Strana 2 BI. Nikola Tavilić Dne 6 lipnja ove godine navršuje se ravno 50 godina, kako je Sv. Otac Papa Lav XIII proglasio blaženim Ni- kolu Tavilića, hrvatskog jerusalemskog mučenika. To je vrlo značajan dan u svetoj povijesti hrvatskog naroda. To- ga je dana prije 50 godina uzvišen na svetu čast oltara jedan od najvećih i najsvetijih Hrvata, koji je život svoj dao za Krista u samom Kristovom gra- du Jerusalemu (godine 1391). Tim, što je taj sveti Hrvat proglašen Blaženi- kom Katoličke Crkve, veoma je počaš- ćen cijeli hrvatski narod, koji je baš evo u posljednje dvije godine stso sve više da prigrljuje poštovanje tog svog svetog sina. Zato će ii taj dan pedesete godišnjice poblaženja bl. Nikole Tavi- lića po svim hrvatskim krajevima biti svečano proslavljen. O tom su izdali posebne okružnice za svoje biskupije preuzv. gospodin Dr Alojzije Stepinac, nadbiskup zagre- bački i hrvatski metropolita, preuzv. gospodin Dr Jerolim Mileta, biskup šibenski i apostolski administrator za- darski, Dr Klement Kvirin Bonefačić, biskup splitski. Slično će učiniti i o- stala preuzvišena gospoda hrvatski biskupi. U tim se okružnicama odregjuje, da se taj jubilej bl. Nikole Tavilića što svečanije proslavi u svim crkvama, u nedjelju na blagdan Presv. Trojstva 4 lipnja (dakle u nedjelju prije samog jubilarnog dana 6 lipnja). Osim toga se preporuča, da ma taj dan hrvatska katolička društva prirede akademije, zborovanja ili predavanja u slavu bl. Nikole Tavilića, pa da se tu održe predavanja o njemu, da se deklamira- ju i pjevaju pjesme u njegovu čast, da se predstavlja gluma o njegovoj mučeničkoj smrti itd. Sve, što je za te priredbe potrebno (pjesme, gluma, pre- davanja), može se dobiti kod Hrvat- skog Odbora za Svetu Zemlju u Za- grebu (Trenkova ul. 1). Taj dan neka bude poduzeto svuda i nastojanje, da se u svakoj crkvi po- stavi slika, kip ili oltar bl. Nikole Ta- vilića, gdjegod to dosad još nije uči- njeno. Velik je naš narodni nedostatak, da ne štujemo i ne častimo dovoljno svoje hrvatske ugodnike Božje. Ne- davno je to rekao i jedan kardinal u Rimu jednoj hrvatskoj delegaciji. Dakle i na najvišim mjestima Katoličke Crkve želje, da mi Hrvati više štujemo hr- vatske Blaženike, megju kojima je naj- proslavljeniji bl. Nikola Tavilić. 1 kao što drugi marodi postavljaju po svim svojim crkvama slike i kipove svojih Svetaca i Blaženika, tako treba da to i mi Hrvati činimo. Dakle ne bi smjelo biti nijedne hrvatske crkve, u kojoj ne bi bilo slike ili kipa jednog hrvatskog Blaženika, u prvom redu bl. Nikole Tavilića. To neka bude odluka cijelog hrvatskog naroda prigodom ovog .ju- bileja bl. Nikole Tavilića. Valjda je kadra svaka župa sabrati toliko, da se u crkvi postavi slika ili kip i jed- mog svetog Hrvata pored ostalih sve- tačnih slika i kipova. To će biti na uzveličanje slave Božje u svemu hr- vatskom narodu, jer po svetim svojim sinovima svaki narod najviše pridonosi slavi Božjoj. (Slike i kipovi bl. Nikole Tavilića mogu se nabaviti kod Odbora za Sv. Zemlju u Zagrebu). Nada sve je megjutim važno, da se mnogo molimo bl, Nikoli Taviliću, jer je on najveći zagovornik i zaštitnik hrvatskog naroda u nebu, Moć njegova svetog zagovora osjetili su već mnogi i mnogi, koji su se njemu utjecali u pomoć. Veliki broj ozdravljenja dogo- dio se već po zagovoru bl. Nikole Tavilića, a i mnoge druge milosti iz- molio je on tolikima i tolikima od Svevišnjega. Treba dakle svi da mu se molimo i utječemo. To će donijeti mnogo duhovne koristi svakom poje- dincu, a i cijelom hrvatskom narodu. Posebno treba da se sav hrvatski narod prigodom ovog jubileja združi u molitvi, da Bog ubrza onaj sretni i svečani čas, kad će bl. Nikola Tavilić biti proglašen Svecem. O tome se sada živo radi. Samo o našim molitvama zavisi, da li će to i što prije biti. Zato neka se 4 i 6 lipnja iz duše svega hrvatskog maroda k prijestolju Sveviš- njega digne topla molitva — »Svemo- gući i vječni Bože, sav te evo hrvat- ski narod žarko i ponizno moli, daj, da bl. Nikola Tavilić što prije bude proglašen Svecem Katoličke Crkve, Amen«. Muzička javna priredba Realne gimnazije U nedjelju 7 o. mj. nastupio je u ,Sponzi“ mješoviti kor naše gimnazije u impozantnom broju što je na pu- bliku napravilo najljepši dojam. Zbor je uravnotežen, zvuk pun ta- ko da se mjestimice i ne opaža, da je to zbor srednjoškolaca. Pjevalo se je napamet, pa ako se uzme u obzir da je program bio opsežan i težak onda su zasluge kora još veće. Hvalevrijedno je, da se na ovoj na- šoj srednjoj školi posvećuje toliko pa- žnje studiju pjevanja. Izgledalo je, da pred publikom nastupa zbor jedne srednje muzičke škole. Maogo se je truda moralo uložiti da se nauče i dobro izvedu moderni zbo- rovi n. pr. Papandopula (kad kolo igra) ili Slavenskoga (Romarska). Čini nam se, da je malo presmjelo uzimati ova- kove kompozicije u programu, jer one nadilaze snage jednog srednjoškolskog zbora. Ipak je zbor pjevao i ove pje- sme sigurno i sa poletom. Slične osobine primjetili smo i kod dječjega kora, koji je takodjer izveo djela, koja su za djake većinom I i i razreda očito preteška, kao n. pr. Pa- pandopula ili efektna pjesma Cigani od Vrhovskoga. Posebno priznanje zaslužuje artisti- čki vogja profesor g. Prišlin Ivo, koji je oba kora odlično disciplinirao sa muzičke strane u pogledu ritma, dik- cije, vokalizacije i dinamike tellijepom i umjetničkom izboru programa. On je takodjer obradio za gimnazijski zbor nekoliko narodnih pjesama sa uspje- hom. Dok čestitamo zboru i dirigentu že- limo, da se konačno obnovi i crkveno pjevanje za vrijeme gimnazijske nedje- ljne službe Božje, što je protivno do- sadašnjim tradicijama dubrovačke gi- mnazije prekinuto već par godina. Učiteljski pjevački zbor ,Emil A- damič“, na svojoj turneji po državi dolazi i u naš grad u subotu ujutro vlakom iz Mostara. Koncerat će održati u nedjeliu, 14 o. mj. u 8:30 s. u večer u atriju Sponze. Zbor je onovan 1925. Ime je dobio po najpopularnijem slov. kompozitoru Emilu Adamiču, koji mu je bio i dirigent od 1935. do svoje smrti 6. XII 1936. Artistički vogje bili su mu prof. Kumar, Pertot, a danas ga vodi profesor konservatorija Pavao Šivic, Zbor ima 76 članova od kojih 36 muških, a 40 ženskih, svi su uči- telji i učiteljice. Na koncertu će izvoditi djela: Emila Adamiča, Dugana ml., Gallus-Petelina, Grbca, Lajovca, Mate- tić-Ponjgova, Mokranjca, Papandopula, Ravnika i Tajčevića. Zbor uživa veliki ugled, zato se nadamo, da će posjet i u našem gradu biti dostojan kulturnog Dubrovnika. NARODNA SVIJEST 10 Svibnja 1939 Broj 19 ČUDAN SLUČAJ NESREĆE Mladić od 16 godina, Spiridion Do- rović, rodom iz Starog Bara, došao je prošle sedmice u naš grad da traži zarade. U petak prije podne našao se je na Boninovu, tražeći od prolaznika milostinju da može preživjeti. Jednom prolazniku odnio je vjetar klobuk u more. Oa je rekao nekom mladiću, koji je bio u blizini, da potraži klo- buk i ako ga nagje, neka mu ga do- nese u hotel gdje stanuje, a on da će mu dati 10 Dinara. Ovaj mladić po- nudio je Doroviću da potraži klobuk, što je ovaj rado prihvatio nalazeći se u skrajnjoj oskudici. Spustio se je niz strmen prema moru, ali kad je došao na po prilici 12 m. visine od mora posklizne i padne na hridine uz more na lijevu stranu tako da je slomio li- jevu nogu, natukao rebra i lijevu ru- ku. Uslijed nesretnog pada pao je u nesvijest. Kad se je probudio iz ne- svijesti sam nezna. Misli, da je na tomu mjestu prespavao samo jednu noć. Megjutim, on je ostao kod ružnog vremena ležeći sve do nedjelje poslije podne u 2 sata, jer ga nitko nije o- pazio. Prvi koji je opazio unesrećenog mladića bio je radnik Mirko Gjiven- dija iz Nevesinja, koji je odmah oba- vijestio policiju. Ova je odmah podu- zela potrebne korake, ali kako naš grad nema nikakovih sredstava za prvu pomoć u ovakovim i sličnim slučaje- vima, to je i organizacija spasavanja trajala nekoliko sati. Zainteresirani su bili Vatrogasci, od kojih su se dali u akciju gg. Petaus i Frano Slavić uz g. Tina Krasovca. Nabavljeni su konopi i daske, koje su spustili na obalu. K unesrećenom mladiću spustio se je odvažni i po- žrtvovni g. Slavić sa dvojicom dječaka Mmnarevićem i Bonićem. Spasavanje se je moglo izvršiti je- dino na taj način, da se unesrećenog potegne na cestu konopima, jer je na- ravni prolaz u provaliju blizu Vile Čingrija nemoguć. Velika masa gra- gjana pazljivo i nestrpljivo je čekala, da li i kad će se izvršiti djelo milosrgja prema čovjeku, koji je dva dana išto je još gore dvije teške olujne noći odležao unesrećen, lišen svake pomoći i utjehe. Ni kapi vode nije mogao da primi u svoj iznemogli organizam. »Spasi me ako Boga znaš i daj mi malo vode« bile su riječi, kojima je dočekao unesrećeni Dorović svog Sa- maritanca g. Franu Slavića. Plemenitost ovoga rijetkog mladića radila je što je najbrže mogla. G. Sla- vić je položio Dorovića na daske, na- kon što ga je dobro omotao u ince- rate; dobro ga je izvezao konopom, da mu ne bi ispao dok ga budu po- tezali iznad provalije na cestu. Pretstojnik policije binoklom je pra- tio rad, g. Tino Krasovac svaki je čas vikom i zviždukom stajao u kontaktu sa onima, koji su muku mučili dolje u provaliji. Lako i brzo sporazumijevanje ome- tala je jaka jugovina pomiješana sa bukom, što ju je prouzrokovalo lupanje snažnih i jakih valova, koji su onemo- gućili svako spasavanje s morske strane. pPožurite ih dolje, da ne padne mrak“ čulo se je opetovano megju o- nima, koji su na cesti čekali da počnu potezanjem već davno spuštenih ko- nopa. Megjutim je iz provalije dan znak da se počne potezanje. Svakomu je pri srcu odlanulo. Svaki čas je dolazio znak: Stoj. A zašto? Jer su nadolazile zapreke i u- nesrećenik bi zapao megju hridi. G. Slavić se je držao rukama za ko- nop, a nogama odbijao od zida, da mu se ne bi izlupao već iznemogli Dorović. Ovo je bilo herojstvo jer je g. Slavić lebdio mad provalijom, i sigurno bi bio pao žrtvom da mu se brže bolje nije spustio drugi konop, kojim se je i on zavezao. Sa najvećom zebnjom i bojazni, da se što ne bi pokvarilo, kamen odronio i ubio ih ili konop puknuo pak se o- bojica srušila ii ponor dočekali smo i unesrećenog Dorovića i herojskog Sla- vića. Čim je g. Slavić stupio s ovu stranu zida ma cestu narod ga je ur- nebesno aplaudirao. Spašeni Dorović tražio je malo vode, što mu je i udovoljeno. Nakon toga prevezen je sanitetskim kolima u bol- nicu, gdje mu je dr Wolf pružio prvu pomoć. Ne možemo prešutiti žalosne činje- nice, da vatrogasna četa ne raspolaže niti sa potrebnim konopima, nego ih je za ovaj slučaj trebalo tražiti, dok ih se konačno nije našlo kod g. Krasovca koji Ih je spremno i hvalevrijedno stavio na raspolaganje a i sam bio od velike pomoći u radu oko spasavanja une- srećenog Dorovića. Neka se općinska uprava malo više brine da opskrbi grad sa sredstvima za brzo i efikasno spasavanje u ovako teškim i prešnim slučajevima, jer je ipak žalosno, da je od časa kad je opažen Dorović pa dok ga se je spa- silo prošlo ništa manje nego 5 punih sati vremena. Svima koji su se sprem- no odazvali i omogućili spasavanje Spiridona Dorovića, u prvom redu od- važaom i herojski požrtvovnom g. Fra- nu Slaviću odajemo puno priznanje i zahvalnost. == Vl međunarodni konores Nrista Mralja Nakon što je blage uspomene Sv. O. Papa Pijo XI ustanovio providen- cijalni blagdan Krista Kralja održavaju se, po njegovoj želji svake godine u u drugoj zemlji megjunarodni kongresi Krista Kralja. Njihova je svrha, da se što intenzivnije poradi na obnovi dru- štva u smislu neprolaznih i jedino is- pravnih načela Kristova evangjelja. Dosada je održano 5 takovih me- gjunarodnih kongresa. Ove godine o- držat će se šesti megjunarodni kon- gres u Ljubljani od 25 do 30 srpnja (jula). Predmet, kojim će se ovaj kon- gres baviti ovaj je: Zahtjev našeg vre- mena — Kršćanski preporod. Da bi maši čitaoci i prijatelji mogli shvatiti važnost ovoga kongresa saop- ćujemo teme pojedinih referata: 1) Bistvo i cilj vjerskog preporoda; 2) Sredstva i putevi vjerskog preporoda; 3) Crkvena godina u slavenskim pje- smama i običajima; 4) Odgoj novog moralnog roda; 5) Kršćanska savjest u javnom životu; 6) Moderni aposto- lat; 7) Sudjelovanje lajika u vjerskom preporodu. Uz ove referate, koji će biti u veli- koj dvorani hotela Union predvigjene su razne specijalne pobožnosti, pro- povijedi i nastupi. Saopćenje uredništva. Svoje sa- radnike molimo, da nam članke do- stave najkasnije svake subote uvečer, odnosno nedjelje. Dopisi treba da nam stignu do ponedjeljnika uvečer, grad- ske vijesti do utornika uvečer. Za sva- ku vijest, dopis ili članak moramo znati ime onoga, koji piše članak ili dopis. Osobito ovo vrijedi za vijesti gradske kronike, jer u protivnom _ne- ćemo moći uvrstiti vijesti, ako im se ne zna za auktora. > NAŠE CIJENE GOVORE! slfan Weanliison Maeiio A zassnzazzomu LATPA TDM 11 om a Ania 4 Posietite jeftinu proljetnu prodaju pamezanmm |; #v313.