*

duboko se

[klanjam
O prošlosti dragoj Dubrovnika sanjam

»Sieni Tvojoj slavnoj

Naslonjen sred dvora na tvom'
[pjedestalu
ko da gledam i sad na Lopudskom žalu,

Gdje nam more skriva ostatke tvog
[broda,
svjetom, neumornog
. [hoda.
Još i danas - eto - pokraj doma tvoga
starica v'jek jedna moli skromno Boga;
Slušam pjesmu vječnu tvojih , Trista
[Vica“,

kako tuži, čezne tvoja ,, Sirotica“.

* ii
*

Pred Lopudom bajnim, plav se Jadran
[stere
Gušterica jedna treći put se vere /

NIKO KUĆAR

nakon dugog,

NARODNA _ SVIJEST 11 Siječnja 1939

 

Broj 2

 

Benediktovski samostani
u staroj Hrvatskoj

Samostan sv. Benedikta zove se Be-
nediktov samostan, odakle benedikto-
vac, benediktovski, a ne pogrešno be-
nediktinski, benediktinac.

Sada kada se vraćaju benediktovci
u Hrvatsku spomenućemo njihove bivše
samostane, gdje su bila rasadišta pro-
svjete.

U staroj Hrvatskoj postojali su ovi
samostani benediktovski, koji su uži-
vali veliki ugled u hrvatskom kralje-
stvu i njihovi su opati imali odlučnu
riječ u mnogim državnim pitanjima.

Samostani su bili slijedeći, koliko
se do danas znade:

Kneza Trpimira u Rižinicama u Ka-
štelima. — Glagoljaši kao i ostali,
Sv. Mojsija kod Solina, ispod Klisa,
Sv. Stipana, : Bi d
Sv. Marije ši i e s
Sv. Benedikta u Splitu, Sv. Stipana u
Splitu u borima ,de Pinis“. Ukopan
zadnji kralj Trpimirović, Sv. Dujma u
Trogiru, Sv. Petra u Krilu, u Povlju
na Braču, Sv. Bartula u Šibeniku kod
Sv. Lovre, Sv. Nikole, ali ubikacija nije
još odregjena, Sv. Grgura u Vrani.
Prior vranski, Sv. Ivana Evangjeliste u
Biogradu, Sv. Tome, ženski samostan
u Biogradu, Sv. Krševana u Zadru,
Sv. Marije u Zadru, Sv. Petra na Ra-
bu, Samostan na Krku, na Cresu, na
Ložinju, na otoku Sušcu, u Zalivu
na otoku Mlitu — Congregatio meli-
tensis, pjesnici i pisci, na Pakljeni u

otoku Šipanu, na otoku sv. Andrije, u
Rožatu u Rijeci dubovačkoj, na otoku
Lokrumu, sv. Jakova od Višnjice na
Pločama u Dubrovniku, Rukopisi dubr.
pjesnika i pisaca. Spalili ga Crnogorci ;
na otoku Mrkanui Bobari kod Cavta-
ta, sv. Petra u polju u Trebinju (S.
Petrus de campo). Navodno je morao
biti jedan samostan benediktovski u
Lici.

Kako se vidi, ovi su se samostani
razvijali u primorskoj Hrvatskoj i na
teritoriju bivše dubrovačke repuplike.
U posavskoj Hrvatskoj povijest ih ne
bilježi.

Od ovih samostana postoje još neki
u prilično dobrom stanju osobito u
dubrovačkoj oblasti. Historija će s vre-
menom još bolje utvrditi, gdje su se
nalazili svi benediktovski samostani
kod nas, te bi nam trebala jedna kri-
tička povijest benediktovaca i njihova
rada u Hrvatskoj.

Ja sam 1926 razgovarao sa jednim
učenim benediktovcem u Padovi i u
kratko mu iznio historijat njihova reda
kod nas Hrvata, pa mi je izjavio želju,
da bi Hrvati dobro učinili, kad bi ovaj
zaslužni red po hrvatski narod opet
pozvali k sebi.

Sad kad se vraćaju želimo im, da
steknu opet visoki ugled svojih pred-
nika na slavu Božju i korist naroda.

Dr Z. Bjelovučić.

 

Pisma iz naroda

Brgat. Duhovna zabava pred Be-
tlemom. Na novu Godinu popodne na-
kon molitava presv. Imenu Isusovu pri-
redio nam je naš zauzetni preč. kape-
lan veoma poučnu duhovnu zabavu
pred betlehenskim jaslicama u našoj
crkvi, koje je i ove godine ukusno na-
pravio. Muška i ženska djeca pa i naj-
mlagja natjecala su se, tko će bolje
deklamovati razne prigodne umjetne
pjesme, a izmegju deklamanja djevo-
jački je zbor pjevao božićne narodne
popjevke uz pratnju harmonijuma. Sam
preč. kapelan održao je govor o sv.
Obitelji i pouci koju nam pružaju ja-
slice kao i o štovanju Isusovih jaslica
u našemu narodu. Ova ugodna duhov-
na zabava završila je zanosnim pjeva-
njem božićne pjesme ,U sej vrijeme
godišta“.

PELJEŠAC. Nove škole.

Živim zauzimanjem našeg pelješća-
nina g. dra Zvonimira  Bjelovučića,
banska je uprava opet otvorila škole u
Osobljavi i na Brocama, te uspostavila
novu školu u Rusama u stonskoj općini.

Njegovim nastojanjem bile su opo-
zvane odluke, kojima je u dubrovač-
kom kotaru u julu bilo zatvoreno 13
škola, od kojih 8 na Pelješcu.

Zaslugom dra Bjelovučića kroz 26
godina njegova rada za Pelješac otvo-
rene su bile škole u ovim mjestima :
Broce, Rusan, Dančanj, u stonskoj
općini Dabrava, Žuljana, Brijesta, Sre-
ser, u janjinskoj općini Osobljava, Po-
dobuće u konovskoj općini, Lovište
u pelješkoj općini, gragjauska škola,
ženska zanatska škola, dječje zabavište
i mehaničarski tečaj u Janjini, na čem
mu od srca hvala. M. JI.

KUNA. + Tomelič Mare. Na Kuni
je preminula ove dane svetom smirti
uzorna majka Tomelić Mare u 92 g.
života. Krasno je uzgojila svoju djecu.
To je majka sina Ante konsula u A-

merici (Bolivija), bivšeg načelnika Ku-
ne Balda, kći Mare je uzorna majka i
pobornica. na. polju Katoličke Akcije,
pretsjednica Katoličkih Žena. Priregjen
bio joj je veličanstven sprovod. Poči-
vala u mira a odličnoj rodbini naše
duboko saučešće !

Lumbarda na Korčuli. + Kuzma
Kriletič preminuo je Utorak u jutro
2 o. mj. u dubokoj starosti u 87 god.
života. Pokojnik je bio markantna lič-
nost poznat i van svog mjesta radi
svoje čestitosti. Oa je uz časnog već
davno pok. Ivana Nobilo, s kojim se
je i pok. Biankini dopisivao, saragjivao
na budjenju harvatske narodne svijesti
u svom mjestu. Od Boga nadaren po-
čeo je poduzimati javne radnje, osobito
gradnju obala i mostova. I ako Lum-
barda ima danas onako lijepi gat sa
obalom, to je njegova ne samo ma-
mualna radna već i glavna zasluga.
Obnašao je razne časti i seoskog gla-
vara i općinskog vijećnika i predsjed-
nika a uvijez mu je bio na srcu pro-
cvat i poljepšavanje svoga mjesta. Svo-
jim poštenim radom sagradio je tako
lijepim ukusom vlastitu kuću, kao ka-
kovu gospodsku palaču. Otrag kakovih
45 godina Lumbarda je doživila ne-
obično veličanstveno slavlje, kad je
prvi njegov rogjak, blagpok. Don Antun
Kriletić, poznati župnik u Mandaljeni
Župe Dubrovačke, slavio svoju mladu
Misu, a tad se je baš dogragjivala
i nova obala. Za sve to zauzimao se
pok. Kuzma sa svojom još živom bra-
ćom, on je bio duša tog velikog
slavlja. Koliko su pak pok. Kuzmu
cijenili njegovi mještani najbolje je po-
kazalo ono mnoštvo vijenaca i cvijeća
prigodom njegova baš veličanstvenog
sprovoda. Cijelo mjesto sa Lumbaraj-
skom glazbom na čelu otpratilo je
ovog značajnika na posljednji put. Bog
mu se duši smilovao, a časna njegova
nspomena nek svijetli i poznijem na-
raštaju. Vječna mu slava !

ee

aari