Strana 2 čelnošću, poštenjem i nesebičnošću po- stao je uzorom svim mladim pokolje- njima naročito u trim velikim kreposti- ma, koje jedine spasavaju narod od propasti: u postojanosti da se nikad ne izmori u vjeri za ostvarenje bolje budućnosti, u značajnosti da se nikad ne pusti zaplesti i zarobiti korupcijom i mrvicama, i u samoprijegornom radu za narodno dobro bez obzira na sve borbe i patnje. Hrvatski narod može biti doista ha- ran Božjoj Providnosti da mu je u prelazno doba, iza najkrućeg austrijskog apsolutizma, kad se našao pred od- lučnim problemom, čije je riješenje imalo dati pravac razvoja za daleka pokoljenja, kao što je pitanje svijesti o marodnoj induvidualnosti i imenu, poslala Dr. Autu Starčevića ; kao što joj može biti haran da mu je nekoliko decenija kašnje, kad je madošlo opet drugo pogibeljno razdoblje: previranje u njegovom socijalnom životu, ima li se u socijalnim nazorima ići putem seljačkog ili putem socijalno-demokrat- skog-boljševističkog shvaćanja, poslala za vogje Dr Autuna i Stjepana Radi- ća, koji su u svojoj mladosti bili od- gojeni na programu Starčevićeve poli- tike i koji su mu ta shvaćanja usmje- rili u pravcu sela, gdje se nalazi sta- tički konservativni elemenat narodnog organizma. Tako su te neprekidne uiti unutarnje povezanosti od Starčevića do Radića i do današnjeg neprepornog vogje hrvat- skog maroda Dr Vlatka Mačeka dale hrvatskom narodu onaj stalan pravac, koji ga je doveo do današnje jedin- stvenosti u mislima i u cilju kakve još nije nikad zabilježila naša historija. I zato takogjer ide konačna hvala Dr Amati Starčeviću. Grobnica Đ. F. Gundulića Kako je javnosti poznato, Pododbor Matice Hrvatske u Dubrovniku preuzeo je dana 9 siječnja 1939 rad oko pre- kopavanja pločnika u prezbiteriju Olta- ra velikog Male Braće, kao i pred Ve- likim Oltarom ispod balaustra. Grob je pronagjen pred balaustrom, baš pred stepenicama koje iz Crkve vode u kla- ustar, a ostaje pred balaustrom s de- sne evangi. strane oltara velikoga. Na tome su mjestu u ostalom pri otkriću Gnndulićeva spomenika u junu g. 1893 sva zastupstva i društva polagala vi- jence, kako što se danas sjećaju još mnogi živući Dubrovčani. Za ovu akciju, koja nema zajedničkog s postavljanjem ploče od Braće Hrvatskog Zmaja na unutrašnjem zidu Crkve, dosada su dali svoj prinos na ruke Dra Ernesta Katića slijedeća ugledna društva i gra- gjani: Narodna Ženska Zadruga Dim. 400, Hrvat. Kult. Društvo , Napredak“ 150, Jozo Kalafatović 500, Marko Ra- sko 400, Karlo Banaz 200, Dum Niko kan. Gjivanović 200, Dum Ivo kan. Božić, vikar 100, Dr Milo Katić 200, Zbor učiteljski 200, Ljubomila Vukić 100, Kate i Danica Pavlin 100, Gjorgjo Zuanić 100, Dr Edi Wolf 100, Josip Ucović 100, kap. Niko Hrdalo 100, Sakupljeno u Crkvi Male Braće 1.283.50 A. T. 50, Sakupljeno od Dubrovčana u Sarajevu (preko g. M. Krile) 270, Etta Mašina- Fischer, Preko 100. Dosada u- kupno 4.633.50. Dok Pododbor Matice Hrvatske daje već na znanje javnosti sve dosada primljene prinose, spravan da objavi po izvršenju popločenja Crkve i rasho- de, preporuča se svakom Dubrovčani- nu, Dubrovkinji i institucijama, da ga pomogau prinosima, jer izvještaj cije- log rada i pronalaska, kao i prinosa s rashodima biti će po izvršenom radu objavljen. Zahvaljujući već sada gori naznače- nim prinoscima, očekuju se bez ika- kvog poziva, već jedino ovoga, daljnji prinosi, jer niko ne će izostati ko zna pridati vrijedaost. Politički nemoral ,Dubrovnik“ nam neda mira i zato smo protiv naše volje prisiljeni da se opet osvrnemo na njegovo pisanje. Ustraje i dalje u tvrdnji da je poli- tički nemoralno napadati nekoga tek onda kad je sišao s vlasti, Na razlo- ge, koje smo zadnji put iznijeli on se uopće ne osvrće. Kao da se njega ni- šta ne tiče činjenica što je štampa za cijelo vrijeme Stojadinovićeve vlade bi- la zakovana u tolikoj mjeri da se u njezinim redcima nije moglo pročitati ni najblaža kritika. Gazeći najosnovni- je slobode Stojadinović je išao još i dalje, šikanirajući naročitim metodama štampu, koja mu se nije htjela poko- riti t. j. koja nije htjela štampavati fabricirane članke ,po naregjenju“. Urednici ,Dubrovnika“ valjda misle da mogu igrati ulogu naivnjaka bez štete po ličnu reputaciju. Oni po »hristijanskom moralu“ traže milost za Stojadinovića navodeći da je za njiho- ve profane sljedbenike hristijanske morale“ to isto ,što i napadati fizički nekoga koji bolestan leži u postelji i ne može da se brani; ili je umro, pa u tom slučaju hristijanska nauka i mo- ral uči: de mortuis nihil nisi bene“. Na ovo imamo najjednostavniji od- govor: Qui bene distingil, bene do- cet. Ovakovom obranom ,Dubrovnik“ čini slabu uslugu Stojadinoviću a is- todobno otkriva svoje nazore o mora- lu i o obrani. Stojadinović nije ni bo- lestan ni mrtav ni u fizičkom ni u pre- nesenom smislu. On je još i danas šef vladine stranke, kojem stoji kao i svim političkim ljudima na raspolaga- nje sredstva obrane. Ali kad ,Dubrov- nik* misli da se Stojadinović ne može da brani, on sigurno ima u vidu samo ona sredstva obrane, kojima se je Sto- jadinović ,branio“ dok je igrao ulogu diktatora. ,Dubrovnik“ priželjkuje ob- ranu crvene olovke, koja se je Stoja- dinoviću pri padu onako teško osve- tila. On bi htio da se istina sakrije i da nikada ne ugleda svijetlo dana. A što je najčudnovatije, sve to u ime pogrešno primjenjenih moralnih prin- cipa. Za ,Dubrovnik“ je nemoralno što smo u prvom dozvoljenom času u ime morala i u ime istine podigli glas u obranu napaćenog i ekonomski upropaštenog Hrvatskog naroda. Ne- moralno je po ,Dubrovnikovu“ ključu morala ustati u obranu hiljada radni- ka, koji su se po izborima zajedno sa svojim obiteljima našli na ulici samo zato, jer su manifestirali svoje hrvat- ske osjećaje i pripadnost Hrvatskom narodu. Zna li ,Dubrovnik“* kako su se proveli radnici u državnim poduze- ćima Zagreba, Sarajeva, Banjaluke i Tivta? Je li mu šio poznato o šika- nacijama Žeua-radnica u državnim po- duzećima, koje su ,krive“ što im mu- ževi nijesu glasali po komandi? Ko- načno čitaju li urednici ,Dubrovnika“ kako je Stojadinović nabavio eksperta Glavnjače da bi mogao provesti amand- mane kojima je imao novim sredstvi- ma pogaziti i ispljunuti slobode čo- vjeka ? Tako bi ih mogli pitati redom, na» brajajući nemoralna djela, koja bi ,Du- brovnik“ htio štititi i sakrivati u ime mhristijanskog morala“, Ako je to po- sljednji adut obrane, onda naše vese- lje nije preuranjeno. Daje se stan u najam, na Posatu Ga- jeva ulica 4, sa 4 sobe, kuhinjom, nuz- prostorijama i vrtom. laformacije kod uprave lista. 48 NARODNA SVIJEST 1 ožujka 1939 Broj 9 Evo me da zaštitim Vašu kožu ! g Prepustite od sada meni njegu 4 Vaše kože. Jedino što Vam \ valja činiti jest, Vašu kožu re- | dovito sa Nivea natrti. Samo | Nivea sadržaje E ucerit sred- stvo za jačanje kože. Time vrši Nivea dobrotvorni utjecaj na kožno staničje. Ona održaje W Vašu kožu mladom i jakom tako da joj niti oporo vrijeme ne 4 može nauditi. Kupite još danas Nivea, jer je bolje predusresti nego liječiti ! Totalitarne države i Katolička Akcija Načela kojima se rukovode totali- tarne države dolaze u temeljni sukob s načelima Katoličke Akcije, Ideolozi totalitarnih sistema isključuju potrebu Crkve pak prema tomu i Katoličke Akcije. Kod totalitaraca država i rasa izvor su i norma svakog prava i mo- rala. Neosnovanost načela totalitarizma kao i njihovu apsolutnu štetnost za narode i zajednicu sa gledišta i po- sebnim obzirom na Katoličku Akciju dokazuje Crkva preko svojih najviših funkcijonara i pretstavnika. Važne su misli kardinala Cerejeira patrijarhe Lisabona, izrečene u adresi upravljenoj klera 18. XI prošle 1938 godine. Totalitarni režimi idu za tim da unište slobodu Katoličke Akcije. Treba dobro istaknuti da je ova tendencija bitno povezana sa temeljnim načelom koje hoće da apsorbira svaku indivi- dualnu aktivnost. Već iz toga što dr- žava proglasuje da izvan nje nema ništa, Katolički život i sama sloboda Crkve izgledaju joj, kao neko ograni- čenje njezina apsolutnog gospodstva. U ltaliji opetovani napadaji na Ka- toličku Akciju dokazuju da je samo jedan viši osjećaj političkih realnosti, u zemlji gdje je sjedište katolicizma, izbjegnuo progonstvo. Obzir Crkve i javni interes nametnuli su se neisprav- noj logici sistema. Naprotiv je u Njemačkoj Katolička Akcija, protivno svim ugovorima i pra- vima Krista, sistematski uništena. Po- božanstvenjena država prisvaja sebi božanska, apsolutna prava. Ovo je jedna sasvim nova koncepcija društva i ži- vota. Bog, ako opstoji, javlja se u po- veličanoj savjesti narodnosti ili rase, čiji je vrhovni organ država. Uvagjanje totalitarizma značilo bi uništenje u dušama djela Kristova. To- talitarizam se protivi diobi vremenite misije, koju ima država od božanske koju je Krist povjerio Crkvi. Mi veli- mo, da je apsolutni totalitarizam ne- spojiv s Katoličkom Akcijom. Ako je Katolička Akcija, sam katolički život, onda ona ne može a da se ne prene- se izvana kao i sav život. Živi ka- tolicizam javno je svjedočanstvo dano Kristu u misli i akciji, koje obuzimlje savkolik život. Katolicizam se ne mo- že konfinirati u crkve, on treba da božanski razjasni moral, pravo, filozofiju, umjetnost, ekonomiju, poli- tiku, svu ljudsku djelatnost... Oa je nužno nespojiv sa ma kojim pokuša- jem dekristijanizacije života. VAŽNIJI DOGOĐAJI Vatikanski Grad. Danas u 9 i 30 sati otslužio je dekan kardinalskog zbora u Pauliaskoj kapeli u Vatikanu svečanu Misu Duha Svetoga. Nakon Mise slijedila je molitva za izbor no- voga Pape. Poslije podne sastaju se u u 3,30 s. u istoj kapeli svi kardinali na ,Dogji Duše Presveti“, a onda uz pokorničko pjevanje ulaze predvogjeni Križem u Konklave. Prvo glasanje bit će sutra četvrtak prije podne. Španjolsko pitanje nalazi se u za- vršnoj fazi. Nakon zauzimanja Katalo- nije od strane vojske generala Franca vanjski je svijet na čistu, da je crvena Španjolska likvidirana, Eagleska i Fran- cuska priznale su vladu generala Fran- ca za jedinu legitimnu vlast. Očekuje se, da će sada doći na red postavlja- nje zahtjeva Italije Francuskoj u pita- nju Džibutija i Tunisa. Balkanski sporazum imao je proš- lih dana svoje redovito zasjedanje u Bukureštu. Megjunarodna je javnost sa mnogo interesa pratila vijećanje mi- nistara vanjskih posala Rumunjske, Grčke, Turske i Jugoslavije. Iza sloma Male Antante, nakon dogogjaja sa Au- schlussom i Čehoslovačkom vodi se i ako prikrivena, ali očita borba izmegju velesila, o tomu, kako će se orijenti- rati države Balkanskog sporazuma. To- talitame države Njemačka i ltalija, o- sobito pak lialija htjele bi, da se Bal- kanski sporazum orijentira prema osi Rim-Berlin. Megjutim izgleda, da Ea- gleskoj uspjeva zadržati pomoću Ra- munjske, koja je odlučno uz Eagles- ku, opredjeljivanje Jugoslavije i osta- lih država za politiku osi. Eagleska štampa podvlači, da su ostali bezus- pješni svi napori država Balk. Spora- zuma da se Bugarsku jače veže uz Balkanski spoiazum, jer ova država neće da prizna status.quo-a nego us- traje na tomu, da joj se priznaju nje- zini opravdani teritorijalni zahtjevi. Nadu u uspjeh vidi Bugarska u činje- nici, da se za Magjarsku priznaje po- treba udovoljenja njezinim teritorijal- nim zahtjevima prema susjednim ze- mljama. Kod nas u glavnomu nema ništa osobita, jer se u skupštini pretresa budžet za 1939-40 godinu. U financij- skom odboru završena je debata. Sad o budžetu raspravlja skupština. Jedina novost je ta, što je ukazon imenovan još jedan ministar bez porlfelja u 080- bi dr. Voje Čvrkića, ministra pošta u zadnjoj vladi dra Stojadinovića. Ime- novani su novi banovi za dunavsku i vardarsku banovinu. Širite Narodnu Svijest rp