Strana 2

BI. Nikola Tavilić

Dne 6 lipnja ove godine navršuje
se ravno 50 godina, kako je Sv. Otac
Papa Lav XIII proglasio blaženim Ni-
kolu Tavilića, hrvatskog jerusalemskog
mučenika. To je vrlo značajan dan u
svetoj povijesti hrvatskog naroda. To-
ga je dana prije 50 godina uzvišen na
svetu čast oltara jedan od najvećih i
najsvetijih Hrvata, koji je život svoj
dao za Krista u samom Kristovom gra-
du Jerusalemu (godine 1391). Tim, što
je taj sveti Hrvat proglašen Blaženi-
kom Katoličke Crkve, veoma je počaš-
ćen cijeli hrvatski narod, koji je baš
evo u posljednje dvije godine stso sve
više da prigrljuje poštovanje tog svog
svetog sina. Zato će ii taj dan pedesete
godišnjice poblaženja bl. Nikole Tavi-
lića po svim hrvatskim krajevima biti
svečano proslavljen.

O tom su izdali posebne okružnice
za svoje biskupije preuzv. gospodin
Dr Alojzije Stepinac, nadbiskup zagre-
bački i hrvatski metropolita, preuzv.
gospodin Dr Jerolim Mileta, biskup
šibenski i apostolski administrator za-
darski, Dr Klement Kvirin Bonefačić,
biskup splitski. Slično će učiniti i o-
stala  preuzvišena gospoda hrvatski
biskupi.

U tim se okružnicama odregjuje, da
se taj jubilej bl. Nikole Tavilića što
svečanije proslavi u svim crkvama, u
nedjelju na blagdan Presv. Trojstva
4 lipnja (dakle u nedjelju prije samog
jubilarnog dana 6 lipnja). Osim toga
se preporuča, da ma taj dan hrvatska
katolička društva prirede akademije,
zborovanja ili predavanja u slavu bl.
Nikole Tavilića, pa da se tu održe
predavanja o njemu, da se deklamira-
ju i pjevaju pjesme u njegovu čast,
da se predstavlja gluma o njegovoj
mučeničkoj smrti itd. Sve, što je za te
priredbe potrebno (pjesme, gluma, pre-
davanja), može se dobiti kod Hrvat-
skog Odbora za Svetu Zemlju u Za-
grebu (Trenkova ul. 1).

Taj dan neka bude poduzeto svuda
i nastojanje, da se u svakoj crkvi po-
stavi slika, kip ili oltar bl. Nikole Ta-
vilića, gdjegod to dosad još nije uči-
njeno. Velik je naš narodni nedostatak,
da ne štujemo i ne častimo dovoljno
svoje hrvatske ugodnike Božje. Ne-
davno je to rekao i jedan kardinal u
Rimu jednoj hrvatskoj delegaciji. Dakle
i na najvišim mjestima Katoličke Crkve
želje, da mi Hrvati više štujemo hr-
vatske Blaženike, megju kojima je naj-
proslavljeniji bl. Nikola Tavilić. 1 kao
što drugi marodi postavljaju po svim
svojim crkvama slike i kipove svojih
Svetaca i Blaženika, tako treba da to
i mi Hrvati činimo. Dakle ne bi smjelo
biti nijedne hrvatske crkve, u kojoj ne
bi bilo slike ili kipa jednog hrvatskog
Blaženika, u prvom redu bl. Nikole
Tavilića. To neka bude odluka cijelog
hrvatskog naroda prigodom ovog .ju-
bileja bl. Nikole Tavilića. Valjda je
kadra svaka župa sabrati toliko, da
se u crkvi postavi slika ili kip i jed-
mog svetog Hrvata pored ostalih sve-
tačnih slika i kipova. To će biti na
uzveličanje slave Božje u svemu hr-
vatskom narodu, jer po svetim svojim
sinovima svaki narod najviše pridonosi
slavi Božjoj. (Slike i kipovi bl. Nikole
Tavilića mogu se nabaviti kod Odbora
za Sv. Zemlju u Zagrebu).

Nada sve je megjutim važno, da se
mnogo molimo bl, Nikoli Taviliću, jer
je on najveći zagovornik i zaštitnik
hrvatskog naroda u nebu, Moć njegova
svetog zagovora osjetili su već mnogi
i mnogi, koji su se njemu utjecali u
pomoć. Veliki broj ozdravljenja dogo-
dio se već po zagovoru bl. Nikole
Tavilića, a i mnoge druge milosti iz-

molio je on tolikima i tolikima od
Svevišnjega. Treba dakle svi da mu
se molimo i utječemo. To će donijeti
mnogo duhovne koristi svakom poje-
dincu, a i cijelom hrvatskom narodu.

Posebno treba da se sav hrvatski
narod prigodom ovog jubileja združi
u molitvi, da Bog ubrza onaj sretni i
svečani čas, kad će bl. Nikola Tavilić
biti proglašen Svecem. O tome se sada
živo radi. Samo o našim molitvama
zavisi, da li će to i što prije biti. Zato
neka se 4 i 6 lipnja iz duše svega
hrvatskog maroda k prijestolju Sveviš-
njega digne topla molitva — »Svemo-
gući i vječni Bože, sav te evo hrvat-
ski narod žarko i ponizno moli, daj,
da bl. Nikola Tavilić što prije bude

proglašen  Svecem Katoličke Crkve,
Amen«.

 

Muzička javna priredba
Realne gimnazije

U nedjelju 7 o. mj. nastupio je u
,Sponzi“ mješoviti kor naše gimnazije
u impozantnom broju što je na pu-
bliku napravilo najljepši dojam.

Zbor je uravnotežen, zvuk pun ta-
ko da se mjestimice i ne opaža, da je
to zbor srednjoškolaca. Pjevalo se je
napamet, pa ako se uzme u obzir da
je program bio opsežan i težak onda
su zasluge kora još veće.

Hvalevrijedno je, da se na ovoj na-
šoj srednjoj školi posvećuje toliko pa-
žnje studiju pjevanja. Izgledalo je, da
pred publikom nastupa zbor jedne
srednje muzičke škole.

Maogo se je truda moralo uložiti da
se nauče i dobro izvedu moderni zbo-
rovi n. pr. Papandopula (kad kolo igra)
ili Slavenskoga (Romarska). Čini nam
se, da je malo presmjelo uzimati ova-
kove kompozicije u programu, jer one
nadilaze snage jednog srednjoškolskog
zbora. Ipak je zbor pjevao i ove pje-
sme sigurno i sa poletom.

Slične osobine primjetili smo i kod
dječjega kora, koji je takodjer izveo
djela, koja su za djake većinom I i i
razreda očito preteška, kao n. pr. Pa-
pandopula ili efektna pjesma Cigani
od Vrhovskoga.

Posebno priznanje zaslužuje artisti-
čki vogja profesor g. Prišlin Ivo, koji
je oba kora odlično disciplinirao sa
muzičke strane u pogledu ritma, dik-
cije, vokalizacije i dinamike tellijepom
i umjetničkom izboru programa. On je
takodjer obradio za gimnazijski zbor
nekoliko narodnih pjesama sa uspje-
hom.

Dok čestitamo zboru i dirigentu že-
limo, da se konačno obnovi i crkveno
pjevanje za vrijeme gimnazijske nedje-
ljne službe Božje, što je protivno do-
sadašnjim tradicijama dubrovačke gi-
mnazije prekinuto već par godina.

 

Učiteljski pjevački zbor ,Emil A-
damič“, na svojoj turneji po državi
dolazi i u naš grad u subotu ujutro
vlakom iz Mostara. Koncerat će održati
u nedjeliu, 14 o. mj. u 8:30 s. u večer
u atriju Sponze. Zbor je onovan 1925.
Ime je dobio po najpopularnijem slov.
kompozitoru Emilu Adamiču, koji mu
je bio i dirigent od 1935. do svoje
smrti 6. XII 1936. Artistički vogje bili
su mu prof. Kumar, Pertot, a danas
ga vodi profesor konservatorija Pavao
Šivic, Zbor ima 76 članova od kojih
36 muških, a 40 ženskih, svi su uči-
telji i učiteljice. Na koncertu će izvoditi
djela: Emila Adamiča, Dugana ml.,
Gallus-Petelina, Grbca, Lajovca, Mate-
tić-Ponjgova, Mokranjca, Papandopula,
Ravnika i Tajčevića. Zbor uživa veliki
ugled, zato se nadamo, da će posjet i
u našem gradu biti dostojan kulturnog
Dubrovnika.

NARODNA SVIJEST 10 Svibnja 1939

 

 

Broj 19

ČUDAN SLUČAJ NESREĆE

Mladić od 16 godina, Spiridion Do-
rović, rodom iz Starog Bara, došao je
prošle sedmice u naš grad da traži
zarade. U petak prije podne našao se
je na Boninovu, tražeći od prolaznika
milostinju da može preživjeti. Jednom
prolazniku odnio je vjetar klobuk u
more. Oa je rekao nekom mladiću,
koji je bio u blizini, da potraži klo-
buk i ako ga nagje, neka mu ga do-
nese u hotel gdje stanuje, a on da će
mu dati 10 Dinara. Ovaj mladić po-
nudio je Doroviću da potraži klobuk,
što je ovaj rado prihvatio nalazeći se
u skrajnjoj oskudici. Spustio se je niz
strmen prema moru, ali kad je došao
na po prilici 12 m. visine od mora
posklizne i padne na hridine uz more
na lijevu stranu tako da je slomio li-
jevu nogu, natukao rebra i lijevu ru-
ku. Uslijed nesretnog pada pao je u
nesvijest. Kad se je probudio iz ne-
svijesti sam nezna. Misli, da je na
tomu mjestu prespavao samo jednu
noć. Megjutim, on je ostao kod ružnog
vremena ležeći sve do nedjelje poslije
podne u 2 sata, jer ga nitko nije o-
pazio. Prvi koji je opazio unesrećenog
mladića bio je radnik Mirko Gjiven-
dija iz Nevesinja, koji je odmah oba-
vijestio policiju. Ova je odmah podu-
zela potrebne korake, ali kako naš
grad nema nikakovih sredstava za prvu
pomoć u ovakovim i sličnim slučaje-
vima, to je i organizacija spasavanja
trajala nekoliko sati.

Zainteresirani su bili Vatrogasci, od
kojih su se dali u akciju gg. Petaus i
Frano Slavić uz g. Tina  Krasovca.
Nabavljeni su konopi i daske, koje
su spustili na obalu. K unesrećenom
mladiću spustio se je odvažni i po-
žrtvovni g. Slavić sa dvojicom dječaka
Mmnarevićem i Bonićem.

Spasavanje se je moglo izvršiti je-
dino na taj način, da se unesrećenog
potegne na cestu konopima, jer je na-
ravni prolaz u provaliju blizu Vile
Čingrija nemoguć. Velika masa gra-
gjana pazljivo i nestrpljivo je čekala,
da li i kad će se izvršiti djelo milosrgja
prema čovjeku, koji je dva dana išto
je još gore dvije teške olujne noći
odležao unesrećen, lišen svake pomoći
i utjehe. Ni kapi vode nije mogao da
primi u svoj iznemogli organizam.

»Spasi me ako Boga znaš i daj mi
malo vode« bile su riječi, kojima je
dočekao unesrećeni Dorović svog Sa-
maritanca g. Franu Slavića.

Plemenitost ovoga rijetkog mladića
radila je što je najbrže mogla. G. Sla-
vić je položio Dorovića na daske, na-
kon što ga je dobro omotao u ince-
rate; dobro ga je izvezao konopom,
da mu ne bi ispao dok ga budu po-
tezali iznad provalije na cestu.

Pretstojnik policije binoklom je pra-
tio rad, g. Tino Krasovac svaki je čas
vikom i zviždukom stajao u kontaktu
sa onima, koji su muku mučili dolje
u provaliji.

Lako i brzo sporazumijevanje ome-
tala je jaka jugovina pomiješana sa
bukom, što ju je prouzrokovalo lupanje
snažnih i jakih valova, koji su onemo-
gućili svako spasavanje s morske strane.

pPožurite ih dolje, da ne padne
mrak“ čulo se je opetovano megju o-
nima, koji su na cesti čekali da počnu
potezanjem već davno spuštenih ko-
nopa.

Megjutim je iz provalije dan znak
da se počne potezanje. Svakomu je
pri srcu odlanulo.

Svaki čas je dolazio znak: Stoj. A
zašto? Jer su nadolazile zapreke i u-
nesrećenik bi zapao megju hridi.

G. Slavić se je držao rukama za ko-
nop, a nogama odbijao od zida, da

mu se ne bi izlupao već iznemogli
Dorović. Ovo je bilo herojstvo jer je
g. Slavić lebdio mad  provalijom, i
sigurno bi bio pao žrtvom da mu se
brže bolje nije spustio drugi konop,
kojim se je i on zavezao.

Sa najvećom zebnjom i bojazni, da
se što ne bi pokvarilo, kamen odronio
i ubio ih ili konop puknuo pak se o-
bojica srušila ii ponor dočekali smo i
unesrećenog Dorovića i herojskog Sla-
vića. Čim je g. Slavić stupio s ovu
stranu zida ma cestu narod ga je ur-
nebesno aplaudirao.

Spašeni Dorović tražio je malo vode,
što mu je i udovoljeno. Nakon toga
prevezen je sanitetskim kolima u bol-
nicu, gdje mu je dr Wolf pružio prvu
pomoć.

Ne možemo prešutiti žalosne činje-
nice, da vatrogasna četa ne raspolaže
niti sa potrebnim konopima, nego ih
je za ovaj slučaj trebalo tražiti, dok ih
se konačno nije našlo kod g. Krasovca
koji Ih je spremno i hvalevrijedno stavio
na raspolaganje a i sam bio od velike
pomoći u radu oko spasavanja une-
srećenog Dorovića.

Neka se općinska uprava malo više
brine da opskrbi grad sa sredstvima
za brzo i efikasno spasavanje u ovako
teškim i prešnim slučajevima, jer je
ipak žalosno, da je od časa kad je
opažen Dorović pa dok ga se je spa-
silo prošlo ništa manje nego 5 punih
sati vremena. Svima koji su se sprem-
no odazvali i omogućili spasavanje
Spiridona Dorovića, u prvom redu od-
važaom i herojski požrtvovnom g. Fra-
nu Slaviću odajemo puno priznanje i
zahvalnost.

 

 

==

Vl međunarodni konores Nrista Mralja

Nakon što je blage uspomene Sv.
O. Papa Pijo XI ustanovio providen-
cijalni blagdan Krista Kralja održavaju
se, po njegovoj želji svake godine u
u drugoj zemlji megjunarodni kongresi
Krista Kralja. Njihova je svrha, da se
što intenzivnije poradi na obnovi dru-
štva u smislu neprolaznih i jedino is-
pravnih načela Kristova evangjelja.

Dosada je održano 5 takovih me-
gjunarodnih kongresa. Ove godine o-
držat će se šesti megjunarodni kon-
gres u Ljubljani od 25 do 30 srpnja
(jula). Predmet, kojim će se ovaj kon-
gres baviti ovaj je: Zahtjev našeg vre-
mena — Kršćanski preporod.

Da bi maši čitaoci i prijatelji mogli
shvatiti važnost ovoga kongresa saop-
ćujemo teme pojedinih referata: 1)
Bistvo i cilj vjerskog preporoda; 2)
Sredstva i putevi vjerskog preporoda;
3) Crkvena godina u slavenskim pje-
smama i običajima; 4) Odgoj novog
moralnog roda; 5) Kršćanska savjest
u javnom životu; 6) Moderni aposto-
lat; 7) Sudjelovanje lajika u vjerskom
preporodu.

Uz ove referate, koji će biti u veli-
koj dvorani hotela Union predvigjene
su razne specijalne pobožnosti, pro-
povijedi i nastupi.

 

Saopćenje uredništva. Svoje sa-
radnike molimo, da nam članke do-
stave najkasnije svake subote uvečer,
odnosno nedjelje. Dopisi treba da nam
stignu do ponedjeljnika uvečer, grad-
ske vijesti do utornika uvečer. Za sva-
ku vijest, dopis ili članak moramo
znati ime onoga, koji piše članak ili
dopis. Osobito ovo vrijedi za vijesti
gradske kronike, jer u protivnom _ne-
ćemo moći uvrstiti vijesti, ako im se
ne zna za auktora.

>

NAŠE CIJENE GOVORE!
slfan Weanliison Maeiio A zassnzazzomu

LATPA TDM

11 om a

Ania 4

Posietite jeftinu proljetnu prodaju

pamezanmm |; #v313.