Strana 2
NARODNA SVIJEST 11 Veljače 1939
Broj 7
Ličnost Pape Pija XI
Papa Pijo XI rodio se je kao Achi-
le Ratti 31 svibnja 1857. u mjestu
Desio kod Milana. Teološke je nau-
ke svršio na papinskoj internacijo-
nalnoj universi .Gregorianum“ u Ri-
mu. Za svećenika je zaređen 20. XII.
1879. Mladu je Misu služio u crkvi
sv. Ambroza u Rimu, gdje je sjedište
vjerskog života za vjernike iz Milan-
skog i uopće lombardijskog područja.
Kao mladi svećenik postavljen je
g. 1888, za bibliotekara Ambrozijan-
ske biblioteke u Milanu. Benedikt
XV imenovao ga je g. 1914 bibliote-
karom Vatikanske biblioteke.
Iza svjetskog rata, a nakon što je
ustanovljena Poljska država, pošalje
ga 1917. god. Benedikt XV za Apo-
stolskog delegata, a kasnije ga ime-
nuje god. 1919. prvim nuncijem no-
voosnovane apostolske nuncijature u
Varšavi.
Nakon smrti nadbiskupa kardinala
Ferrari, poznatog organizatora, zasjeo
je 4. VI. g. 1921. Ahil Ratti milansku
nadbiskupsku stolicu. Dne 13. VI. iste
godine imenovao ga je Benedikt XV
kardinalom.
U Milanu je kardinal Ratti ostao
kao nadbiskup kratko vrijeme i to od
8. XI. 1921. do 6. II. 1922., kada je
kao najmlađi član Kardinalskog Ko-
legija izabran Papom.
Već prvi nastup novog pape dao
je naslutiti, da će Pijo XI za vrijeme
svog pontifikata načeti i urediti važna
i aktuelna pitanja Katoličke Crkve.
Požprvi put;iza zauzimanja Papinskog
Rima god. 1870. desilo se je, da je
novoizabrani papa podijelio svoj bla-
goslov ,Urbi et Orbi“ (Gradu Rimu i
cijelom svijetu) sa balkona poviše
glavnih vratatbazilike Sv. Petra. To
je izvršio Pijo XI na dan svog izbora
za papu dana 6. ll. 1922. točno u 11
sati prije podne. Nepregledne mase
vjernika primile su ovu gestu novo-
ga Pape na trgu sv. Petra sa najve-
ćim oduševljenjem i priznanjem.
Svečano Krunisanje obavljeno je
dne 12. ll. 1922 u bazilici sv. Petra u
Rimu.
Od dana imenovanja vladao je Pi-
jo XI Kristovom Crkvom sve do ju-
čer,idneži0.;lI o. g. svega dakle 17
godina i 3 puna dana, a četvrtog je
dana proživio samo 5 sati i 31 minut,
kada je blago u Gospodinu, primivši
sv. Sakramente, preminuo.
Papinski rad Pija XI
Obično se događa, da se prigodom
nekrologa velikih ljudi ne štedi isti-
canjem vrlina i zasluga, pak se ne-
rijetko rado daje prvenstvo ubrajajući
dotičnu ličnost megju najveće ljude
ne samo doba, u kojem je ona živila
i djelovala nego i za sva vremena
uopće.
Međutim za papu Pija XI nećemo
pretjerati ako kažemo, da on zaista
spada u broj najvećih papa u povi-
jesti Crkve, a sa sigurnošću možemo
ustvrditi, da mu u povijesti Katoličke
crkve barem posljednjih 60-70 godina
pripada prvo mjesto. Da je tomu tako
svjedoči i dokazuje njegova mnogo-
struka i obilata papinska djelatnost.
Beskompromisnost u načelima
Dogmatska beskompromisnost, svoj-
stvena samo Katoličkoj Crkvi čuvana
je po Piju XI odrešitošću prvaka a-
postola Petra i gorljivošću Pavla ne
samo u pobijanju raznih modernih
religijskih i filozofskih sistema, nego
i onda, kada su razne kršćanske za-
jednice, rukovođene tobožnjim inte-
resom kršćanstva i općem, htjele da
nađu s Katolicizmom doktrinalnu bazu
za zajedničko djelovanje i prijateljsko
nastojanje. Encikličkim pismom nMor-
talium animos“ dokazao je Pijo XI
da je istina samo jedna. Beskompro-
misnim stavom dokazao je, da kon-
ferencije, održane u Lozani i Mali-
nesu između delegata raznih kršćan-
skih zajednica ne mogu naći veze za
jedinstvo, kad se traži kompromis u
vjerskom naučavanju.
Ta je beskompromisnost došla u
Piju XI do punog izražaja i onda, kada
je najenergičnije osudio Katoličku or-
ganizaciju ,Action Francaise“ u Fran-
cuskoj, kada je ona po svojim ideo-
lozima Daudet-u i Maurras-u htjela,
da se Katolička Crkva angažuje za
jedan ili drugi politički režim. Bez-
božnički pokret crvene internacionale
naišao je na najači otpor i najener-
gičniju osudu Pija XI. Komunistička
država u Rusiji nikada nije bila pri-
znata od Pija XI, a borba koju je
Katolička Crkva vodila i još je vodi
protiv tog najačeg neprijatelja vjere
i morala, jedinstveni je pojav u životu
savremenog čovječanstva.
Ni Hitlerov rasizam, pa ni fašizam
nije bolje sreće. Pijo XI, premda sin
talijanskog naroda još kao ,Vatikan-
ski sužanj“ nije se bojao prvih go-
dina svojeg pontifikata zagaziti u na-
čelno bistrenje pogrešnih pojmova ta-
lijanskog fašizma, koji se je bio po-
stavio na stanovište, da Crkva nema
nikakova prava na odgoj mladeži niti
uticaja na obitelj. Sklapanjem Kon-
kordata Svete Stolice sa Italijom pri-
like su se u tom pogledu normalizi-
rale sve do najnovijeg vremena, kad
je fašistička talijanska vlada, slijedeći
kriva načela Hitlerova nacijonalnog
socijalizma, jednostrano okrnjila_i po-
gazila sklopljeni Konkordat. Božić-
nom alokucijom prošle 1938. godine
ustao je Pijo XI energično na obranu
načela naravnog i pozitivnog prava.
Papa misija
Briga oko širenja evanđeoske isti-
tine po svemu svijetu temeljni je za-
datak Kristove Crkve, a proizlazi iz
jasne misije, koju je Isukrst dao
svojoj crkvi riječima: sIdite = po
svemu svijetu, propovijedajte evan-
đelje, učite sve narode“.
Pijo XI u pravom je smislu riječi
papa katoličkih misija. Kongregacija
,De propaganda fide“ dobila je za
njegova pontifikata jake impulse za
novi život i pojačanu djelatnost. U
Rimu je sagradio na brežuljku Jani-
kulu, novi Kolegij za odgajanje mi-
sionara. Njegovo je načelo: osnivati
posvuda urođeničku hijerarhiju. Sto-
ga je god. 1926. prvi od svih papa,
lično posvetio prvih 5 kineskih, a
kasnije nekoliko japanskih biskupa
urođenika.
Da bi se svećenici što više zainte-
resirali za misije osnovana je pobož-
na svećenička udruga ,Savez klera
za misije“, koju je Pijo XI obdario
raznim povlasticama. Vjernicima pak
omogućio je sudjelovanje, molitvom
i milodarima, na polju misijskog rada
u ,Društvu za širenje vjere“, koje po
želji Pija XI opstoji u svim biskupi-
jama.
Misijska izložba, organizovana 1925
god. u Rimu i osnivanje etnološkog
muzeja u lateranskoj papinskoj palači
trajni su svjedoci brige i rada Pija XI
na polju misijskog rada.
Pijo XI i kršćauki Istok
Posebnom enciklikom , Rerum orien-
talium“ dokazao je Pijo XI koliko mu
je na srcu da se svi katolici u prvom
redu svećenici angažiraju za rad na
promicanju, odnosno spremanju tere-
na za jedinstvo svih kršćana u krilu
Katoličke Crkve. d
U Rimu je konačno Pijo XI stavio
na solidne noge ,Papinski Institut za
istočne nuuke“, koji kao dio Grego-
rijanske universe proučava teološka
istočna pitanja s posebnim obzirom
na Katoličko naučavanje. Papinski
pak zavod nazvan ,Russicum“ od-
gaja svećenike, koji će, kad se pruži
prilika, poći u kolijevku Slavenstva
da zacijeljuju rane, što ih već godi-
nama zadava dobrom ruskom narodu
bezbožni komunizam.
'Vlasnik-izdavač-Urednik Stijepo Kusljanović — Tisak Dubrov. Hrvat. Tiskare (zast. V. Kul
Prigodom 1100-godišnjice rođenja
sv. Cirila upravio je Pijo XI god.
1997. posebno pismo biskupima u Ju-
goslaviji i Čehoslovačkoj, a u Rimu
je htio, da naš Hrvatski zavod sv.
Jeronima proslavi na posebno sveča-
ni način jubilej slavenskog Apostola,
čiji zemni ostanci počivaju u bazilici
sv. Klementa u Vječnome Gradu.
Socijalni reoryanizator
Znajući, da je obitelj prva stanica
ljudske zajednice uložio je Pijo XI
svu svoju brigu da se obitelj postavi
na solidnu bazu kršćanskih načela.
Zato je izdao posebnu encikliku DDi-
vini illius Magistri“ u kojoj iznosi na-
čela kršćanskog odgoja, kao prvi u-
vjet napredka obitelji, a po tomu i
ljudske zajednice.
Pijo XI jasno je gledao istini u oči.
Znao je dobro, da postoji duboka rana
na organizmu zajednice tim, što rad-
nici, iskorištavani od nemilosrdnog
kapitalizma, oskudijevaju na onomu,
što je najnužnije. Stoga je prigodom
40. god. encikličnog pisma velikog
socijalnog, zapravo radničkog pape
Lava XIIl ,Rerum novarum“ izdao
encikliku ,Quadragesimo anno“, u ko-
joj preuzimlje i naglasuje Leonova
načela, aplicirajući ih na savremene
prilike.
Da je Pijo XI bio uistinu socijalni
papa dokazuje i to, što je prigodom
svog ustoličenja za nadbiskupa na-
hranio 1500 siromaha i postavio te-
meljni kamen sirotinjskom domu u
Milanu. A na novoosnovanom sveu-
čilištu presv. Srca Isusova omogućio
je da se osnuje i posebni fakultet za
socijalne znanosti.
Reformator crkvenog školstva
i Sjemeništa.
Papa Pijo XI bio je veliki učenjak
i duboki mislilac. Stoga je dobro znao
od kolike je važnosti, da svećenstvo
bude što solidnije izobraženo. Njego-
vom se je odlukom, sadržanom u en-
cikličkom pismu ,Scientiarum Domi-
nus“ produljilo doba teoloških nauka
za svećeničke kandidate od 4, naj-
prije najprije na 6, a u najnovije vri-
jeme na 7 godina.
Iza nedavne smrti prefekta kongre-
gacije za nauke i universe preuzeo
je lično vođenje ove za crkvu toliko
važne Kongregacije.
Da bi pak Sjemeništa, ti rasadnici
svećeničkog podmlatka postizavali što
bolje svoju uzvišenu svrhu uveo e
u pojedinim zemljama Apostolske vizi-
tatore, kojima je stavio u dužnost, da
u Papino ime bdiju nad uzgojem u
centralnim i dijecezanskim sjemeništi-
ma i o tomu izvješćuju Svetu Stolicu
barem svake 2 godine.
Auktor lateranskog sporaznma
Godiha 1870. oduzela je poglavaru
Katoličke crkve teritorijalnu nezavis-
nost i nastupilo je tako zvano Vati-
kansko sužanjstvo, uslijed kojega pape
nakon izbora nijesu prekoračivali pra-
ga Vatikanskih vrata.
Budući se po savremenim načelima
međunarodnog prava suverenost pri-
znaje samo onim vladarima koji imaju
svoj vlastiti teritorij, pristupio je Pijo
XI riješenju toga važnog ali i teškog
problema. Sebi vlastitom energijom i
ustrajnosti postignuo je, da je dne
11. li 1999 sklopljen u lateranskoj pa-
lači sporazum između Svete Stolice i
Kraljevine Italije. Lateranskim paktom
izvojevao je Pijo XI Crkvi slobodu i
nezavisnost, a papi suverenost u pu-
nom smislu riječi.
Diplomatska djelatnost
Poput lnocencija Il i Bonifacija
VIll velike je zasluge stekao Pijo XI
na polju podizanja ugleda Svete Sto-
lice u svijetu uređenjem diplomatskih
odnosa sa pojedinim državama. Pijo
XI sklopio je konkordate sa većinom
ikurelo.
poslije rata osnovanih država. Tako
n. pr. sa Poljskom, Litvom, Letoni-
jom, kao i sa nekim drugim država-
ma kao ltalijom, bivšom Austrijom,
Njemačkom i dr. Sa Čehoslovačkom
je sklopljen tako zvani ,Modus vi-
vendi“, a sa Jugoslavijom je sklo-
pljen pravi Konkordat, koji na žalost
nije do danas ratificiran. | sa Engle-
skom diplomatski odnošaji postaju
sve srdačniji, jer je poslije nedavnog
posjeta Čemberlenova Piju XI ime-
novan Apostolski Delegat, a neće
proći dugo i bit će imenovan Nuncij.
Papa Katoličke Akcije
Govoriti o Piju XI a ne spomenuti
Katoličke Akcije značilo bi izostaviti
ono što je glavna karakteristika nje-
gova pontifikata.
Čim je Pijo XI stupio na papinski
prijesto proglasio je Katoličku kciju
faktorom po kojemu će provoditi
svoje geslo ,Mir Kristov u Kraljev-
stvu Kristovu“.
Katoličkom Akcijom osigurao je
Pijo XI saradnju lajika u apostolskom
radu crkvene hijerarhije.
Providencijalna je to točka pro-
grama rada Pija XI u doba, kad se
uslijed sve većeg širenja novoga po-
ganstva i bezboštva pojedinci i dru-
štvo sve više otuđuje uplivu crkve.
Zato je Pijo XI osobitu brigu posve-
tio u pojedinim državama u konkor-
datima tomu, da osigura nesmetani
rad organizacijama Katoličke Akcije.
Promicatelj vjerskog života
Svetost je bitna oznaka Katoličke
Crkve, koja je sveta po svom osni-
vaču Kristu i njegovom nauku, ali ta
svetost mora da se ostvaruje i u po-
jedinim članovima Crkve..
Da bi se u što većoj mjeri pospje-
šivala svetost među vjernicima za ži-
vota Pija XI održane su i proslavlje-
ne dvije jubilarne godine i to 1925
Sveta godina i 1933. jubilej spasenja
ljudskog roda po Isusu Kristu.
Prigodom proslave 50-godišnjice
svog misništva Pijo XI osobitu je bri-
gu posvetio promicanju i propagira-
nju svećeničkih zvanja.
Pijo XI proglasio je također 29
novih svetaca i veliki broj blaženika,
među kojima Sv. Tereziju Maloga
Isusa, Sv. Ivana Vianey-a, Don _Bo-
ska, a kod nas Blaženu Ozanu iz
Kotora i BI. Nikolu Tavelića, hrvata
iz Sibenika.
Pijo XI i Hrvati
Kao otac svegakolikog kršćansko-
katoličkog svijeta nosio je Pijo XI u
svom srcu sve narode, pa tako i naš
hrvatski.
Posebnu ljubav iskazao je Pijo xI
Hrvatima kad je u sporu koji je bio
nastao između Jugoslavije i Svete
Stolice spasio konačno hrvatskom na-
rodu dragocjeni Zavod sv. Jeronima
u Rimu.
Prigodom hodočašća Hrvata o Sve-
toj Godini održao je Pijo XI vrlo
važni govor, koji je odisao posebnom
ljubavi Pape prema Hrvatskom na-
rodu.
Najnoviji dokaz te svoje uzvišene
pažnje i ljubavi dao je Pijo XI mje-
seca juna 1938., kad je primio u au-
dijenciju grupu mladomisnika iz Za-
greba, predvođenu od Dr. Marića,
Dr. Delalle-a i Dr. Iva_Bučića. Tom
prilikom Pijo XI posljednji je put u-
pravio Hrvatima svoju živu riječ i
tekao: ,Drago nam je, što imamo
pred sobom grupu mladomisnika iz
Zagreba, koji nam je blizu ne toliko
zbog geografske udaljenosti, koliko
zbog brige koju u svomu srcu ima-
mo jer je kršćanstvo u njihovoj do-
movini izloženo mnogim i teškim
kušnjama i pogibeljima“.
Neka je vječna slava velikom Papi
Piju XI i trajna uspomena!
Dr Ivo Bučić.