nE. TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXI — Br. 10 KARDINAL PAGELLI - Po svemu katoličkom svijetu zavla- dalo je veselje, da je Crkva tako brzo dobila svog poglavara i to u osobi prijašnjeg državnog tajnika kardinala Eugenija Pacellija, koji je kao papa uzeo ime Pijo XII. Ovo je u povijesti Katoličke Crkve nešto veoma iznimno, jer od polovine XVII stoljeća kad je bila ustanovljena služba državnog tajnika (za pape Ur- bana VIll) dogodilo se je samo dva puta, da je bio izabran državni tajnik prijašnjega pape. To je bio slučaj sa papom Aleksandrom VII (1655 do 1667) i Klementom IX (1667—1669). Velika je iznimka takogjer u tomu, što je Pijo XII, tako brzo izabran, na- ime peć prvi dan kardinalskog izbor- nog sastanka, Kad je bio god. 1878. izabran Lav XIIl. već kod trećega gla- sovanja (drugi dan Konklava), rekao je kardinal Ferrieri: ,Non fuit electio, sed divina inspiratio“ (nije bio izbor nego Božje nadahnuće). To bi se isto moglo i sada reći, jer je kardinal Pacelli bio 'takova ličnost u zboru kardinala, da ljudski govoreći zaista ne bi mogli izabrati nikoga, koji bi megju njima za ovo uzvišeno mje- sto bio sposobniji i vrijedniji. Činjenica, da je dosadašnji državni tajnik došao na papinsko prijestolje ima još jedno drugo, veoma važno zna- čenje. Pacelli je bio skoro 9 godina državni tajnik, to znači, vodio je sve diplomatske poslove Svete Stolice. U najuzburkanijim vremenima držao je skoro deset godina u rukama sve niti vatikanske diplomacije te je na taj na- čin bolje od ikoga na svijetu dobio duboki uvid u prilike po svemu svi- jetu kao i u pogibeljno previranje i trenje, koje vlada megju državama, Nitko nije bolje poučen od Sv. O. Pape Pija XII o pogibeljima, koje pri- jete Evropi i svijetu s jedne strane od bezbožnog i destruktivnog komunizma i s druge opet od poganskog i anti- demokratskog rasizma. Kardinal Pa- celli onaj je glavni faktor, koji je u borbi Pija XI proti obojice neprijatelja vjere, kulture, civilizacije, slobode i demokracije, igrao najvažniju ulogu. Tako je uza svog velikog predšastnika novi papa osim papinske časti preu- zeo takogjer njegove brige i terete, Naj- veća briga Pija XI bio je mir. O njemu je pisao i govorio. Za mir je na koncu i svoj dragocjeni život Bogu darovao. 1 Pijo XII počinje svoj pontifikat že- ljama, da zavlada mir, kojega svijet ne može dati. U prvom svom govoru po- kazao je novi Papa put, kojim se do- lazi do mira. Pravednost je za njega onaj preduvjet, bez kojega nema ravno- vjesja niti mira: Justita et pax oscu- latae sunt, (pravda i mir se zagrliše), Ovo je prva želja Sv. O. Pape Pija XI. Stoga je potrebno, da barem svi katolici idemo za Sv. Ocem. Ljubimo pravednost i tako krčimo put pravo- me miru u obitelji, susjedstvu, u na- rodu i posvuda. Pravda pak neminovno poštuje, daje i garantira slobodu po- jedinaca i naroda. Radimo tako da po načelu pravednosti poštujemo tugju slobodu, ali tražimo, da se i našem narodu prizna i dade slobodu, "e traži pravda a po tome i mir, Dr, I, B, DUBROVNIK, 8. Ožujka 1939 PAPA LIČNOST PAPE PIJA XII Sadašnji Sv. Otac Papu rogjen je 2 marta 1876. u vječnom gradu Rimu kao sin plemenite i duboko religijoz- ne obitelji Pacelli, Njegov otac Filip bio je dekan papinske konsistorijalne advokature. Očev službeni položaj a još više kršćanski značaj majke mu Virginije bili su mladom Eugenu po- buda za najljepši duhovni napredak. Bogoslovne nauke svršio je na pa- pinskoj Gregorijanskoj universi kao pitomac rimskog sjemeništa ,Collegio Capranica“, Dana 2. IX 1899. godine služio je prvu sv. Misu. Dana 8. II 1901. dodijeljen je Kongregaciji za iz- vanredne crkvene poslove. Tada mu je bilo tek 25 godina. U svojoj 27. godini imenovan je pro- fesorom crkvenog prava u Rimskom teološkom sjemeništu, a malo zatim profesorom za crkvenu diplomaciju na visokoj školi ,Pontifica Accademia dei Nobili Ecclesiastici“. Na tom je mjestu djelovao punih pet godina s toliko us- pjeha, da je 6. III 1911 imenovan pod- tajnikom a 20, IV tajnikom u Kon- gregaciji za vanredne poslove, U me- gjuvremenu je god. 1905. postao pa- pinskim kućnim prelatom. God. 1917. postala je za Eugena Pacellija od osobite važnosti. Nakon smiti Mons. Averze postalo je prazno mjesto apostolskog MNuncija u Miin- chenu. Benedikt XV poslao je na to mjesto Mons. Paccelli. Iste ga je go- dine sam papa konsekrirao za biskupa u Sikstinskoj kapeli u prisutnosti pa- pinskog dvora te zastupnika diplomat- skog kora i rimskog plemstva. Prisu- stvovala su takogjer maika mu Virgi- nija i brat Franjo. Miinchenski i od god. 1925. berlin- ski nuncij Eugen Pacelli iskazao se je kao jak, vjeran i neustrašiv zastupnik uzvišenih ciljeva rimskoga Pape, Po uzoru Benedikta XV i Pija XI bio je on odvažan borac mira, viteški zaštit- nik pravde i istine, a ujedno milosrdni otac jadnih vojnih zarobljenika. I da- nas spominju u Njemačkoj, Belgiji i drugdje njegova mnebrojena dobročin- stva. Rijetko je koji nuncij zastupao sv. Stolicu u težim prilikama i sa ve- ćim uspjehom od Eugena Pacellija. Na katoličkom sastanku u Miiachenu god. 1928. nazvao je jedan teološki struč- njak Pacellija ,Angjelom, a ne Nun- cijem“. Zaista, Pacelli je bio Angjeo a ne kancelar neumrlom Papi Piju XI za punih 10 godina. U konsistoriju 1929. kreiran je kar- dinalom, a kad je državni tajnik kar- dinal Pietro Gasparri odstupio zbog bolesti 12. I. 1930., imenovao je Pijo XI kardinala Pacellija za svog držav- nog tajnika. Na ovomu je važnomu mjestu zadužio neprocijenjivim zaslu- gama Katoličku Crkvu. God. 1933. podpisao je drž. tajnik Pacelli konkordat sa Njemačkom. Sli- jedećih godina sklopio je konkordate sa još 5 država, a na zadnju i sa kra- ljevinom Jugoslavijom. Kao legat Pape Pija XI posjetio je god. 1934. Južnu Ameriku, gdje je predsjedao 32. svjetskom euharističnom kongresu u Buenos-Airesu, God. 1935. poslao ga je Pijo XI kao svog legata ,a latere“ u Lurd, gdje je održao, u prisutnosti velikog broja biskupa i vjernika cijelog svijeta, go- vor o vječnom nesuglasju, koje mora vladati izmegju Crkve i onih, koji ni- ječu njezina osnovna naučavanja. Kao papinski legat nastupa g. 1937. u Francuskoj da blagoslovi crkvu sv. Male Terezije u Lisieux u. Francuska ga je primila kao nijednog drugog CIJENA Din. 1.50 PIJO XII crkvenog kneza dotada, Tom prilikom održao je mnogo propovijedi u crkvi Notre Dame u Parizu. God. 1938. bio je kardinal Pacelli kao papinski legat na 34, megjuna- rodnom euharističnom kongresu u Bu- dimpešti, kojom prigodom prošao je najsrdačnije pozdravljen i kroz Slo- veniju. Na blagdan sv. Petra i Pavla, dne 28. VI 1938. god. primio je tadašnji archipresbiter bazilike Prvaka Apostola a sadašnji Sv. Otac Papa Pijo XI po- sredovanjem i zaslugom Mons. Benia- mina Nardone, tajnika Ceremonijalne kongregacije grupu hrvatskih mlado- misnika iz zagrebačke nadbiskupije, Odmah iza svečanog ponlifikala, kojega je sam otslužio, a prije no što je išta u usta stavio, došao je susret- ljivi i nadasve požrtvovni kardinal Pa- celli u kaptolsku dvoranu kod sakri- stije bazilike sv. Petra, da primi po- klon mladih hrvatskih svećenika, Na- kon što je zagrebački kanonik i pro- fesor teološkog fakulteta g. dr, Josip Marić pročitao na latinskom jeziku kratku poklonstvenu adresu, uzvratio je današnji Sv. Otac nekoliko značaj- nih riječi prisutnim mladomisnicima, Asketska ali dostojanstvena pojava kardinala-pastira istakla je uzvišene dužnosti svećenika, koji treba da su £0 zemlje i svijetlo svijeta. Sa poseb- nom toplinom pozvao je kardinal Pa- celli prisutne svećenike, da u hrvat- skom narodu razviju takovu duhovnu djelatnost, da svi budu mogli vidjeti njihova dobra djela i proslaviti ne- beskog Oca. Sv. Otac Papa Pijo XII pokazao je već kao državni tajnik, da mu je ma srcu hrvatski narod i da razumije nje- gov položaj i njegove probleme. Nje- govom zaslugom u prvom redu ski- nuto je konačno sa dnevnog reda pi- tanje Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje su mnogi faktori pokazali i do- kazali, da ne razumiju što su i kako se ima voditi katoličke ustanove i za- vode. Dosljedni svojim metodama e- konomskog iskorišćavanja htjeli su iz- vjesni i nama dobro poznati krugovi potpomognuti od tadašnjeg poslanika kod sv. Stolice dr. Smodlake, da i za- vod sv. Jeronima u Rimu postane ne- ki tako zvani ,nacijonalni“ zavod. Ta bi ,macijonalnost“ sastojala u tomu, da mu se oduzme karakter jedne čisto katoličke i hrvatske vjerske ustanove a dade obilježje nekog opće jugoslaven- skog zavoda, gdje bi ,nacijonalni“ e- Jementi imali prilike, da se u Rimu na račun katoličkih i hrvatskih materijal- nih sretstava u raznim smjerovima »Vaspitavaju“. Dolaskom kardinala Pacelli- ja za državnog tajnika riješeno je to pitanje onako kako su to tražili interesi kato- lika Hrvata. I u nekim drugim prigo- dama pokazao je sadašnji sv. Otac, da razumije položaj katolika u svijetu u- opće, a napose položaj katoličkog hrvatskog naroda, čemu su svjedoci oni, koji su imali prigodu da to usta- nove. Stoga je pravo, da i hrvatski marod dade izraza svom zadovoljstvu nad izborom kardinala Pacellija za Papu. Živio Sv. O. Papa Pijo XII! Dr. Ivo Bučić