TAKSA PLAĆENA U GOTOVU Narodna Svi; est GOD. XXI — Br. 17 Vrtoglava brzina, kojom se dogo- gjaji u svijetu redaju, onemogućuje nam da se od jedne do druge srijede pozabavimo raznim fazama na način, kojemu bi se morala priznati pregled- nost. Preglednu sliku dogogjaja danas je vrlo teško imati, Kad bi nam us- pjelo da je reproduciramo, morali bi odmah konstatirati da pojedine obrise, sjene i zamazane poteze i pored lo- gične povezanosti svijet nejednako pro- matra i tumači. Lakovjernom, prosto- dušnom svijetu nepristupačna je pomi- sao da bi se u lakšem ili težem izda- nju mogla ponoviti vremena od prije 24 godine. To je zbilja teško vjerova- ti, pa se stoga pripovjedanja o moto- riziranim vojskama i tehničkim opre- mama uzimaju više kao maštanja ko- jima se ispunjaju razgovori na raznim prigodnim sastancima. Misao o po- vratku ratnih vremena ispunja strahom iskusne generacije svjetskog rata bez obzira na marodnu i državnu pripad- nost, Psihoza straha vlada na svim stranama; nje ima i na strani, koja ne prestaje zveckati sabljom, kao i na drugoj strani, koja opet ne prestaje servirati ideje mira u dovoljno neod- regjenim pojmovima. Zbog toga je na milijune evropskih naroda Miinchen djelovao deprimirajuće. Miinchen je bio nada boljih dana, izlaz iz jedne opće priznato teške situacije. Iako se je ne- jednako gledalo na sliku dogogjaja posljednje godine dana, Miinchenska igra kao da je svima poslije samih nekoliko dana postala prozirna. Svi danas o Miinchenu govore kao o vješto kombiniranoj engleskoj igri. Iluzije su se raspršale; improvizirani sastanak četvorice državnika konvenirao je strani još nespravnoj za definitivni obračun. Svi dogogjaji poslije Miinchena sli- jede jednim logičkim redom. Užurbano, diplomatskim i vojničkim prepadima, zauzimlju se razne dominirajuće pozi- cije; svi teže da se vrijeme potpune pripravnosti što moguće više prikrati. Njemačkoj najezdi Česka nije bila cilj, već samo sredstvo. U ovom nizu Česka je jedna i to vrlo važna pozicija više, Trčkaranje oko Rumunije predstavlja takogjer napore u zauzimanju još jedne pozicije. Žilavo se guraju i otimlju obe strane. Političko i privredno prijatelj- stvo Rumunjske ima svoju pozadinu. Rumunija obiluje žitom, petroljem i benzinom (osim ostalih rudnih blaga). Rumunija, dakle, ima hrane potrebne čovjeku i stroju ili drugim riječima hrane, bez koje se ne može zamisliti savremena motorizirana vojska. U zauzimanju pozicija jaz se izme- gju autoritativnih i demokratskih drža- va sve više produbljuje. To svi osje- ćamo i zapažamo. U najskorije vrije- me pokazat će se, je li uopće moguće spriječiti daljnje produbljivanje toga jaza. Svijet danas zna da podjela fron- tova na demokratske i autoritativne nema ništa zajedničkog sa idejama, koje dominiraju svaka na svojoj stra- ni. Povjesnim sticajem okolnosti drža- ve unutrašnjeg autoritativnog uregje- nja našle su se na jednoj fronti u o- brani i propagiranju interesa, koji ba- DUBROVNIK, 26. Travnja 1939 Između dva fronta Celestin Medović rem do neke granice ne dolaze u ko- lidirajuće odnose. Grupacija nije izvrše- na prama idejama nego prama intere- sima. To treba kod realnog gledanja na situaciju uvijek imati pred očima, Razumljiva je podjela u osjećajima i simpatijama prama jednom ili dru- gom sistemu unutrašnjeg državnog u- regjenja. Ne čudimo se stoga, ako ima onih, koji se ističu kao vatreni brani- cci demokratskih vladavina, kao što se ne čudimo onim drugim koji u u- brzanom prosperitetu država sa auto- ritativnim uregjenjem vide zdrave te- melje tog novog društvenog poredka. Ali simpatije moraju prestati kad se odregjuje i ocjenjuje odnos narodnog kolektiva prama ovim konstelacijama u svijetu. Hrvatski narod kao živi orga- nizam ne može se priklanjati po sim- patijama ni jednoj ni drugoj strani. O tome odlučuju samo interesi i snaga garancija tih interesa. U svojoj dugoj prošlosti Hrvatski narod održavao je kulturne odnose sa narodima predstavljenim u današnjim autoritativnim državama, Skoro svi kulturni pokreti sa teritorija današnjih autoritativnih država imali su odjeka u našem narodu, koji ih je primao i na njihovim temeljima izgragjivao duhovni život. Kulturni razlozi odlu- čivat će kod pojedinaca, ali kod na- roda ni oni ne mogu imati odlučni utjecaj. Vrijame traži da budemo oprezni i škrti u očitovanjima ličnih simpatija. Dižavnici na vodećim položajima ne mogu se sigurno pohvaliti da su u potrebnom času predvigjali jednu ili drugu fazu ove dvadeset-godišnje bor- be. Kraj sve informiranosti, koja raspo- laže brojnim aparatom inteligentnih i stručnjački izobraženih ljudi, mnogi su ih dogogjaji iznenadili, skoro kao i nas same, kojima u glavnom za vre- lo informacija služi dnevna štampa. Narod se neće kretati putem, kojim bi ga vodile simpatije pojedinaca, nego interesi života. Sveta i teška dužnost odgovornih političara je, da taj put izaberu. Narod će instiktivno osjetiti, je li odabrani put bio tačan i po na- rod koristan. moći najpovoljnije rzabrati: sko rublje kišne kabanice i CIJENE KAO I ZA GOTOVO ! posjet naših zastupnika. R E podruž. DUBROVNIK DA SNABDIJETE VAŠU OBITELJ.. se svom potrebnom manefakturnom i konfecijskom robom za Proljeće i Ljeto obratite se odmah na nas gdje možete izabrati i pogledati bez obaveze na kupnju ili na zehtjev poslati ćemo našeg zastupnika, pa štofove — svile — pam. tkanine — platna — deke — zastore — garniture — košulje — žen- — muške i ženske proljetne kapute i o stalu manufakturu Sve ovo možete nabaviti na DUGOROČNU OTPLATU A UZ ISTE Ne kupujte dok se ne uvjerite! — Tražite bezuvjetno još danas Trgovačka kuća KOR D“ ZAGREB (Prigodom izložbe u Zagrebu) Nakon što je sa velikim uspjehom održana izložba Pola vijeka hrvatske umjetnosti priredilo je Hrvatsko druž- tvo umjetnosti u novom Umjetničkom paviljonu u Zagrebu izložbu Celestina Medovića, koja je počela 2. a zaklju- čuje se u nedjelju 30 o. mj. Smatra- mo za potrebno, da i mi skrenemo pažnju na ovu izložbu, pogotovu kad je Celestin Medović najuže povezan sa Dubrovnikom, u komu je živio i u kom je svoj umjetnički talenat uspješ- no oplogjivao. Celestin Medović rogjen je 17. stu- denoga 1859. god. kao sin siromašnih seljaka u Kuni na poluotoku Pelješcu. Svršivši u Kuni pučku školu u franje- vačkom samostanu pregje 1870. g. u Dubrovnik u samostan Male Braće, u kojemu je svoje krsno ime Mato pro- mijenio u Celestin. Već se u Kuni bio pročuo kao okretan crtač, pa uskoro bude njegov talenat zapažea i u Du- brovniku te ga general franjevačkog reda, poslije dovršenih teoloških stu- dija, pozva u Rim radi dalje slikarske izobrazbe, Primivši g. 1880. sv. red uputi se oduševljeni mladi umjetnik na svoje prvo likovno školovanje u Vječni grad (Rim), gdje je bio smješ- ten u samostanu irskih franjevaca St, Isidora. Po odredbi generala franjevač- kog reda postao je Medović gjak sli- karske škole eklektika Ludovica Seitza, koji je sa svojim ocem, poznatim re- ligioznim slikarom A, M. Seitzom, osli- kao i djakovačku katedralu. Njegovu su temperamentu više odgovarali a prema tome i više na nj utjecali, kas- niji njegovi talijanski učitelji slikari teatralnih kompozicija, tipni eklektici Grandi i Ciseri. Neko je vrijeme po- lazio Medović Ciserijevu slikarsku ško- lu u Firenci. Medović se doskora mo- rade povratiti u Rim, a odatle u Du- brovnik, ne dovršivši svojih studija. Iz Dubrovnika bude Medović g. 1886 po zagovoru nekih odličnih ličnosti, poslan zbog dovršenja slikarskih stu- dija na akademiju u Miiuchen, profe- sorima Hacklu, Loeftzu i Wagneru. U tom je milie-u Medović, kao odličan zastupstvo SPLIT CIJENA Din. 1,50 29, IV. do 8. V. 1939 MI. OMLO1 ROTOMI- BILA 4. V. Natjecanje u eleganciji automobila, MEĐUNAR. TURISTIČKO-KULINARSKA IZLOLBA. Vino — Rukotvorine — Poljoprivredni stro- jevi — Ljeto — šport. 7.V. IV. MEDJUNARODNA IZLOŽBA PA- SA NATJECANJE ,DAMA I NJEN PAS“, Na željeznicama od 24. IV. do 13. V. u Ju- oslaviji besplatni povratak, a u susjednim ržvama 25 — 50% popusta. Na jadranskim parobrodima viši razred za cijenu nižega. NAGRADE POSJETIOCIMA gjak, usavršio svoje znanje poprimivši ujedno i sve značajke miinchenske, naročito Loeffitzove škole: slatke boje i mekoću obrada, a na svetačkim li- kovima duboki religiozni zanos izra- žen vlažnim ekstatičnim pogledima (Sv. Franjo Asiški). Pravu je senzaciju pobudila njegova velika historijska kompozicija ,Bakhova svečanost“ dc- vršena 1893 g., koju je kritika pozdra- vila kao jednu megju najboljim suvre- menim slikama. Godine 1893. morade Medović napustiti Miinchen i vrati se u Dubrovnik, ali se već 1895 g. na- stani u Zagrebu. U Zagrebu je Medo- vić zatekao Bukovca (1855—1922) koji je u to doba vršio velik utjecaj na hr- vatske mlade umjetnike. Dobivši svoj atelier izragjivao je Medović, po na- rudžbi, svoje velike historijske i reli- giozne kompozicije (Dolazak Hrvata, Splitski sabor 925, Zaruke kralja Zvo- nimira, krunisanje Ladislava Napuli- skoga i t. d.). Paleta mu postaje svjet- lija i šarenija, a uz kompoziciju radi i portrete, od kojih neki (Moja majka, Portret starca i t. d.) pripadaju megju najbolja umjetnikova platna — Medo- vić se je g. 1900. povukao u svoj rod- ni kraj, boraveći i radeći do kraja svog života ponajviše u Kuni. Umro je, pre- šavši šezdesetu godinu svoga vijeka, u sarajevskoj bolnici dne 26, siječnja 1920 g., odakle je tijelo njegovo pre- vezeno u rodnu Kunu. Medovićev je slikarski rad podije- ljen u tri perioda: umjetničko školo- vanje u Italiji i Miinchenu (1880-1893) boravak i radnje u Zagrebu (1895-1900) i boravak i rad u Kuni (1900—1920). Na ovoj je Spomen-izložbi umjetnik zastupan, kako je već rečeno, radovi- ma iz sva tri svoja razvojna perioda. Obavljen je vrlo dobar izbor slika, bu- dući da su izložena najbolja Medovi- ćeva platna. I u Dubrovniku se nalazi nekoliko Medovićevih djela. Tako u crkvi Male Braće sv. Franjo Asiški, a u Biskup- skoj Pinakoteci ima jedna mala zbirka njegovih umjetnina. Zagrebačka izložba pomno je orga- nizirana te je hvalevrijedno, što je Hr- vatsko društvo umjetnosti ovom izlož- bom dokazalo, da se talenat Celestina Medovića ne smije predati naručju zaboravi.