. novu godinu.

 

TAKSA PLAĆENA U GOTOVU

Narodna Svijes

 

 

GOD. XXI — Br. 8

&J*epelnica . ..
&orizma

Važan je prelaz iz stare u
To je sunčana
prekretnica, koja označuje novi
korak u životu. Zato je potreb-
na sabranost.

Mnogo je važniji prelaz iz
poklada u Korizmu, jer je to
prelaz iz rastresenosti u ozbilj-
nost.

»Spomeni se čovječe da si
prah“... Koliko se puta čuje
ova opomena / A koliko se ma-
lo o njoj misli ?

Savremeni čovjek i suviše je
rastrešen raznim ležernim atrak-
cijama i pridaje važnost nuz-
grednim stvarima, a zazire od
onoga, što ga stavlja u ravno-
težu i skreće mu korak prema
pravom i konačnom cilju.

A ipak svakidašnje mrtvačko
zvotio dozivlje u pamet onu ne-
opozivu riječ : , Određeno je čo-
vjeku da jednom umre“.

Tko priznaje svoj postanak
od i Stvoritelja, shvatit će,
da je život ovdje na zemlji pro-
lagan i trsit će se, da postavi
uvjete za bolju, sretnu budućnost
iza groba. , Vjerujem, da Otkupi-
telj moj živi i da ću u posljed
nji dan iz zemlje ustati“.

Korizma je vrijeme razmišlja-
nja, da je Djelo Otkupljenja
slijedilo samo i jedino zato, što
je Isukrst htio osigurati čovjeku
sreću u vječnosti.

Pepelnicom i Korizmom obno-
vimo se u vjeri, da nemamo
ovdje stalnog boravišta, nego
da drugo, bolje očekujemo.

_internacijonalnoga karaktera.

DUBROVNIK, 22. Veljače 1939

Važniji dogogjaji

U svijetu. Najpotresniji dogogjaj
prošle sedmice bio je smrt Sv. Oca
Pape Pija XI, koji je pokopan u kripti
crkve sv, Petra u Rimu u utorak 14
ov. mj. — Priznanje generala Franka
najvažnije je pitanje u megjunarodnom
političkom svijetu. Zapadne velesile
Engleska i Francuska nastoje da ga
pridobiju za sebe. Imajući pred očima
osiromašenje Španjolske za vrijeme ra-
ta nije isključeno, da ekonomski mo-
menat bude igrao važnu ulogu kod
opredjeljivanja Španjolske vanjske po-
litike. — Veliko naoružavanje opaža
se u svim državama,  Rooseveltova
Amerika osobito se trudi, da sve za-
padne velesile u najkraće vrijeme bu-
du imale jaku armadu. — Japanska
ekspedicija u Kitaju zastala je u zad-
nje vrijeme s razloga u prvom redu,
što Japanci utvrgjuju već zauzete kra-
jeve. — Premda je vjera u mir jaka
i svak drži da će se konačno sregji-
vanje prilika u Evropi izvršiti putem
sporazuma, ipak se svak drži onog
načela ,Ako hoćeš mir, spremaj rat“.
I države balkanskog sporazuma mnogo
rade oko naoružavanja. — Hrvatsko
pitanje mnogo je obuzelo vanjsku
štampu englesku, francusku, njemačku,
talijansku, rumunjsku i dr, Vrijedno je
podvući, da vanjski svijet govori da-
nas o hrvatskom pitanju kao problemu

Kod nas. Nakon preuzimanja
vlasti g. Dragiša Cvetković pročitao je
u četvrtak, 16 o. mj. vladinu dekla-
raciju. Deklaracija je očekivana sa iz-
vjesnim interesom kod Hrvata, ali nije
nimalo nikoga bacila iz ravnoteže, O
deklaraciji se može reći, da je dala
naslutiti pristupanje riješenju hrvatskog
pitanja, ali dok se ne vide konkretna
djela ne može se preći preko mnogih
šupljina u deklaraciji, koje bi mogle
dati mogućnosti izvlačenja i ovoj kao
i Stojadinovićevoj vladi iz polja, gdje
treba da se zaore brazda konačnog
uregjenja ove države na bazi jednako-
pravnosti i sporazuma megju Hrvatima,
Srbima i Slovencima.

 

=a a = = =
++ Skopljanski biskup Dr. Janez Gnidovec

Kad su se u Zagrebu krajem pro-
šloga mjeseca sastali svi biskupi i nad-
biskupi ove države da vijećaju o po-
irebama Crkve, javljeno je da megju
njima nema skopljanskoga biskupa dra
"Janeza Gnidovca, jer da je bolestan.
Megjutim nitko nije slutio, da će malo
iza toga doći druga vijest, koja će ja-
viti da biskupa dra Janeza Gnidovca
više nema megju živima.

Blagopokojni biskup bio je svećenik
biskupije ljubljanske, Godine 1919,
stupio je u red lazarista, gdje je g. 1921,
položio i svoje zavjete, Dvije godine
iza toga postao je ravnateljem novici-
jata u Grobljama, ali je već 1924,
imenovan po Svetom Ocu biskupom
teritorijalno najveće, ali brojem vjerni-
ka vrlo malene biskupije skopljanske
ša sjedištem u Prizrenu.

Biskupija dra Gnidovca, koja je o-
buhvatala čitavu Južnu Srbiju, brojila
je svega 40 hiljada vjernika, većinom
Hrvata, Slovenaca i Madžara, koji su

bili silno raštrkani, lako da je duhov-
nički rad sličio radu misionara-putnika
u dalekim zemljama Dalekog Istoka.

Da bi unaprijedio katolički rad me-
gju svojim raštrkanim vjernicima, bi-
skup Gnidovec je poduzimao česte
apostolske pohode, otvorio sjemenište
u Bitolju, preselio sjedište biskupije iz
Prizrena u Skoplje, osnovao katolički
mjesečnik ,Blagovijest“ itd. Života je
bio upravo svetačkog, a zdravlja slabog.
Početkom siječnja došao je u svoju
domovinu Sloveniju, da potraži lijeka
narušenom zdravlju, ali ga je tu stigla
smrt od upale pluća, koja je nadošla
k staroj bolesti. Pokopan je u pone-
djeljak 6. lI., a pogrebu su prisustvo-
vali i naši hrvatski biskupi.

Neka je i megju hrvatskim  katolici-
ma vječna slava biskupu Gnidovcu,
koji je život svoj posvetio misionar-
skom radu za dobro Crkve u nekato-
ličkom kraju.

Misije u Katedrali

Kođeks crkvenog prava u kanonu
1349. odregjuje: $ 1. ,Neka Orđina-
riji paze, da se barem svake desete
godine župnici pobrinu za održanje
svetih misija povjerenom im stadu“,

U našoj biskupiji održavane su sv.
misije od davnina. Nakon dolaska da-
našnjeg Ordinarija u biskupiju održa-
ne su pred 5. godina sv. misije po
svim župama u dijecezi,

Vogje sv. misija u ranija vremena
bili su_ Dominikanci, Franjevci i Isu-
sovci, Zadnje pak misije održao je
neumorni i nezaboravni bipk. O. Vin-
ko Michieli D. I.

Grad Dubrovnik je imao sv. poslanstva
pred 12 godina, kad je kao voditelj
bio mp. O. Miler D. I, Misije su onda
imale svoj uspjeh i svoje duhovne
koristi.

Imajući pred očima duhovnu korist,
što ih misije postižu po svojćj naravi
te odredbe Crkvenog Zakonika jasno
je, da je već vrijeme, da se sv. po-
slanstva ponovno obave i u našem
građu. Dubrovnik je istina imao pred
2 godine svoj velebni Euharistijski
kongres i zato je od crkvenog Ko-
deksa predvigjeni rok od 10 godina
prošao; ali zato je eto potrebno, da
se sada nakon 12 godina ipak održe
sv. misije, kako se ne bi dogodilo, da
se ne udovolji duhovnoj potrebi vjer-
nika.

Stoga će se u ovoj Korizmi, osim

redovitih -korizmenih propovijedi, odr-

žati u Katedrali i Sv. Misije i to u
sedmici koja je pred Cvijetnom Ne-
djeljom, kada su drugih godina obdr-
Žavane duhovne vježbe. Sv. Misije će
se provesti tako, da će osim večernje
propovijedi biti i druga ujutro u sat,
koji će na vrijeme biti javljem. Zaklju-
čak misija obavit će se pokorničkom
procesijom u subotu pred Cvjetnu

Nedjelju. U procesiji će se nositi čes-
tica presv. Drva Križa.

"Kao priprava na sv. Misije služit će
8 propovijedi, koje će se održati za
vrijeme sv. Mise u 12 s. u korizmene
nedjelje. Ove su propovijedi namije-
njene u prvom redu gragjanskom sta-
ležu, koji je prošao srednje ili više
škole, a s njima će se moći okoristiti
i svaki drugi slušalac.

Nadamo se, da će ove sv. Misije
koje će održati poznati vrijedni misi-
jonar mp. O. Jacint Belić O. P. do.
nijeti puno koristi na polju duhovne
obnove grada sv. Vlaha.

 

CIJENA Din. 1,50

Politički nemoral

Svaki broj ,Dubrovnika“ tđaje po-
sebni materijal za polemiku. Materijala
je toliko, da bi osvrt na pisanje ovog
jedinstvenog lista domaće štampe, za-
uzeo naše sve četiri strane, Stoga smo
prisiljeni da se samo od vremena do
vremena bavimo ovom čudnom poja-
vom, koju u političkom životu pred-
stavlja uredništvo lista ,Dubrovnik*,

Zamislite, urednici = ,Dubrovnika*
smatraju  uapadaje ma Stojadinovića
politiličkim nemoralom ! To predbacuju
»Obzoru“ i našem listu. Po njihovom
mišljenju politički je nemoralno ,na-
padati nekoga tek onda kad je pošao
s vlasti“. Kad bi ove riječi napisalo
lice, koje uopće ne pozna naš politički
život, mogli bi mu oprostiti. Za ured-
nike ,Dubrovnika“ ne možemo se slu-
žiti ovim mjerilom. Doduše ispadaju
kadkad politički previše naivno, ali
ako bi se ovakove tvrdnje pokušale
pripisati naivnosti, onda njihova naiv-
nost prelazi dozvoljene granice, Ured-
nici ,Dubrovnika“ vrlo dobro znadu
da je Stojadinović kroz svoju trogo-
dišoju vladavinu držao začepljena usta
hrvatskoj štampi. Dozvoljeni su bili
samo ditirambi sa kojima je skoro bez
predaha punila stupce plaćenal'štampa.
Umišljeni vogja nije trpio kritike, nije
dozvoljavao niti najumjereniju blago-
naklonu kritiku. Ispod crvene olovke
prolazili su samo superlativi. Hrvatska
štampa nije imala razloga da ga oba-
siplje superlativima; mjesto  hvalo-
spjevnih superlativa, pripadali su mu
samo :superlativi negativnosti kao po-
litičaru i državniku, koji je vjerovao,
da se može izigravati sa pravednim i
poštenim zahtjevima Hrvatskog naroda.
I kad je nakon tri godine nadošao
čas da se čuje glas hrvatske štampe,
onda to ,Dubrovnik“ nazivlje politi-
čkim nmemoralom. Cinizam je u glasu
pravednika gledati nemoral a još je
veći cinizam svijesno prelaziti preko
opće poznatih razloga, zbog kojih se
ovaj glas nije mogao čuti prije pada
umišljenog diktatora. Nego i ovdje se
moramo pitati, za koga ,Dubrovnik“
ovo piše ? Računa li valjda na političko
djetinstvo svoje čitalačke publike ?

Pisanje ,Dubrovnika“ previše je pro-
zirno. Niži srednjoškolac morao bi se