Strana 2 eeVv . g Politički pregled Dogođaji posljednjih par sedmica u priličnoj su mjeri uzbudili megju- marodnu javnost. Izvjesna nervoza, skopčana sa bojazni pred sveopćom konilagracijom nije dopustila da se ovogodišnji uskrsni blagdani u miru i spokojstvu sprovedu. Ta zabrinutost još nije nestala premda se može reći, da je ona najjača zategnutost prilično popustila i možemo reći, da i ovog puta neće svijet zagaziti u ono, što bi značilo konačni svršetak Evrope, kul- ture i civilizacije. Megjutim treba is- taknuti da je diplomatska djelatnost još uvijek živa i brza. Borba izmegju dva tabora demokratskih i totalitarnih država još uvijek. je žestoka. Potrebno je izmegju ostaloga istak- nuti posjet magjarskog ministra pret- sjednika Telekya i ministra vanjskih poslova Czaky a u Rim. U Rimu je zaključeno da će Magjarska i dalje biti tijesno povezana sa ltalijom i Njemač- kom i da će svoje odnošaje sa Jugo- slavijom urediti na prijateljskoj bazi tako, da će se odreći svih teritorijalnih zahtjeva prema Jugoslaviji. Bugarski ministar pretsjednik Kju- seinov izjavio je, da namjerava ući u Balkanski sporazum uz uvjet, da se Bugarskoj povrate granice iz g. 1913. Govori se, da od Jugoslavije ne traži Bugarska ništa zbog pakta vječaog prijateljstva. Putovanja Grafenca, rumunjskog ministra vanjskih posala diže mnogo praha u Esropi. Bio je u Berlinu, Lon- donu, Parizu i Rimu. Ova putovanja dovoljno podcrtavaju važnost, što je ime Rumunjska u sadašnjoj diploma- matskoj igri kao vanredno važna stra- teška zemlja. Središte pažnje evropske javnosti bez sumnje je sastanak jugoslavenskog ministra vanjskih posala dr. Cincar - Markovića sa grofom Cianom u Ve- neciji. Ovaj se je sastanak održao od 22 do 24 ov. mj. Iz komentara što ih na- lazimo u stanovitoj štampi može se za- ključiti, da je sastanak u Veneciji je- dan novi uspjeh u diplomatskoj akciji država osi Rim-Berlin, jer su se pro- dubli i učvrstili prijateljski odnošaji izmegju Italije i Jugoslavije. Ministar dr Cincar-Marković pozvan je u Ber- lin, a talijanski radio javio je, da će doskora Princ Pavle posjetiti Rim. Francuska štampa prigovara Jugosla- viji, što ostavlja staro prijateljstvo sa Francuskom a prislanja se uz državne osi. KOD NAS. Zagrebački razgovori Maček-Cvetković nastavljeni su i prošle sedmice, ali opet su odgogjeni. Osla- njajući se na vanjsku štampu izgledalo bi, da je riješenje hrvatskog pitanja došlo u završnu fazu. Megjutim treba sve te glasine primati sa najvećom re- zervom i imati pred očima narav i kompliciranost pitanja o kojima zavisi unutrašnje uregjenje i konsolidacija Jugoslavije. Potrebno je zabilježiti, da Udružena Opozicija i JNS pokazaju posebno držanje dok traju zagrebački razgovori. ——— um Radi pregradnje snižene cijene zgodna prilika za nabavu raznih predmeta KNJIŽARA JADRAN" DUBROVNIK = Ra a =a RI S. SKILE Pažnja ribarima ! Prodaje se Petroplinska lampa No 901 (Koutinental) radi uve- dene elektrike, jakost 2.000 svijeća, vrlo malo rabljena. Obratiti se: Advokatska kancelarija Dr. Ni- kole Mandića, Sarajevo, Alek- sandrova ulica broj 43. maa aa RR > E > a la ERIE NARODNA SVIJEST 26 Travnja 1939 Broj 17 PISMA IZ NARODA JANJINA. Velebno hrvatsko slav- lje, održano dne 16 ov. mj. prigodom posvete zastave mjesne org. HISNS: uspjelo je preko očekivanja. Mjesto je bilo divno okićeno zelenilom i zasta- vicama. Na svakoj kući vijale se tro- bojke. Doček mnogobrojnih gostiju bio je srdačan i oduševljen. Mjesna ,Hrv, Glazba“ neumorno je svirala. U 9 s. odslužena je u Matici svečana sv. Mi- sa. Na koru je pjevao muški zbor. Službi Božjoj uz nebrojeno mnoštvo naroda, prisustvovahu na počasnoj klu- pi gg. nar. zastupnici i ostali funkcio- neri, Na glavnoj ulici bila je podig- muta velika tribina. Tu je poslije sv. Mise preč. Kinkela blagoslovio novu zastavu i održao sadržajan govor. Pred- sjednik g. Čučuković davao je riječ slijedećim govornicima : konavoskom seljaku g. Peru Bakić, g. P. Antičevi- viću iz općine kunovske. g. Niku Buš- ko, tajniku kotarske, g. dr. Lučin-Bje- lovučiću, nar. zast. iz Metkovića, g. prof. R. Mišetiću, domaćem nar. zast. iz Dubrovnika, te g. don Niku Milić, dekanu iz Orebića. Svi su govornici istakli pogreške prošlosti, prilike da- našnje i program za budućnost hrvat. naroda u slobodi, pravdi i poštenju. Uzorno slušateljstvo pozorno je slu- šalo i oduševljeno odobravalo kličući pretsjedniku dr. Mačeku i Slobodnoj Hrvatskoj. Na koncu je pročitan brzo- javni pozdrav dr. Mačeku u ime svih prisutnih. Saslušavši ,Lijepu našu“ na- rod se je u miru i redu razišao, po- mosan radi takove sloge, discipline i odlučnosti u ovim mutnim vremenima. Poslije podne je ,Hrv. glazba“ i mnoš- tvo naroda otpratilo prema Draču neu- strašivog i obljubljenog nar. zastupni- ka g. prof. Mišetića i njegove vrijedne saradnike, dok je u večer u biv. Hrv. sokolani održana uspjela hrv. zabava. KUNA. Na Mail Uskrs po starom običaju bila je zaključna korizmena propovijed i blagoslov u Svetištu Go- spe Delorite. Poslije toga održan je kupitul crkovinara svetišta. Veliko za- zumijevanje za naše stare običaje po- kazao je i prisutni načelnik g. Bibica. Ugled i estetika grada Mnogo je problema, koji čekaju na svoje riješenje već dugo vremena, a koji su u vezi sa ugledom i estetičnim izgledom našega grada. Jedno od ta- kovih pitanja jest vješanje odijela is- pred dućana, koji se bave rasprodajom narodnih nošnja. Poznato nam je, a to je sasvim u redu da Općina pazi kakove će se table odnosno reklame stavljati poviše dućana, odnosno rad- nja. Ima čak i nekoliko slučajeva, gdje su vlasnici radnja morali skinuti za- starjele table jer nijesu odgovarale sa- vremenim estetskim nazorima. To tre- ba pohvaliti. Ali ne razumijemo, po kojem kriteriju estetike može se i da- lje dopuštati ono čaršijsko vješanje odijela pa makar i narodnim vezivima bila ukrašema. I to još na našoj glav- noj ulici »Stradunu«. Zaista, treba već jednom stati na kraj pojavama, koje malo po malo pretvaraju naš grad u čaršijsko mje- sto, gdje se vlasnici radnja natječu tko će od njih neukusniji biti u izlaganju, odnosno vješanju raznih predmeta. Mi pozdravljamo akciju onih, koji- ma je ma srcu estetika, a po tomu i ugled grada te kao javno glasilo mo- limo, da javni kao privatni faktori us- traju na poduzetoj akciji, koja mora da naigje na najveće odobravanje svako- ga gragjanina, kojemu nije svejedno da li će Dubrovnik biti i ostati grad kulturnih oznaka i ambicija ili će ga se srozati na jedno najobičnije čaršij- sko selo. . Montovijerna je jedna posebna atra- ktivna tačka u nizu ljepota našega grada. Ali nažalost dešava se tamo nešto, što je možda malo komu od gragjana po- znato. Na onoj strani koja je s desne puta Iva Vojnovića bacaju se i poka- paju crkaute životinje i to ponekad na način, da stranci, koji stanuju u ta- mošnjim pensionima vide kako se to radi. Takav je jedan slučaj bio pred nekoliko dana. Pitamo: Zar se tako propagira turizam u našem gradu? — A onda, je li kogod ikad promislio, da se osobito ljeti crkaute ili ubijene lješine usmrde i da je onda u pitanju ne samo estetika nego i higijena? Mo- limo, da i ta stvar bude radikaluo riješena. Problem obiteljskog odgoja Pedagogija se označuje kao nauka koja otkriva blaga životne mudrosti, pokazvjući nam putove i mačine za vlastiti odgoj i odgoj povjerenih nam lica. — Ovako jasno determiniran po- jam pedagogije pretpostavlja odredjeni cilj, kojemu ona, upotrebom pogodnih sredstava, treba da teži. Činjenica pak, da savremena — ,mo- derna“ pedagogija obiiujeraznovrsnošću svojih odgojnih sistema, jasno doka- zuje, da ti, naročito obzirom ma cilj, nejednaki, odgojni sistemi rezultiraju iz isto tako velikog broja razaih filo- zofsko-pedagoških pogleda na svijet i život uopće, a na problem obiteljskog odgoja posebno. Istina je, da su tako diametralno oprečni ciljevi odgoja bili i u ranijim vremenima karakteristični za pedagogiju, ali ipak nama danas više ruzumljivi s razloga, što se sra- zmjerno važnosti obiteljskog odgoja za ljudsko društvo, nije tom odgoju po- klanjalo dovoljne pažnje. Ali, dok većina ,modernih“ — are- ligioznih pedagoga proklamuje neozbi- ljne i potpuno materijalističke ciljeve odgoja, naglašujući to obilježje u od- goju jače i od samih starih poganskih filozofa, dotle ozbiljnost trezvenih pe- dagoga ranijih historijskih razdoblja, pa i današnjice, pokazuje nam izvornu snagu solidnog i razumnog odgoja u — solidnom obiteljskom odgoju. Prava pedagoška umjetnost, koja je, temeljem drugih pomoćnih nauka, ste- kla zasluženi atribut znanosti, svaki pedagoški problem, pa i problem obi- teljskog odgoja, ispituje, odnosno pro- dubljuje sa stanovišta etike, i to spe- cijalno kršćanske etike. Jer samo emi- nentno ova, me ostavljajući nikakve praznine u ljudskom duhu, uzvišeno govori o smislu ljudskog života, pre- cizno dinstingvirajući pojam apsolutnog dobra i zla, nasuprot današnjim po- vršnim teorijama relativiteta u svima spoznajama ljudskog duha. Riješenje, dakle, problema obitelj- skog odgoja omogućuje uspjeh škol- skog odgoja. — Obitelj je praćelija ljudskog društva, koja posjeduje maj- više uslova i neiscrpive izvore za pra- vilno i svrsishodno odgojno postupa- nje. I, jer se obitelj temelji na prirod- nim vezama njezinih članova, na ljubavi izmedju roditelja i djece, cjelokupni daljni školski odgoj može da poluči pravi uspjeh samo onda, ako se obi- teljski odgoj bazira na principima etike i morala. Obitelj toliko utiče na odgoj djece, da se baš u njoj, još iz najranijih dje- čjih dana, i kasnije, formiraju najveće odlike koje — pod pretpostavkom i daljnjeg solidnog školskog odgoja — postaju najjače duševne komponente odrasla čovjeka. Ali, jer moderna obitelj i moderno društvo, a najviše pak areligiozna i ma- terijalistička pedagogija problem obitelj- skog odgoja tretira nezavisno od etike i morala, tih najjačih stubova obitelj- ske i svih ljudskih zajednica, beskori- sne i neefikasne u svom djelovanju pokazuju se savremene nzajednice doma i škole“. To su samo umjetne tvore- vine tako labilnih ,modernih“ peda- goških zasada. 1, jer su gradjene ma pijesku, propast im je neizbježiva. Re- zultati modernog obiteljskog odgoja ne pretstavljaju nikakve garancije za op- timističko gledanje u budućnost naše omladine. A pošto se polovičan obiteljski od- goj s punim pravom identifikuje s ni- kakvim odgojem, koji se sa istom ten- dencijom nastavlja i kroz mnoge sred- njoškolske odgojne zavode, a često puta već i u osnovnim školama, briga za istinsko i savjesno rješavanje pro- blema obiteljskog odgoja pozvanim faktorima opravdanije se mameće. Utje- šljiva je pojava, da se je u svima isto- rijskim epohama, pa i u današnjoj, uvijek našlo ljudi koji su junački usta- jali na obranu baš onih vrednota, koje su putem različitih krivih sistema kao takve negirane. Moogi naši odgojni srednjoškolski zavodi — putem svojih pedagoga, imu- niziranih prema zarazi novih areligioz- nih pedagoških sistema i tendencija, ulažu sve sile, da se problemu obitelj- skog odgoja posveti što više pažnje. Pokazuje se i na putove i sredstva, koja će ponovo omogućiti da obiteljski odgoj bude oslonac cjelokupnog peda- goškog rada u svima vrstama škola. Problem obiteljskog odgoja bio je, jest i ostaje uvijek važan i aktuelan za pedagogiju, a njegovo riješenje posta- vljeno na čvrste temelje religije i mo- rala, omogućilo bi opstanak današnje, inače razrovane obitelji i drugih oblika socijalne zajednice. Na organizmu današnjeg čovječan- stva uopće, a evropskih naroda napose, pokazuju se mnoge rakrane. Jednu izmegju tih rakrana smatramo i krizu odgoja, koja ima svoj izvor u krizi obiteljskog odgoja. Ne potrudimo li se da obiteljski kao i cjelokupni odgoj postavimo na čvrste temelje religije i morala, propast ljud- skog društva, a potom i civilizacije, neizbježiva je. Dosljedno tome, i XX. v., koji nosi obilježje najjače ekspan- zije ljudskog duha na polju duhovnog i materijalnog napretka, po posljedica- ma zanemarenog obiteljskog odgoja i drugim socijalnim anomalijama, u sko- roj budućnosti biće označen vijekom »kulturne regresije“. Bučić Marin.