Strana 2 POLITIČKI Mussolini je govorio u nedjelju, 26 o. mj. prigodom proslave 20-godi- šnjice osnutka fašizma u Rimu. Megju- narodna javnost očekivala je ovaj go- vor sa velikom znatiželjnošćn zbog dogogjaja, koji su se u zadnje vrrjeme odigrali u Evropi. Važnije misli iz toga govora bile bi po prilici ove: 1) Vje- čni (trajni) mir smatra Mussolini kata- strofom civilizacije, ali isto naglasuje, da je potrebno dugo razdoblje mira, da se očuva ljudska civilizacija u svo- me razvitku; 2) Pokušaje, koji idu za tim, da se skrši ili rasklima osovina Rim-Berlin nazivlje djetinjastima; 3) Španjolsku, osobito Madrid označuje grobnicom komunizma i barikadom, koja je dijelila Italiju od Francuske ; 4) Podvukao je, da je sredozemlje životno pitanje Italije, uključujući takogjer Ja- dranski zaljev, u kojemu su talijanski interesi prvenstveni, ne isključivi pre- ma Slavenima; 5) Na koncu je rekao: treba se naoružavati! Lozinka je ova: Povećajmo broj topova, brodova i ae- roplana. Njemačka je zauzela takozvano me- melsko područje, koje broji 150.000 stanovnika. Pripadalo je od g. 1919. Litvi, koja je u Memelu (Klajpedi) imala svoj jedini izlaz na more. Slovačka je sklopila sporazum sa Njemačkom, po kojemu dozvoljava, da Reich sagradi u toj zemlji široki pas vojničkih utvrgjenja, koji će ostati pod njemačkom vlasti i po kojemu će Nje- mačka namirivati svoje potrebe u Slo- vačkoj bez carine. Magjarske čete provalile su u Slo- vačku i vode se borbe, koje su već zahtijevale Žrtava. Započeli su prego- vori izmegju magjarske i slovačke vlade za sporazumno (I) riješenje ,spornih“ pitanja. Rumunjska je nakon ultimatuma i velike gervoze, koja je vladala poče- PREGLED tkom prošle sedmice, sklopila s Nje- mačkom trgovački sporazum, koji otvara Njemačkoj veoma opsežne mogućnosti gospodarske djelatnosti u Rumunjskoj. Engleska je nabacila misao, da se osnuje ,protunjemački front“ država u cilju da se zaustavi njemačko prodira- nje i spriječe novi slučaji slični onima u Čehoslovačkoj. Izgleda, da ta akcija sporo uspijeva, alisena tomu intenzivno radi. — Čemberlen vodi pregovore sa opozicijom, pak bi moglo doći do jedne koncentracijone vlade. Pretsjednik Francuske republike Lebrun bio je u Londonu da uzvrati posjet Kralju Gjuru VI. Sva engleska i francuska štampa podvlači, da su se ovim posjetom učvrstili francusko-en- leski odnošaji. General Franco započeo je svoju odlučnu ofenzivu na Madrid. Jučer po- slije podne zauzele su Francove čete Madrid. U Ankari su izvršeni na 27. o. mj. izbori za turski parlamenat. U glavnom su izabrani svi dosadašnji zastupnici. Gobels, njemački ministar za pro- pagandu otputovao je za Budimpeštu i Atenu. Kod nas. Kroz prošlu sedmicu nema se zabilježiti ništa osobita, osim da je proglašena opća amnestija za političke prestupke, Važno je podvući, da je ova amnestija zahvatila ništa manje nego 170.000 podanika Jugoslavije. — Ne- davno su pušteni na uvjetnu slobodu politički kažnjenici Miše Kirhmajer i Andrija Tilman, koji su god. 1931. bili osugjeni na smrt, ali im je na inter- venciju Sv. O. Pape Pija XI i tadaš- njeg Nuncija Pellegrinetti-ja, nadbisku- pa dr. Bauera i biskupa dr. Akšamo- vića kazna promijenjena u doživotnu robiju. Nakon 8 godina tamničkog ži- vota, opet su se dokopali žugjene slo- bode. Narod ih je u Gjakovu najsve- čanije dočekao. NEK SE Vjerska snošljivost i vjerski anta- gonizam Uvodnik pretprošlog mjesnog »Dub- rovnika« bavi se problemom vjerske sno- šljivosti i vjerskog antagonizma. Da- kako i »Dubrovnik« je za vjersku sno- šljivost. Ali to nije dosta. Naš poli- tički i uopće javni život boluje od deklamatorske manije. Tako je i sa vjerskom snošljivosti. O njoj se pri- povjeda i deklamira punih dvadeset godina isto onako, kao što se dvade- set godina paradira sa parolama o jednakosti i ravnopravnosti svih gra- gjana. Djela ne samo da ne potvrgju- ju riječi, nego ih čak grubo demanti- raju. To svi znamo i svi osjećamo, a ponekad od prigode do prigode i vlastitim očima zapažamo. Ne mi- slimo govoriti ni o konkordatu ni o raznovrsnim manifestacijama »vjerske snošljivosti« u vezi sa konkordatom, iako tu nalazimo nebrojeno djela, koja demantiraju medene riječi. Svima je to poznato kao što su poznate i ma- nifestacije »vjerske snošljivosti« u Sto- nu, na Mljetu i na Visu. »Dubrovnik« je trebao ove lekcije uputiti na pravu adresu, koja je dala dovoljno dokaza da joj je stalo samo do — riječi. Hrvatski narodni individualizam i propast Ceske »Dubrovnik“ stavlja sudbinu Česke kao ,memento“ svim gragjanima Ju- goslavije. U istom broju savjetuje Hrvatski narod da se odrekne indivi- BISTRI dualizma jer to mavodno traže dana- šnja teška vremena u svijetu. Puštamo po strani kako ,Dubrovnik, shvaća hrvatski narodni individualizara. Nije razumio, a izgleda da i neće la- ko razumjeti da hrvatski narodni indi- vidualizam nije nikakva napuhana par- tijska krilatica već stvarnost sa kojom se mora računati. To su konačno u- vidjeli i oni u Beogradu, koji su pod sugestijama raznih eksperata za hrvat- sko pitanje vjerovali i čekali 20 godi- na da ove ,krilatice“ nestane, Sad kad su sa ovim osnovnim pojmovima na čistu i oni najzagriženiji, ,Dubrov- nik“ traži od Hrvatskog naroda da se odrekne svega onog što ga čini naro- dom, ili drugim riječima da počini samoubijstvo. I to sve formalao za volju teških prilika i vremena u koji- ma živemo, a stvarno za volju onih, koji izmišljaju nove mačine i sredstva da nastave dosadašnju politiku ,jed- nakosti i ravnopravnosti“. Vjerujemo da bi oni dosadašnju politiku mogli onda mnogo lakše i uspješnije pro- voditi. Dubrovnik i njegovo zalegje Pod ovim naslovom pisac Dr. G. objelodanjuje u predzadnjem broju «Dubrovnika« članak, u kojem izme- gju redaka, ali dosta prozirno prigo- vara današnjem Dubrovniku, što se ne drži metode starog Dubrovnika, koji da je uvažujući svoj geografski položaj podržavao »trgovačke veze NARODNA SVIJEST 29 Ožujka 1939 da zaštitim Vašu kožu ! Prepustite od sada meni njegu Vaše kože. Jedino što Vam valja činiti jest, Vašu kožu re- dovito sa Nivea natrti. Samo Nivea sadržaje E ucerit sred- stvo za jačanje kože. Time vrši Nivea dobrotvorni utjecaj na kožno staničje. Ona održaje Vašu kožu mladom i jakom tako da joj niti oporo vrijeme ne može nauditi. Kupite još danas Nivea, jer je bolje predusresti nego liječiti ! PISMA IZ MANDALJENA. Kao u cijeloj bi- skupiji i ova se je župa prošlu sed- micu posvetila akciji proti psovke i kletve, U svim su se kapelama vršile službe božje. Nastojanjem vrijednih križara i križarica crkva Matica sveča- no je proslavila na 26 o. mj. krunisa- nje Pape Pija XII. Uz Križare pristupio je i brojni narod svetim Sakramentima za koju je svrhu posebno došao mp. O. V. Stjepčević, kapucia. Poslije sve- te mise bilo je izloženo Svetotajstvo do 2 sata po podne. Akademija u čast Pape Pija XII održana je ma zadovolj- stvo prisutnih u svakom pogledu. Ra- zne deklamacije, muzički komadi mla- dih križara bili su nagragjeni pljeska- njem. Osobito je vrijedno istaknuti raspravu Oca kapucina: ,Papa ne u- mire nikad“, Zadnja tačka programa : Rimski pape i Hrvati kroz 13 stolje- ća“ izvedena je na opće zadovoljstvo. Moralni i materijalni dio zabave je u- spio, a zato su zaslužni Križari i čč. SS. iz Josipovca, a osobito njihov a- gilni župnik mp. Don Miho Arbulić. KUNA. Blagoslov temeljca Podru- ma u Potomju svečano je obavljen u nedjelju 19. Ill. Popodne u 2 sata mjesna Hrvatska Glazba obišla je mje- - sto svirajući. Župnik don Mato K. Mi- lić blagoslovio je temeljac i održao prigodni govor, naglasivši važnost vje- re i zadrugarstva u narodnom životu. Zatim je govorio g. Anto P. Poljanić, sa svim važnijim privrednim centrima Balkana-« »Oluda potiče kulturni na- predak Dubrovnika a i ostaci stare slave i kulture, s kojima se danas posvuda susrećemo u Dubrovniku i njegovoj okolini.« »Nepristranom po- smatraču današnjih dubrovačkih prili- ka se čini, da sadašnji Dubrovnik traži neke druge puteve“, koji za pisca Dr. G. nijesu »kadri da Dubrovniku osi- guraju privredni napredak i da mu: donesu bolju budućnost«, Na ovo napominjemo: 1) Dubrov- nik danas nije više slobodna država kao prije; 2). Slavu i kulturu dobivao je ne od zalegja nego od kulturnog zapada uopće, s kojim je kao trgova- čka luka (emporium) bio u saobraćaju; 3) Putevi današnjega Dubrovnika idu stazama onoga Dubrovnika, koji je kolijevka svih hrvatskih kulturnih na- stojanja i kruna hrvatskih gradova; 4) Današnji Dubrovnik zna koje je njegovo zalegje i to on visoko poštuje, cijeni i s njim drži; 5) Savremeni Dubrov- nik slijedeći nekadašnji Dubrovnik hoće da ima zalegje, ali neće da sam postane ničije zalegje. NARODA zauzetni ravnatelj Zadruge o kapita- lizmu, zadrugarstvu i radu. Pročitao je povelju, koja je uzidana u temeljac, kao i brzojave, koji su poslani dr, V. Mačeku i drugima. Kolni put Potomje.Kuna- Crkvice još se popravlja radi prevoza materijala za gradnju Podruma u Potomju. Tako su ovih dana srušene u Kuni 2 manje zgrade, kuda će proći put. Ovim je mjesto Kuna mnogo dobila na izgle- du. Iaače je put uzak, sa naglim zao- kretima i mnoštvom zavojica pak će teško moći služiti svojoj svrsi. Hrvatski seljački dom u Kuni je — Bogu hvala — skoro sasvim dogotov- ljen. Čujemo, da će se škola u nj pre- seliti početkom travnja. Razne vijesti. Dobro posjećene i zapažene korizmene propovijedi u De- loriti drži mp. O. Venko Gugić. Pro- slava ustoličenja sv. O. Pija XII. odr- žana je ovdje dne 12. Ill. uz svečano slavljenje zvona, lepršanje hrvatskih trobojaka, propovijed o Papinstvu i svečanu službu Božju. Ma proslavi je bila zastupana Općinska Uprava i o- stale naše ustanove. DOLI kod STONA, Na 23. o. mj. sprovogjen je ugledni g. Frano Krstelj, brat našega župnika Preč. g. Don Ma- ša, koji je preminuo nakon kratke sr- čanme bolesti. Boravio je u Americi u Kaliforniji oko 50 godina gdje je u San Franciscu vršio savjesno službu glavnog tajnika Hrvatske Sveze na Pa- cifiku, a bio je jedan od glavnih nje- zinih pokretača. Zaslužan je za bugje- nje hrv. svijesti kod naših iseljenika. Nazad pet mjeseca došao je u Doli k svojoj braći Don Mašu i kap. Gjil- du. Njegov boravak u Dolima bio je kod naroda vanredno ugodan radi njegove plemenitosti i milosrdnog srca, osobito prama siromasima. Zato se je njegova nagla smrt svakoga dubo- ko dojmila, što se je vidilo i prigo- dom njegova pogreba, kojemu je pri- sustvovalo mnogo naroda uz tri stra- na svećenika, od kojih je Preč. Dekau Stona održao nadgrobno slovo. Česti- tom i plemenitom pokojniku, pravom karakteru neka je slava i od Boga vječni pokoj. A AY EV A 4 A TD I IA I NR VA NA Glavna god. skupština Hi. P. D: ,GUNdutić; koja je iz tehničkih razloga odgogje- na, održat će se u nedjelju 2 travnja, t, g. u društvenim prostorijama u 9 i po sati prije podne. ispo- ija treba da bude S CG GI zm < Dođi, Bog te zove. — Plod m I nom= Da li znaš, da su u katedrali misijske propovijedi u 6,30 s. jutra i u 7 uvečer ? TISINE