Strana 2 Da li je glavni oltar u Maloj Braći mogao da bude u Absidi (Ulomak iz oveće studije) Crkva je Malebraće bila gragjena u u Romanskom stilu kao što je Gospa velika, Sv. Vlaho i Sv. Dominik, Pre- ma tomu glavni je oltar bio u Absidi. Tkogod stoji na stanovištu, da je glavni oltar u Crkvi Malebraće prije potresa bio na istom mjestu, gdje je i sada. Da se ovo dokaže, upire se u to, što je bilo mnogo grobova u Absi- di, prema Matici mrtvih, stoga da nije moglo biti mjesta oltaru glavnom. Hrvat. Straža br. 267 od 24 studenoga p. g. Zagreb ovako piše: Napominjem, da su svi ovi grobovi od prije veliko- ga potresa to jest prije restauracije Crkve. Biskupski grob, koji postoji za sreću i danas, položen je odmah iza velikoga oltara; grob Zamagne ispod legila postoji netaknut sa svojim ple- mičkim grbom i danas. Ovaj grob je udaljen od biskupskog groba par ko- raka. U ravnoj lineji iza Zamanjinog, opet u ravnoj liniji prama dnu kora bio je grob gosp. Mare ispod sjedala koji su i danas na istomu mjestu. Na dnu kora, napokon gdje stoji hebdo- madar bio je zadnji grob. Svi ovi gro- bovi nijesu bili jedan uz drugoga, već jedan iza drugoga. Uzevši da svaki grob imade dva metra; svi skupa od prilike čine osam, a to je taman du- žina kera. Kada bi bio glavni oltar dublje u koru, onda ne bi bilo mjesta ni za legil ni za hebdomadara ni za kor u opće. Ovako piše u H. St. Svi ovi dokazi ne dokazuju, što pi- sac hoće da dokaže. Pisac kaže: grobovi, o kojim govo- re Matice mrtvih da su u Absidi (koru) položeni su bili jedan iza drugoga a ne jedan uz drugoga. Pitam ja odakle to pisac znade? Pisac kaže: biskupski je grob položen odmah iza oltara, — Ja odgovaram, taj grob, koji je tu sada nije to grob iz vremena prije potresa. Taj je grob iskupa Franchi-a g. 1752. O tomu grobu Matice prije potresa ne mogu ništa da govore jer ga tada nije bilo. Pisac kaže: do toga groba je grob Zamagne, koji je ukopan bio ispod legila, na komu se i sada vidi grb Zamagne. — Na ovo ja odgovaram. Ako je Orsa Zamagna bila pokopana ispod legila, g. 1654, ne zna se gdje je bio taj grob, jer je legio izgorio u velikomu potresu i nitko nezna sada, gdje je bio taj legio i gdje je bio taj grob. Ispod sadanjega legila imade ko- mad ploče dobro izlizane ljudskom nogom, pa do njega komad hrapave ploče, na komu imađe komad orna- mentike, ali nema traga grba familije Zamagua. Pisac dalje piše: u ravnoj lineji pra- ma dnu kora bio je grob gosp. Mare ispod sjedala, koja su danas na isto- mu mjestu. Odgovaram : kako to u ravnoj lineji prama dnu kora; dakle uprav posred kora, bila su sjedala mi- sli pisac pod kojim je bila pokopana g. Mara, ali u nijednomu koru nijesu sjedala posred kora, nego naokolo sa strane Abside (Kora). Odgovaram drugo. Sjedala nijesu bila na istom mjestu, gdje i sada; jer su stara sjedala izgorjela, nije nikomit sada poznato kakav je bio namještaj, ne zna se dosljedno gdje je bio taj grob g. Mare. Tako recimo i o četvrtom grobu, gdje je bio, ne zna se. Zagla- vak g. pisca je nikakav da su ta če- tiri groba bili jedan iza drugoga, te toga radi da nije moglo biti mjesta oltaru glavnomu u Absidi, Tako je nikakav zaključak: kada bi bio u koru ne bi bilo mjesta ni grobovima niti koru u opće. sx * * Sada će se najbolje vidjeti, bili bilo mjesta, oltaru i grobovima i Koru. Kor u Malojbraći iti absida prosto- rom je ista kolika je bila prije potresa, jer se u zidove nije ticalo. Sada du- ljina Kora imade 9 m., a širina 6 m., dakle 9X 6=54 m? Za glavni oltar uzimljem 2 m?, to je ne samo dosta već i preveć, jer su bili svi oltari maleni, bilo ih je 25 u crkvi, gdje ih sada imade samo osam, Kor je mogao zauzeti 24 m?, svaki stol po 1 m? 24 stola, hebdomodar je uključen u koru. Za četiri groba, o kojim govori pisac 8 m*. Dakle sve skupa 2+ 24:8=34. Ako oduzme- mo od 54 m?, što je circa Kora (54 —34—20) 34, ostaje još 20 m? slobodna prostora u Koru, a u tomu prostoru moglo je da bude još naj- manje 10 grobova. Ovo je matematika - planimetrija. Je li dakle moglo biti mjesta oltaru glavnomu u Koru Malebraće ? Je li dakle isključena mogućaost, da je Gundulić pokopan bio u Absidi (Koru) crkve Malebraće ? di Pred bistom MIHA PRACATA 1638-1938 Sred kneževa dvora Republika stavi spomenik taj sveti vječnoj tvojoj slavi! Jedinome tebi najslavniji sine ove naše I'jepe, drage domovine; Jer si uzor bio svome gradu, rodu, sve si njemu dao ljubeć mu slobodu! Sve srebro i zlato, sreću i bogatstvo, Dubrovnik ti bio jedino je carstvo! Nikakove časti, nikad n'jesi htio, .,Dubrovčanin“ što si, ponosan si bio. Španjolskome caru, rekao si sm'jelo: Hvala tebi sire — a za moje djelo Dubrovniku slava, — nek? je njemu [hvala, Republika mala pomoć ti je dala! ,Meni podaj samo taj ubrusac sire ponijet ću ga na hrid, među stare mire! Nek? on svljedok bude za vječna [vremena jedina od tebe care uspomena..... Ž * * * duboko se [klanjam O prošlosti dragoj Dubrovnika sanjam »Sieni Tvojoj slavnoj Naslonjen sred dvora na tvom' [pjedestalu ko da gledam i sad na Lopudskom žalu, Gdje nam more skriva ostatke tvog [broda, svjetom, neumornog . [hoda. Još i danas - eto - pokraj doma tvoga starica v'jek jedna moli skromno Boga; Slušam pjesmu vječnu tvojih , Trista [Vica“, kako tuži, čezne tvoja ,, Sirotica“. * ii * Pred Lopudom bajnim, plav se Jadran [stere Gušterica jedna treći put se vere / NIKO KUĆAR nakon dugog, NARODNA _ SVIJEST 11 Siječnja 1939 Broj 2 Benediktovski samostani u staroj Hrvatskoj Samostan sv. Benedikta zove se Be- nediktov samostan, odakle benedikto- vac, benediktovski, a ne pogrešno be- nediktinski, benediktinac. Sada kada se vraćaju benediktovci u Hrvatsku spomenućemo njihove bivše samostane, gdje su bila rasadišta pro- svjete. U staroj Hrvatskoj postojali su ovi samostani benediktovski, koji su uži- vali veliki ugled u hrvatskom kralje- stvu i njihovi su opati imali odlučnu riječ u mnogim državnim pitanjima. Samostani su bili slijedeći, koliko se do danas znade: Kneza Trpimira u Rižinicama u Ka- štelima. — Glagoljaši kao i ostali, Sv. Mojsija kod Solina, ispod Klisa, Sv. Stipana, : Bi d Sv. Marije ši i e s Sv. Benedikta u Splitu, Sv. Stipana u Splitu u borima ,de Pinis“. Ukopan zadnji kralj Trpimirović, Sv. Dujma u Trogiru, Sv. Petra u Krilu, u Povlju na Braču, Sv. Bartula u Šibeniku kod Sv. Lovre, Sv. Nikole, ali ubikacija nije još odregjena, Sv. Grgura u Vrani. Prior vranski, Sv. Ivana Evangjeliste u Biogradu, Sv. Tome, ženski samostan u Biogradu, Sv. Krševana u Zadru, Sv. Marije u Zadru, Sv. Petra na Ra- bu, Samostan na Krku, na Cresu, na Ložinju, na otoku Sušcu, u Zalivu na otoku Mlitu — Congregatio meli- tensis, pjesnici i pisci, na Pakljeni u otoku Šipanu, na otoku sv. Andrije, u Rožatu u Rijeci dubovačkoj, na otoku Lokrumu, sv. Jakova od Višnjice na Pločama u Dubrovniku, Rukopisi dubr. pjesnika i pisaca. Spalili ga Crnogorci ; na otoku Mrkanui Bobari kod Cavta- ta, sv. Petra u polju u Trebinju (S. Petrus de campo). Navodno je morao biti jedan samostan benediktovski u Lici. Kako se vidi, ovi su se samostani razvijali u primorskoj Hrvatskoj i na teritoriju bivše dubrovačke repuplike. U posavskoj Hrvatskoj povijest ih ne bilježi. Od ovih samostana postoje još neki u prilično dobrom stanju osobito u dubrovačkoj oblasti. Historija će s vre- menom još bolje utvrditi, gdje su se nalazili svi benediktovski samostani kod nas, te bi nam trebala jedna kri- tička povijest benediktovaca i njihova rada u Hrvatskoj. Ja sam 1926 razgovarao sa jednim učenim benediktovcem u Padovi i u kratko mu iznio historijat njihova reda kod nas Hrvata, pa mi je izjavio želju, da bi Hrvati dobro učinili, kad bi ovaj zaslužni red po hrvatski narod opet pozvali k sebi. Sad kad se vraćaju želimo im, da steknu opet visoki ugled svojih pred- nika na slavu Božju i korist naroda. Dr Z. Bjelovučić. Pisma iz naroda Brgat. Duhovna zabava pred Be- tlemom. Na novu Godinu popodne na- kon molitava presv. Imenu Isusovu pri- redio nam je naš zauzetni preč. kape- lan veoma poučnu duhovnu zabavu pred betlehenskim jaslicama u našoj crkvi, koje je i ove godine ukusno na- pravio. Muška i ženska djeca pa i naj- mlagja natjecala su se, tko će bolje deklamovati razne prigodne umjetne pjesme, a izmegju deklamanja djevo- jački je zbor pjevao božićne narodne popjevke uz pratnju harmonijuma. Sam preč. kapelan održao je govor o sv. Obitelji i pouci koju nam pružaju ja- slice kao i o štovanju Isusovih jaslica u našemu narodu. Ova ugodna duhov- na zabava završila je zanosnim pjeva- njem božićne pjesme ,U sej vrijeme godišta“. PELJEŠAC. Nove škole. Živim zauzimanjem našeg pelješća- nina g. dra Zvonimira Bjelovučića, banska je uprava opet otvorila škole u Osobljavi i na Brocama, te uspostavila novu školu u Rusama u stonskoj općini. Njegovim nastojanjem bile su opo- zvane odluke, kojima je u dubrovač- kom kotaru u julu bilo zatvoreno 13 škola, od kojih 8 na Pelješcu. Zaslugom dra Bjelovučića kroz 26 godina njegova rada za Pelješac otvo- rene su bile škole u ovim mjestima : Broce, Rusan, Dančanj, u stonskoj općini Dabrava, Žuljana, Brijesta, Sre- ser, u janjinskoj općini Osobljava, Po- dobuće u konovskoj općini, Lovište u pelješkoj općini, gragjauska škola, ženska zanatska škola, dječje zabavište i mehaničarski tečaj u Janjini, na čem mu od srca hvala. M. JI. KUNA. + Tomelič Mare. Na Kuni je preminula ove dane svetom smirti uzorna majka Tomelić Mare u 92 g. života. Krasno je uzgojila svoju djecu. To je majka sina Ante konsula u A- merici (Bolivija), bivšeg načelnika Ku- ne Balda, kći Mare je uzorna majka i pobornica. na. polju Katoličke Akcije, pretsjednica Katoličkih Žena. Priregjen bio joj je veličanstven sprovod. Poči- vala u mira a odličnoj rodbini naše duboko saučešće ! Lumbarda na Korčuli. + Kuzma Kriletič preminuo je Utorak u jutro 2 o. mj. u dubokoj starosti u 87 god. života. Pokojnik je bio markantna lič- nost poznat i van svog mjesta radi svoje čestitosti. Oa je uz časnog već davno pok. Ivana Nobilo, s kojim se je i pok. Biankini dopisivao, saragjivao na budjenju harvatske narodne svijesti u svom mjestu. Od Boga nadaren po- čeo je poduzimati javne radnje, osobito gradnju obala i mostova. I ako Lum- barda ima danas onako lijepi gat sa obalom, to je njegova ne samo ma- mualna radna već i glavna zasluga. Obnašao je razne časti i seoskog gla- vara i općinskog vijećnika i predsjed- nika a uvijez mu je bio na srcu pro- cvat i poljepšavanje svoga mjesta. Svo- jim poštenim radom sagradio je tako lijepim ukusom vlastitu kuću, kao ka- kovu gospodsku palaču. Otrag kakovih 45 godina Lumbarda je doživila ne- obično veličanstveno slavlje, kad je prvi njegov rogjak, blagpok. Don Antun Kriletić, poznati župnik u Mandaljeni Župe Dubrovačke, slavio svoju mladu Misu, a tad se je baš dogragjivala i nova obala. Za sve to zauzimao se pok. Kuzma sa svojom još živom bra- ćom, on je bio duša tog velikog slavlja. Koliko su pak pok. Kuzmu cijenili njegovi mještani najbolje je po- kazalo ono mnoštvo vijenaca i cvijeća prigodom njegova baš veličanstvenog sprovoda. Cijelo mjesto sa Lumbaraj- skom glazbom na čelu otpratilo je ovog značajnika na posljednji put. Bog mu se duši smilovao, a časna njegova nspomena nek svijetli i poznijem na- raštaju. Vječna mu slava ! ee aari