Strana 2 NARODNA SVIJEST 16 ožujka 1939 Broj 11 GOVOR BISKUPA dr. CAREVIĆA O PAPI PIJU XIi Preuzvišeni Gospodine Nadbiskupe, Preč. i Poštovana Gospodo, dragi Vjer- nici i mila omladino Katol. Akcije! Posrnu i propade Jeruzolim... posrnu i propade Aatiohija... posrnu i propa- de Aleksandrija, posrnu i propade zbog otpora svoga Carigrad. Sve je to po- srnulo i propalo, samo apostolska sto- lica rimska tečajem osamnaest i više stoljeća čvrsta, nepomična i uvjek po- bjedonosna stoji, prem su na nju nu- tarnje nezgode i vanjska progonstva više nego na ikoju drugu navaljivala, a to je za to jer je Isukrst nju glavnim temeljem crkve svoje, izvorom jedinstva crkvenoga, zalogom života i istine po- stavio ; tako je pisao neumrli Strossma- yer u Spomen-knjizi. Da, Sv. Stolica ili Papinstvo je onaj temelj, ona stijena, ona pećina, ona nepokolebiva hrid onaj Petar, na kojemu je Isukrst sagradio crkvu svoju, jer Pape su nasljednici sv. Petra, a Petra je Isukrst postavio glavarom crkvi svojoj i prvim megju apostolima ne samo po časti nego i po vlasti. U evangjeljima razabiremo kako izmegju svih apostola Petar ima- de posebno mjesto, Petar se vazda spominje u prvome redu, iz Petrove lagje Isus propovjeda puku, samo za sebe i za Petra Isus plaća porez, na- pose za Petra Isus moli nebeskoga Oca, njega samoga usposobljuje da čudesno hoda po vodi, njemu samome navješta kojom će smrću umrijeti, iza uskrsnuća Isus se pokazuje najprije Petru. Već same ove činjenice upuću- ju na to, da je Spasitelj htio uzvisiti Petra nad ostale apostole. Ali su naj- značajnije riječi, koje upravi Isus Si- monu podao Hebronskog gorja kod Cezareje Filipove kad mu reče: Ti si Petar, stijena, na toj stijeni sagradit ću crkvu svoju i vrata je paklena ne će nadvladati... I tebi ću dati ključeve kra- ljestva mebeskoga. Pa štogod svežeš na zemlji biti će svezano i na nebesi- ma; i štogod razrješiš ma zemlji biti će razriješeno i na nebesima. Mt. 16, 18. Pasi Jaganjce moje, pasi ovce mo- je Iv. 11, 15. Ono što je stijena, te- melj svakoj zgradi, to je Petar Isukrsto- voj Crkvi. Dakle od Petra crkva dobi- va snagu, čvrstoću, jedinstvo. Kakono ne može biti zgrade bez temelja tako isto ne može biti Isukrstove Crkve bez Petra. Petar je dakle vrhovni vidljivi glavar sv. Crkve, ima prvenstvo časti i prvenstvo vlasti, on je ključar kra- ljestva nebeskoga, prvak Apostola, na- mjesnik Isukrstov na zemlji. Historijska kritika o papinstvu Vlast prvaka svih Apostola Petra, koji je umro u Rimu kao rim- ski biskup i vrhovni glavar Crkve Isu- krstove, primili su, vršili i vrše njegovi nasljednici rimski biskupi ili sv. Oci Pape sve do dana današnjega. Gdje je Petar, ondje je i crkva kliče sv. Am- broz u četvrtom vijeku, a slično prije njega govori Irenej svrhom drugog vi- jeka, pak Ciprijan u trećem vijeku. Pe- tar je govorio na usta Leona, Petar je govorio po Agatonu, izjavljuje sabor u Kalcedonu. Sve kršćanske Općine prvih vjekova gledaju u rimskoj katoličkoj crkvi učiteljicu i stup istine, čuvaricu sv. sakramenata, njoj se obraćaju i od nje očekuju riješenja u dvojbama i pre- pirkama veli sv. Irenej. Istok i zapad priznaju rimskog prvoprijestolaika kao što ga priznaju istočni sv. Oci: sv. Ivan Hrizostom, sv. Bazilije, sv. Grgur iz Nazienza i toliki drugi, koje još i danas štuje čitavi katolički svijet i naša nesjedinjena braća. Sav dakle kršćan- ski svijet jednodušno, bez okolišanja priznaje Petrovo prvenstvo ili primat vlasti sve do IX vijeka. Stoga je sam materijalista Jodl promatrajući ovo div- no jedinstvo katotičke crkve bio pri- nukan napisati ovo: ,Religijozno pi- tanje u svojoj suštini jest katoličko pi- tanje, jer se nijedna druga forma reli- gijozne organizacije ne može takmiti s katolicizmom ni po jedinstvu vodstva ni po dosljednjoj izgradnji svoga na- učnog sistema ni po internacijonalnoj raširenosti“, a glasoviti povjesničar Macaulay zadivljen čvrstoćom i nepo- kolebivošću Papinstva piše: Nema ni- jedne druge ustanove u Evropi, koja bi sezala unatrag sve do onih vreme- na, kad se je iz Panteona k nebu di- zao dim žrtava i kad su žirafe i tigro- vi poskakivali amfiteatrom. Najodličnije kraljevske kuće usporede li se s dugim nizom rimskih Papa tek su od jučer. Evo ovo je Gospodo i braćo Papin- stvo u svijetlu historične kritike. Vizija Vječnoga Grada U gradu, koji je doživio svršetak kraljeva, diktatora, konzula i careva; u vječnom gradu Rimu, koji je kao he- smrtni svjedok vidio početak i razvitak dviju kultura, gdje počivaju kosti slav- nih vogja i heroja, pomiješane sa ko- stima skromnih mučenika vjere, ispo- vjednika istine, ustrajnih branitelja pravde i čistih djevica; u ovome hi- storijskom ambijentu, izmegju grobova slave i okrutnosti, nevigjene ponizno- sti i tašte oholosti, diže se divni hram, jedinstven po svojoj vrsti, a glasovit svojom veličinom i harmonijom. U kripti ovog posvećenog kolosa, u po- lutami, koja budi na sabranost, leže svete kosti jednog ribara, koji po vo- lji Isusa Krista Boga - čovjeka postade kamenom temeljcem Kristove . Crkve i duhovnim vladarom čitavog svijeta. U viziji vidim kako se danas u onom svetom hramu uzvišeni bijeli prvosve- ćenik prostire ponizno na posvećeni grob u sabranoj molitvi i dubokom razmatranju, zatim uzlazi na oltar, koji je nad onim grobom te visoko podiže ruke kao da hoće sve da zagrli. Vidim i osjećam sa svima Vama kako u o- vom svečanom času struji val zanosa onim pobožnim ogromnim masama od stotina hiljada vjernika, koji su sada sakupljeni u Crkvi i na trgu sv. Petra u svečanom raspoloženju. kada smo i mi istodobno u ovom našem dragom i velebnom hramu sakupljeni kod sve- čane službe Božje. Na tisuće i tisuće srdaca jače kuca, najsvetija i najnje- žnija čuvstva obuzimlju prisutne, koji do suza ganuti oduševljeno i radosno klikću. Pijo XII — živući Petar Vi poznajete onog uzvišenog pro- svećenika. To je Petar, koji još živi novim životom. To je nasljednik kra- ljestva. koje neće vidjeti zapada. To je Petar t. j. Pijo XII, koji na dan svoga krunisanja, stoji na mjestu, što pokriva kosti prvog Petra i blago- sivlje urbem et orbem, vječni grad i cijeli svijet! Njemu pjeva čitava crkva : Tu est Petrus — Ti si Petar i tu pje- sam opetuje jeka sa sedam rimskih brežuljaka i raznosi ju preko oceana sve do najudaljenijih krajeva; On ovje- kovječuje vječnu dinastiju prvaka apo- stola. To je novoizabrani nasljednik neumrlog Pija XI, 261 u nizu papa. Netom je-pukao glas da je Papom izabran sv. Rimske Grkve Kardinal Eugenij Pacelli, prolomio se je val o- duševljenja Rimom i čitavom kuglom zemaljskom, jer je svak i puk i kler očekivao, da će izbor pasti ma ovog odabranika Božjega, o kojemu, kako novine donose, već je onaj sveti žup- nik koji ga je krstio, pri obredu kršte- nja kazao ovo: a questo bambino do- po 63 amni si inchinera tutto il mondo. Ovome djetetu nakon 63 godine po- klonit će se čitavi svijet, što se je do- godilo upravo na njegov 64 rogjendan. Vrline Pija XII Postavši svećenikom želio se je po- svetiti dušobrižništvu, ali ga je Pro- vidnost odredila ponajviše za diplo- matsku crkvenu službu. Bio je numci- jem u Monakovu i Berlinu, pak kar- dinalom i državnim tajnikom neumr- log Pija XI, gdje se najbolje uz mud- . rog učitelja usposobio za današnji svoj uzvišen poziv najvećeg dostojanstva i i najteže odgovornosti na zemlji. Sv. Otac Papa Pijo XII jest čovjek žive vjere, duboke pobožnosti, visoke inte- ligencije, široke erudicije, znalac mno- gih jezika. Prošle godine na kongresu novinara govorio je kardinal Pacelli u ime svetog Oca, odjedanput skoro na svim glavnijim jezicima svijeta: tali- janski, njemački, francuski, engleski, španjolski, holandeski i to s lakoćom i glatko, tako te jedan novinar reče da se je u Eminenciji Pacelli ponovilo duhovsko čudo jezika. Vrstan je pro- povijednik, sve nas je zadivio na Euha- ristijskom kongresu u Budimpešti g. 1938 svojom dikcijom, sadržajem i mi- lotom svoje pojave. Kad je nuncij Pa- celli govorio na Katoličkom sastanku u Magdeburgu god. 1928 iz bliza ga je promatrao jedan protestanski teolog. Pacellijeva riječ i pojava tako ga je oduševila, da je uskliknuo : diser hohe Pršlat ist nicht nur Nuntius er ist auch Angelus. Ovaj visoki dostojanstvenik nije samo Nuntius on je s neba An- gelus. Uz to je Pijo XII urešen bla- gom uzvišenih kreposti, crkven po is- kreno, duboko kršćanskoj duši, poni- zan je, naravan, prijazan, demokratičan, neposredan, veseo, plemenit i savje- stan, a posjeduje neopisivu dobrotu srca, koja mu i na licu otsijeva, stoga je dobro od poznatog Malahijinog pro- ročanstva nazvan Pastor Angelicus — Angjeoski Pastir. Kao dugogodišnji sa- radnik blagopok. sv. Oea Pape Pija XI prožet je idejama promicanja mira i socijalne pravde megju ljudima. U svojoj prvoj poslanici kardinalima, bi- skupima i vjernicima čitavog svijeta naglasuje svoju odlučnu volju, da uz pomoć Božju ustrajno radi za mir i ljubav megju ljudima i ravnopravnost megju narodima. Stoga zgodno opaža Le Temps (7 Il o. g): L/entousiasme du monde en- tier, a Paunonce de l'election du pape Pie XII montre que le sacrč college a donnč a Pie XI un successeur digne de lui. Oduševljenje čitavog svijeta na glas izbora Pija XII pokaznje da je sveti kolegij dao Piju XI dostojnog nasljednika. Pijo XII i hrvatski narod Više puta sam imao čast i sreću raz- govarati s kard. Pacelli, ali najdulje onda, kada sam kao delegat našeg e- piskopata otrag par godina u društvu s blap. nadbiskupom Bauerom i ljub- ljanskim biskupom Rožmanom bio u Rimu radi konačnog redigovanja teksta konkordata. Kardinal Pacelli je s po- štovanjem govorio o našoj dinastiji i državi, ali je takogjer s poštovanjem razgovarao i o katoličkom hrvatskom narodu, kojemu je sv. Stolica dala na- ziv antemurale christienitatis, predzigje kršćanstva. On je svom snagom svog pronicavog uma i srca radio za skla- panje konkordata s našom državom upravo za to, da se katolicima hrvatima osigura i poštuje ravnopravnost, koja im pripada po Božjem i ljudskom pravu te historičnoj kulturnoj ulozi hrvatskog naroda. Pijo XII je, ja sam svjedok, veliki prijatelj našeg hrvatskog naroda. Naš ponos Mi smo stoga danas neobično veli- ki i ponosni, što sjedinjeni u istoj ideji i u istoj ljubavi sa 400 milijuna katolika širom svijeta vršimo pod svo- dovima ovog umjetničkog hrama, na- šeg katoličkog starodrevnog i klasič- nog grada Dubrovnika, kroz čitavu svoju historiju neobično vjernog i oda- nog sv. Stolici, proslavu dana, kada se vrši istodobno krunisanje Pija XII. Mi ovim iskazujemo svoju ljubav i pošto- vanje, posluh i udivljevjenje najvećoj vlasti u svijetu, njenom sadašnjem no- siocu Piju XII. Iskazujemo čast i mo- limo se za Papu, premda ruka njego- va ne počiva na dršku mača, premda usta njegova ne zapovjedaju vojskama. Mi molimo za nj, mi ga ljubimo i slu- šamo, jer su žezlo njegovo ključevi Petrovi, jer je prijestolje njegovo na kostima ribarevim, jer je Pio XII za- koniti nasljednik sv. Petra i kao vid- ljiva glava sv. Crkve na zemlji, zamje- nik nevidljive glave Isusa Krista. Sto- ga završujem sa stihovima našeg mi- tronosnog pjesnika : I mi sad novi naš Papa stavljamo uzdanje u Te Tvoji smo živi i mrtvi u svako doba do groba Mi ćemo s Tobom pogodit u nebo staze i pute Uza Te ne će nam ništa naudit nikakova zloba. Amen.