. novu godinu. TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijes GOD. XXI — Br. 8 &J*epelnica . .. &orizma Važan je prelaz iz stare u To je sunčana prekretnica, koja označuje novi korak u životu. Zato je potreb- na sabranost. Mnogo je važniji prelaz iz poklada u Korizmu, jer je to prelaz iz rastresenosti u ozbilj- nost. »Spomeni se čovječe da si prah“... Koliko se puta čuje ova opomena / A koliko se ma- lo o njoj misli ? Savremeni čovjek i suviše je rastrešen raznim ležernim atrak- cijama i pridaje važnost nuz- grednim stvarima, a zazire od onoga, što ga stavlja u ravno- težu i skreće mu korak prema pravom i konačnom cilju. A ipak svakidašnje mrtvačko zvotio dozivlje u pamet onu ne- opozivu riječ : , Određeno je čo- vjeku da jednom umre“. Tko priznaje svoj postanak od i Stvoritelja, shvatit će, da je život ovdje na zemlji pro- lagan i trsit će se, da postavi uvjete za bolju, sretnu budućnost iza groba. , Vjerujem, da Otkupi- telj moj živi i da ću u posljed nji dan iz zemlje ustati“. Korizma je vrijeme razmišlja- nja, da je Djelo Otkupljenja slijedilo samo i jedino zato, što je Isukrst htio osigurati čovjeku sreću u vječnosti. Pepelnicom i Korizmom obno- vimo se u vjeri, da nemamo ovdje stalnog boravišta, nego da drugo, bolje očekujemo. _internacijonalnoga karaktera. DUBROVNIK, 22. Veljače 1939 Važniji dogogjaji U svijetu. Najpotresniji dogogjaj prošle sedmice bio je smrt Sv. Oca Pape Pija XI, koji je pokopan u kripti crkve sv, Petra u Rimu u utorak 14 ov. mj. — Priznanje generala Franka najvažnije je pitanje u megjunarodnom političkom svijetu. Zapadne velesile Engleska i Francuska nastoje da ga pridobiju za sebe. Imajući pred očima osiromašenje Španjolske za vrijeme ra- ta nije isključeno, da ekonomski mo- menat bude igrao važnu ulogu kod opredjeljivanja Španjolske vanjske po- litike. — Veliko naoružavanje opaža se u svim državama, Rooseveltova Amerika osobito se trudi, da sve za- padne velesile u najkraće vrijeme bu- du imale jaku armadu. — Japanska ekspedicija u Kitaju zastala je u zad- nje vrijeme s razloga u prvom redu, što Japanci utvrgjuju već zauzete kra- jeve. — Premda je vjera u mir jaka i svak drži da će se konačno sregji- vanje prilika u Evropi izvršiti putem sporazuma, ipak se svak drži onog načela ,Ako hoćeš mir, spremaj rat“. I države balkanskog sporazuma mnogo rade oko naoružavanja. — Hrvatsko pitanje mnogo je obuzelo vanjsku štampu englesku, francusku, njemačku, talijansku, rumunjsku i dr, Vrijedno je podvući, da vanjski svijet govori da- nas o hrvatskom pitanju kao problemu Kod nas. Nakon preuzimanja vlasti g. Dragiša Cvetković pročitao je u četvrtak, 16 o. mj. vladinu dekla- raciju. Deklaracija je očekivana sa iz- vjesnim interesom kod Hrvata, ali nije nimalo nikoga bacila iz ravnoteže, O deklaraciji se može reći, da je dala naslutiti pristupanje riješenju hrvatskog pitanja, ali dok se ne vide konkretna djela ne može se preći preko mnogih šupljina u deklaraciji, koje bi mogle dati mogućnosti izvlačenja i ovoj kao i Stojadinovićevoj vladi iz polja, gdje treba da se zaore brazda konačnog uregjenja ove države na bazi jednako- pravnosti i sporazuma megju Hrvatima, Srbima i Slovencima. =a a = = = ++ Skopljanski biskup Dr. Janez Gnidovec Kad su se u Zagrebu krajem pro- šloga mjeseca sastali svi biskupi i nad- biskupi ove države da vijećaju o po- irebama Crkve, javljeno je da megju njima nema skopljanskoga biskupa dra "Janeza Gnidovca, jer da je bolestan. Megjutim nitko nije slutio, da će malo iza toga doći druga vijest, koja će ja- viti da biskupa dra Janeza Gnidovca više nema megju živima. Blagopokojni biskup bio je svećenik biskupije ljubljanske, Godine 1919, stupio je u red lazarista, gdje je g. 1921, položio i svoje zavjete, Dvije godine iza toga postao je ravnateljem novici- jata u Grobljama, ali je već 1924, imenovan po Svetom Ocu biskupom teritorijalno najveće, ali brojem vjerni- ka vrlo malene biskupije skopljanske ša sjedištem u Prizrenu. Biskupija dra Gnidovca, koja je o- buhvatala čitavu Južnu Srbiju, brojila je svega 40 hiljada vjernika, većinom Hrvata, Slovenaca i Madžara, koji su bili silno raštrkani, lako da je duhov- nički rad sličio radu misionara-putnika u dalekim zemljama Dalekog Istoka. Da bi unaprijedio katolički rad me- gju svojim raštrkanim vjernicima, bi- skup Gnidovec je poduzimao česte apostolske pohode, otvorio sjemenište u Bitolju, preselio sjedište biskupije iz Prizrena u Skoplje, osnovao katolički mjesečnik ,Blagovijest“ itd. Života je bio upravo svetačkog, a zdravlja slabog. Početkom siječnja došao je u svoju domovinu Sloveniju, da potraži lijeka narušenom zdravlju, ali ga je tu stigla smrt od upale pluća, koja je nadošla k staroj bolesti. Pokopan je u pone- djeljak 6. lI., a pogrebu su prisustvo- vali i naši hrvatski biskupi. Neka je i megju hrvatskim katolici- ma vječna slava biskupu Gnidovcu, koji je život svoj posvetio misionar- skom radu za dobro Crkve u nekato- ličkom kraju. Misije u Katedrali Kođeks crkvenog prava u kanonu 1349. odregjuje: $ 1. ,Neka Orđina- riji paze, da se barem svake desete godine župnici pobrinu za održanje svetih misija povjerenom im stadu“, U našoj biskupiji održavane su sv. misije od davnina. Nakon dolaska da- našnjeg Ordinarija u biskupiju održa- ne su pred 5. godina sv. misije po svim župama u dijecezi, Vogje sv. misija u ranija vremena bili su_ Dominikanci, Franjevci i Isu- sovci, Zadnje pak misije održao je neumorni i nezaboravni bipk. O. Vin- ko Michieli D. I. Grad Dubrovnik je imao sv. poslanstva pred 12 godina, kad je kao voditelj bio mp. O. Miler D. I, Misije su onda imale svoj uspjeh i svoje duhovne koristi. Imajući pred očima duhovnu korist, što ih misije postižu po svojćj naravi te odredbe Crkvenog Zakonika jasno je, da je već vrijeme, da se sv. po- slanstva ponovno obave i u našem građu. Dubrovnik je istina imao pred 2 godine svoj velebni Euharistijski kongres i zato je od crkvenog Ko- deksa predvigjeni rok od 10 godina prošao; ali zato je eto potrebno, da se sada nakon 12 godina ipak održe sv. misije, kako se ne bi dogodilo, da se ne udovolji duhovnoj potrebi vjer- nika. Stoga će se u ovoj Korizmi, osim redovitih -korizmenih propovijedi, odr- žati u Katedrali i Sv. Misije i to u sedmici koja je pred Cvijetnom Ne- djeljom, kada su drugih godina obdr- Žavane duhovne vježbe. Sv. Misije će se provesti tako, da će osim večernje propovijedi biti i druga ujutro u sat, koji će na vrijeme biti javljem. Zaklju- čak misija obavit će se pokorničkom procesijom u subotu pred Cvjetnu Nedjelju. U procesiji će se nositi čes- tica presv. Drva Križa. "Kao priprava na sv. Misije služit će 8 propovijedi, koje će se održati za vrijeme sv. Mise u 12 s. u korizmene nedjelje. Ove su propovijedi namije- njene u prvom redu gragjanskom sta- ležu, koji je prošao srednje ili više škole, a s njima će se moći okoristiti i svaki drugi slušalac. Nadamo se, da će ove sv. Misije koje će održati poznati vrijedni misi- jonar mp. O. Jacint Belić O. P. do. nijeti puno koristi na polju duhovne obnove grada sv. Vlaha. CIJENA Din. 1,50 Politički nemoral Svaki broj ,Dubrovnika“ tđaje po- sebni materijal za polemiku. Materijala je toliko, da bi osvrt na pisanje ovog jedinstvenog lista domaće štampe, za- uzeo naše sve četiri strane, Stoga smo prisiljeni da se samo od vremena do vremena bavimo ovom čudnom poja- vom, koju u političkom životu pred- stavlja uredništvo lista ,Dubrovnik*, Zamislite, urednici = ,Dubrovnika* smatraju uapadaje ma Stojadinovića politiličkim nemoralom ! To predbacuju »Obzoru“ i našem listu. Po njihovom mišljenju politički je nemoralno ,na- padati nekoga tek onda kad je pošao s vlasti“. Kad bi ove riječi napisalo lice, koje uopće ne pozna naš politički život, mogli bi mu oprostiti. Za ured- nike ,Dubrovnika“ ne možemo se slu- žiti ovim mjerilom. Doduše ispadaju kadkad politički previše naivno, ali ako bi se ovakove tvrdnje pokušale pripisati naivnosti, onda njihova naiv- nost prelazi dozvoljene granice, Ured- nici ,Dubrovnika“ vrlo dobro znadu da je Stojadinović kroz svoju trogo- dišoju vladavinu držao začepljena usta hrvatskoj štampi. Dozvoljeni su bili samo ditirambi sa kojima je skoro bez predaha punila stupce plaćenal'štampa. Umišljeni vogja nije trpio kritike, nije dozvoljavao niti najumjereniju blago- naklonu kritiku. Ispod crvene olovke prolazili su samo superlativi. Hrvatska štampa nije imala razloga da ga oba- siplje superlativima; mjesto hvalo- spjevnih superlativa, pripadali su mu samo :superlativi negativnosti kao po- litičaru i državniku, koji je vjerovao, da se može izigravati sa pravednim i poštenim zahtjevima Hrvatskog naroda. I kad je nakon tri godine nadošao čas da se čuje glas hrvatske štampe, onda to ,Dubrovnik“ nazivlje politi- čkim nmemoralom. Cinizam je u glasu pravednika gledati nemoral a još je veći cinizam svijesno prelaziti preko opće poznatih razloga, zbog kojih se ovaj glas nije mogao čuti prije pada umišljenog diktatora. Nego i ovdje se moramo pitati, za koga ,Dubrovnik“ ovo piše ? Računa li valjda na političko djetinstvo svoje čitalačke publike ? Pisanje ,Dubrovnika“ previše je pro- zirno. Niži srednjoškolac morao bi se