Strana 2
Kako se vrši izbor Pape
Izbor novog Pape vrši se po propi-
sima konstitucije Pija X ,Vacante Se-
de Apostolica“ od 25 decembra 1904
i ,Motu Propria“ Pija XI ,Cum pro-
xime“ od 1 marta 1922.
Čim se službeno utvrdi da je Papa
umro, kardinal komornik preuzima u-
pravu papinske palače, a kardinal de-
kan saopćuje svima kardinalima svijeta
da se sakupe ma mjesto gdje će se
obaviti izbor.
Služba državnog tajnika (kardinala
Pacellia) prestaje, a njegove poslove
privremeno vrši sekretar kardinalskog
kolegija. Milostinjar vrši i dalje svoju
službu, dapače, po propisima, treba
da svoj rad i poveća, kao što i vjer-
nici treba da više mole, eda se tako
milostinjom i dobrim djelima isprosi
od Boga milost da crkva dobije čim
prije boljeg vrhovnog crkvenog po-
glavara.
divno pjevanje Crkvenog Pjevačkog
Zbora Mise Furlotti i Rihovskog, slo-
žilo se je i stvorilo atmosferu i po-
božno raspoloženje, koje se je spon-
tano kroz elegantnu kupolu dizalo
prema nebu, da bude pred Svevišnjim
još jedan dokaz zahvalnosti i prizna-
nja umrlom Papi našemu Piju.
Nakon Pontifikala najedanput, ona-
ko tiho, čuli su se ozbiljni akordi sa
glazbala članova Dubrovačke Filhar-
monije. Kroz prozirnu crninu zastora
vidjeli su se mistični pokreti ruke
Ma Wrutickog.
Beethovenova je to muzika i baš
posmrtna koračnica iz njegove sim-
fonije ,Eroica“.
Zahvalni smo Filharmoniji i M.o
Wrutickom, što su Papi ,neustrašive
vjere“, heroju otsvirali herojsku po-
smrtnu koračnicu.
Tad je sa propovjedaonice pročitao
govor u počast Papi Piju XI kanonik
stolnog kaptola, preč. g. don Niko
Gjivanović, u kojemu je detaljno
ocrtao zgodno ličnost veiikoga pape.
Slijedilo je 5 svečanih odriješenja,
koja su podijelili: mp. O. Matija
Koren, gvardijan Kapucina, mp. O.
Valerijan Brusić, gvardijan Franjeva-
ca, mp. O. Markolin Knego, domini-
kanac, preč. don Ivo Božić i preuzvi-
šeni Biskup. Preuzv. Biskup sjedio je
s asistencijom, za vrijeme odriješenja,
po sredini prezbiterija, a ostala četvo-
rica celebranata svaki kod jednog
ugla katafalka. C. P. Z. otpjevao je
poznatom rutinom i osjećajem Gar-
dellov impozantni: ,Oslobodi me“.
Nakon što je H.P.D. ,Dubrava“
otpjevala sa pjevališta na orguljama
pod dirigiranjem M.a Wrutickog e-
fektni Bendlov ,Animas fidelium“ sa
najvećim čuvstvom i preciznošću, za-
vršen je čin posljednje počasti, koju
je Dubrovnik iskazao svom umrlom
vrhovnom duhovnom Poglavaru.
Katedrala je bila dupkom puna
vjernika svih staleža i svake dobi.
Mjesta u klupama zauzeli su prema
utvrđenom redu pretstavnici vlasti,
ustanova, društava i korporaciia.
U Biskupskom dvoru primao je
preuzv. Biskup izraze saučešća od
pretstavnika vlasti, društava i gra-
đanstva. Društva Katoličke Akcije
održala su komemorativne sjednice.
Za vrijeme polaganja u kriptu Sv.
Petra u Rimu zemnih ostanaka Veli-
kog Pape sva su zvona od 4 do 4
i po po podne žalobno |klecala.
Neka je vječna slava Velikom Pa-
pi Piiu XI. - B-
Za punih devet dana drže se sve-
čane zadušnice za preminulog Papu,
a zadnji dan zadušnica drži jedan Pre-
lat u crkvi govor o preminulom Papi.
Još od XI vijeka, po odredbi Pape
Nikole II (god. 1059). isključivo pravo
biranja imaju kardinali. G. 1274 odre-
gjeno je da se izbor obavlja u potpuno
zatvorenom prostoru koji se nazivlje
Konklave, Živućih kardinala danas ima
62. Da je njihov broj potpun, bilo bi
ih 70. Petnaest dana, najviše osamnaest
čeka se dok se oni sakupe. Petnaesti
ili osamnaesti dan ulaze kardinali u
zgradu u kojoj će se držati biranje:i
bivaju potpuno izolirani od svakog
vanjskog upliva.
U Konklave sa kardinalima ulaze
njihovi sekretari, liječnici, ispovjednik
i posluga.
Izbor započinje službom Božjom i
sazivom Duha Svetoga. Funkciju obav-
lja dekan kardinalskog kolegija.
Birati se može ma tri načina. Na
prvi način Papa bi mogao biti biran
ovako: Kad bi prigodom prvoga služ-
benog sastanka u Konklavu ustao je-
dan od kardinala i bez prethodnog
dogovaranja sa drugim kardinalima,
predložio da se jedan od kardinala
zbog svojih izvanrednih: sposobnosti
izabere za vrhovnog crkvenog pogla-
vicu, a nakon toga kad bi svi prisutni
kardinali bez iznimke, jedan po jedan,
na njegov predlog odgovorili sa rije-
čima ,biram ga“, onda bi taj dotični
već bio izabran. Ali, ako li bi se i sa-
mo jedan ustegao od ovakog glasova-
nja, ovaj načinu biranja ne bi vrijedio.
Na drugi mačin mogao bi se Papa
izabrati tako da svi kardinali bez iz-
nimke, izaberu trojicu ili petoricu ili
sedmoricu, ni više ni manje, i da nji-
ma povjere dužnost da u ime njihovo
izaberu vrhovnog crkvenog poglavicu.
Taj, na taj mačin izabrani, bio bi vr-
hovni poglavica crkve.
Ova dva načina vrlo se rijetko upo-
trebljavaju. Zato se može kazati da se
Papa redovito bira tajnim glasovanjem
i zapečaćenim ceduljicama. Svakog da-
na ujutro i poslije podne sastaju se
kardinali u jednoj od kapela vatikan-
skih, obično u glasovitoj Sikstinskoj
kapeli. Tu dobiju specijalne ceduljice
na kojoj svaki od kardinala napiše ime
onoga koga bira. Na zapečaćenu ce-
dulju stavlja neki svoj znak, eda se
nakon izbora može konstatirati da li
je, možda, sam za sebe glasovao, jer
u tom slučaju taj glas ne bi imao vri-
jednosti. Kad su svi kardinali ispisali
svoje cedulje, svaki pojedini kardinal
pristupa sa zapečaćenom ceduljicom
pred oltar i kleknuvši polaže ovakovu
zakletvu:
»Kunem se Kristom Gospodinom
koji će me suditi, da biram ono-
ga za koga smatram po savjesti
i pred Bogom da bi trebalo da
bude izabran“.
Zatim kardinal birač baca svoju gla-
sovnicu u jedan veliki prazni kalež
koji je na oltaru. Kad su svi tako gla-
sovali, dvojica od kardinala otvaraju
onaj dio ceduljice na kojem je ime
izabranika, a ostaje zalijepljen onaj dio
ceduljice na kojem je ime birača. Gla-
sovi se bilježe, i ako ni jedan biranik
nije dobio dvije trećine glasova, gla-
suje se odmah ponovo, ma isti način,
I tako se glasuje svakog dana ujutro
i poslije podne. Dok ni jedan od bi-
ranika nije dobio propisanu dvotre-
ćinsku većinu, ceduljice se u peći, čiji
se dimnjak vidi sa Trga, spale. Crni
dim publici na Trgu znakom je da je
biranje bilo bezuspješno. Kad pak ne-
NARODNA SVIJEST 15 Veljače 1939
NNSNŠONN NG
Ne bojte se...
3 Ja štitim Vašu kožu!
N
; st
& Vi se ne trebate bo- SS
jati ni najlošijeg vre. N_
mena, ako svoju kožu NN
“8 prije izlaska natrljate x
sa Nivea. Samo Nivea
s sadržaje Eucerit sred- 5. N
SE
NN NN S
a <
PRNISKN
is m
|
Kad slava potamni
Silnik je panuo. Svakome je odah-
nulo a taj odisaj naroda istodobno je
zakašnjeli obračun sa čovjekom, koji
je poput svojih prethodnika sebe iden-
tificirao sa državom. Budimo iskreni ;
jednako je tako radio i Jevtić i Uzu-
nović i svi oni, koji su jedan drugoga
smjenjivali sa vlasti a da se zapravo
nije znalo, kakovi ih mnačelni razlozi
potresaju i obaraju.
Obračun sa Jevtićem bio je težak.
Kad je narodna duša progovorila kroz
štampana slova, kupljena slova domaće
i inostrane štampe brzo je potamnila.
Narod nikoga ne štedi, a što kasnije
progovori, to je i obračun teži. Sadašnji
obračun sa Stojadinovićem, bit će mož-
da i još teži jer su grijesi veći. Od
Bogoljuba Jevtića očekivalo se vrlo
malo. Njegov nasljednik, Milan Stoja-
diaović, ispunio je svakoga nadama,
jer se je po mnogim pojavama oprav-
dano mislilo da novi čovjek predstav:
lja i novo vrijeme, Kroz nekoliko mje-
seca situacija je bila potpuno jasna.
Stojadinović je početnički izučio neko-
liko pozerskih uloga, oprobao nekoli-
ko trikova i započeo karijeru premijera
a malo zatim i karijeru vogje. U borbi
nije birao sredstva a služio se je tri-
kovima, koji spadaju u oblast politič-
kog sadizma. Što bi kazali o čovjeku,
koji bi svome protivniku jednom ru-
kom snažno začepio usta a drugom ga
ko dobije propisani broj glasova, onda '
se sa ceduljicama spali također nešto
pamuka da dim bude gušći i to je
opet znak narodu da je ovaj put izbor
uspješno završen.
Kad tako jedan od kardinala dobije
dvije trećine glasova ili više, kardinal
dekan ga zapita da li se izbora prima.
I ako ovaj izabrani dade svoj prista-
nak, tim činom odmah postaje vrhov-
nim crkvenim poglavicom.
Od X vijeka pa do danas, uz male
iznimke, običaj je da Papa prigodom
izbora promijeni ime, eda na taj način
pokaže da će vladati bez obzira na
svoje prošle lične veze. Zato izabra-
noga se odmah pita koje će ime no-
siti, Kad je to sve uregjeno, onda je-
dan od kardinala obavijesti sa balkona
narod o svršenom izboru i o licu no-
vog vrhovnog poglavice.
Prve nedjelje iza izbora svečano je
krunjenje i tom prilikom se vrhovnom
poglavici velike kršćanske obitelji od
četiristotine milijona vjernika stavlja
pred oči ispraznost ljudske slave.
Pokojni Papa Pijo XI imenovao je
71 kardinala, od kojih je umrlo 19, a
žive ih 52. Deset današnjih kardinala
imenovali su prijašnji pape.
bockao i tukao, magoneći ga da go-
vori? To je sa hrvatskim narodom či-
mio Stojadinović pune tri godine, Prvu
ruku držala je njegova cenzura a dru-
gu njegova štampa. Sad će nam biti
jasno, zašto je onako energično hur-
gijala vladina štampa, zašto je nepre-
stano zamjeravala Dru Mačeku što se
služi letacima a ne kaže ono što misli
i što hoće. Sva su ova pitanja bila
namještena demagoški, jer je Dr Sto-
jadinović znao što hoće Hrvatski na-
rod, odnosno Dr Vlatko Maček, Ali
računalo se je sa naivnim narodom,
koji možda neće tražiti uzroke muča-
ljivosti u onoj prvoj ruci.
Od blještavih ,triumfa“ po Dalma-
ciji nije ostalo ništa. Plaćeni foto-re- x
porteri i plaćena štampa mogla je re-
žiserski sa malo razvijenom fantazijom
krojiti desetke hiljada ondje, gdje se
nije pojavilo ni par stotina gragjana.
Ali sve:to za kratko vrijeme. Usmene
novine kazivale su pravu istinu, Sto-
jadinović nije bio još otputovao iz
Splita a mi smo u Dubrovniku zaali,
kako se je umišljeni ,vogja“ proveo
na Hrvatskom Primorju i po ostaloj
Dalmaciji. Doček u Dubrovniku bio je
u punoj harmoniji sa ostalim dalma-
tinskim dočecima. Sa zapovjedničkog
mosta parobroda, koji je u sumrak
ljetnog dana ulazio u gradsku luku,
mogao je ,uniformirani pomorski ka-
petan“ odmah zapaziti da su se na
obali, osim nekih malih iznimaka, sa-
kupili ,putnici“ iz dalekih krajeva. Ovi
su mu u ime Dubrovnika zaželjeli
dobrodošlicu. Gledajući iza općinskog
prozora svjetlucanje žandarmskih ba-
juneta, dobrom junaku riječca zape u
grlu. 1 tako je Dubrovnik ostao pošte-
gjen od bahatih izazivačkih misli čo-
vjeka, koji je svoju trogodišnju vlada-
vinu uperio protiv Hrvatskog naroda,
dovodeći ga sistematski do financijske
propasti.
Kroz onib nekoliko dana sva naša
štampa posvetila je Stojadinoviću broj-
ne članke. U krupnim linijama portret
je izragjen. Detalje treba prepustiti vre-
menu, koji će otkriti mnogo još sada
nepoznatih njegovih akcija protiv Hr-
vatskog naroda. Mnogi ga neće zabo-
raviti a megju te mnoge spadaju sva-
kako državni činovnici.
Ovo što se sada i piše i govori o
Stojadinoviću nema elemente pravog
odgovora. Odgovor je već uslijedio
11. decembra i to ne riječima nego
brojkama. A ovo sada samo su po-
pratni komentari povodom pada čovje-
ka, koji nije znao povući liniju izme-
glu sebe i države.
Sirite ,,Narodnu Svijest“
Ee
IZTRDES.