Strana 2
Rezistencija duha
Na čovječji organizam jurišalo je u
prošlosti, kao što juriša u sadašnjosti
mnoštvo raznih bolesti. Poput snopo-
va pada dnevno na tisuće i tisuće
ljudskih života žrtvom ovih mnogo-
brojnih neprijatelja čovječanstva. Za-
hvaljujući medicini, koja gigantskom
snagom i ustrajnošću iznelazi sve no-
ve i nove lijekove, ljudski rod, iako
ne posve, djelomično ipak uspijeva da
se od ovih bolesti brani. Ali, uvaživši
i dokaze biologije, odnosno, pošto je
riječ o bolestima čovječjeg organizma»
antropologije, u mnogo i mnogo slu-
čajeva, u pobjedi nad bolešću, duguje
čovjek svoju osobitu zahvalnost isklju-
čivo jakoj rezistenciji vlastitog organi-
zma. To su ona tzv. crvena krvna
zrnca, u naravi kojih sastoji se jakost
i otpor protiv bakcilima raznih bolesti,
Što je rečeno o bolestima čovječjeg
organizma, vrijedi kao savršena apli-
kacija na bolesti čovječjeg duha, ko-
jemu, nasuprot materijalističke psiho-
logije, priznajemo punu supstancijal-
nost i princip nezavisnog djelovanja
od bilo koje organske funkcije.
Pa koje su to bolesti? Na koji su
način jurišale ove na ljudski duh u
prošlosti, kao što jurišaju u sadašnjo-
sti, a da čovjek, ne upotrebljavajući
lijekove protiv njih, svakodnevno do-
življuje poraz i pada žrtvom istih ? —
Slažemo se ovdje, inače s amarhistom
Rousseau-om, da je kultura u mnogo-
čem iskvarila čovječanstvo, ali, nagla-
sujemo, ne kultura kao izraz razuma i
savjesti, nego kultura koja nosi obi-
lježje glorifikacije čovječjih instinkta, i
to samo nižih, kao jedimih dirigenata
svakog čovječjeg postupka, dakle-atei-
stička kultura. Pioniri ovakve kulture,
u prošlosti i sadašnjosti, posjeduju
specitičnu snagu da, apelirajući na ni-
ži dio čovječjeg bića, na njegove od
savjesti i razuma oslobogjene instinkte
prouzrokuju pustoš na području ljud-
skog duha.
Ateizam je zarazio duh savremenog
čovjeka u nepriznavanju opstojnosti
Vječnog Uma Boga, kao stvaraoca i
uzroka opstojnosti čitave prirode. Ovo
je najstrašnija bolest, koja vlada na
području duha modernog čovjeka, iako
ova zabluda nema oslonca u čovječjem
razumu, koji svakoj pojavi u prirodi
traži dovoljan uzrok, a baš priroda i
različita svrhovita zbivanja u njoj pret-
postavljaju jednu stvaralačku Inteligen-
ciju.
Iz zablude ateizma proistekao je
materijalističkie volucionizam, koji pret-
stavlja takogjer duhovnu bolest čovje-
čanstva, jer površno i bez temeljitih
dokaza tvrdi, da je u prirodi sve po-
stalo, bez ikakvih utjecaja nadprirod-
nih sila, putem samog razvoja.
Idejno bliz evolucionizmu, i darvi-
nizam je zarazio duh savremenog čo-
vjeka, koji u majmunu ,ponosno“ gle-
da svog praroditelja, i ako je objektivna
znanost oborila darvinizam kao ne-
znanstvenu i potpuno tendencioznu te-
oriju, koja čovjeka, to najplemenitije i
najsavršenije biće svega stvaranja u
Božjoj prirodi, degradira ma stepen
nerazumne životinje. Iz ateizma vuku
korijen i mnoge druge duhovne zara-
ze od kojih boluje moderni čovjek.
Željom da ,usreći“ i ,poboljša“ eko-
nomsko stanje čovječanstva, malthuzi-
anlzam svojom »populacionalistikom«
propisuje lijek za uklanjanje tobožnjeg
mesrazmjera izmegju imnoženja ljudi i
sredstava za održanje Života, gubeći
iz vida, da premudra odredba Stvori-
telja o prokreaciji ljudskoga roda ne
dozvoljava nikakve korekture ovakvih
»dobročinitelja« čovječanstva. Komuni-
VOA
zam, taj najveći neprijatelj čovječanstva,
i suviše jasno pozmat po svojim ra-
zornim utjecajima na duh čovjeka i
društva uopće, zatim danas poznati
rasizam očituju se kao rezultat abera-
cije ljudskoga duha. Ove bolesti upra-
vo navješćuju rat čovječjem razumu,
koji jedini postavlja pravu granicu
megju čovjekom i životinjom.
Proti svim navedenim i drugim bo-
lestima treba naš duh da pokaže pu-
nu jakost i otpornost, sličnu jakosti i
rezistenciji spomenutih crvenih krvnih
zmaca, koja tu jakost i otpornost po-
kazuju u borbi protiv bakcila raznih
bolesti u našem organizmu.
Ovu rezistenciju duha protiv zara-
zama naveđenih bolesti moramo tražiti
u onom, vjerom prosvijetlienom razu-
mu, koji je i besmrtnog Pjesnika, ka-
ko čitamo u »DIVNOJ GLUMI«, u o-
sobi Vergilia vodio »mračnom stazom«
njegove stramputice.
Jaka individualna sposobnost za
otpor protiv spomenutih bolesti treba
da postane baza kolektivne otpornosti,
jer samo skupna snaga moralno-du-
hovne rezistencije vodi ka potpunom
ozdravljenju duhovno oboljelog čovje-
čanstva. Bučić Marin
Pionir Katoličke Akcije
(Dr Ivan Merz)
Dana 10-og svibnja 1928 godine, a
u trideset i drugoj godini svoga života
dragi Bog uzeo je iz naše sredine čo-
vjeka sveta života, vogju hrvatske ka-
toličke omladine, jednoga od pionira
papine K. A. u Hrvatskoj dra Ivana
Merza.
Dr Ivan Merz rogjen je 16-XII-1896
u Banjoj Luci i nakon svršenih studija
u Beču i Parizu, promoviran je na
čast doktora filozofije u Zagrebu. —
Službovao je na madbiskupskoj gim-
naziji u Zagrebu kao profesor francus-
kog jezika. Dr I. Merz bio je jaka re-
ligijski izgragjena ličaost. Kao takav
on temeljito proučava papine enciklike
o K. A. Njegovom zaslugom Orlovstvo
stupa u redove Kat. Akcije i od tada
provodi u svojim redovima načela Ka-
toličke Akcije. Merz priregjuje ,Orlov-
sku Zlatnu knjigu“, piše u njoj o za-
daći i dužnosti Orla, ističe da je ,0s8-
novica Orlovu radu katolička vjera,
njena načela i zapovjedi što ih je dao
Bog i sveta Katolička Crkva, papin-
ske smjernice i biskupske odredbe.
Uzor Orla je ljubav prema sv. Ocu
Papi, biskupima i svećenicima. Kaji-
žica ,Katolička Akcija“ takogjer je
djelo dr Merza.
Dr Merz bio je čovjek duboke i ži-
ve vjere, dosljedan u provagjanju ka-
toličkih načela u privatnom životu i
pravi apostol u propagiranju tih na-
čela i u javnosti. Uz ostale mnogo-
brojne katoličke radnike u redovima
lajikata zauzimlje vidno mjesto.
Neka mu je svjetla uspomena!
NARODNA SVIJEST 17 Svibnja 1939
Broj 20
Katolička Starina u Svijetu
U današnjim mutnim vremenima,
kada mržnja megju narodima sve više
otima maha, katolička štampa ima sve
veće polje rađa i sve težu zadaću. Po-
stavlja se pitanje: da li ona u svijetu
zadovoljava potrebama sađanjeg vre-
mena ili je svuda u zaostatku ?
Lexikon fitr Theologte tinđ Kirche“,
što ga je u monumentalnom obliku
izdao dr. Michael Buchberger, biskup
u Regensburgu, kaže da — ne uzevši
u obzir malu Holandiju — stanje kato-
ličke štampe u svijetu nigdje me za-
dovoljava!
Masonerija, komunisti i svi ostali
troše milijune na svoju štampu, ali
katolici ne pokazuju za to majjače
moderno oružje previše smisla!
Njemačka je 1933. god.. dakle prije
dolaska nacional-socijalizma na _ vlast
imala 375 katoličkih novina s 2,600.000
pretplatnika, što je za onda značilo 13
posto od sveukupnog katoličkog življa.
Kakovo je sada stanje, o tome nije
potrebno ni govoriti.
Švicarska je novinama najbogatija
zemlja svijeta. Katolici nemaju velikih
listova, nego se zadovoljavaju uglav-
nom manjim pokrajinskim listovima.
Austrija je prije Aušlusa imala svega
51 dnevnik, od čega je u samom Beču
izlazilo njih 27. To je dakako bio u-
kupni broj svih dnevnika, a ne samo
katoličkih. Najznačajniji je katolički
dnevnik bio — ,Reichspost“ s 30 hi-
ljada primjeraka tiraže, a od manjeg
je značenja bio ,Das kleine Volksblati*,
koji je ipak imao tiražu od 100 hiljada
primjeraka. Tjednici su imali 300 hi-
ljada pretplatnika.
U Belgiji je odnos katoličke štampe
prema protikatoličkoj bio kao 1:4, us-
prkos visokog stanja katoličke štampe.
Vodeći su listovi Le XXe Siecle, La
Libre Belgique i Het Laatste Nieuws.
Borba izmegju katoličkih Flamanaca i
Valonaca škodi jačanju kat. štampe.
U Holandiji je stanje dobro. Ta mala
zemlja s 8 milijuna stanovnika ima 78
dnevnika, od čega je njih 35 katoličkih.
Dakako da tu odlučnu riječ igra i bo-
gatstvo zemlje. Holandija ima kolonije
i s njima zajedno 60 milijuna žitelja
Daevnik De Tijd (Amsterdam) i Ma-
asbode (Rotterdam) imaju po 90 hiljada
pretplatnika !
U Francuskoj prevladava Pariz i li-
beralnom i katoličkom štampom. List
La Croix ima 700 hiljada pretplatnika,
Liberte 100 hiljada, Libre Parole isto.
Od liberalne štampe katolicima su
skloni dnevnici Figaro.Gaulois, Echo
de Paris, Ami du Peuple. Od provin-
cijskih katoličkih listova osobito su va-
žai Nouvelliste (Lion) s 200 hiljada
naklade i L' Quest Eclair (Rennes) s
230.000 naklade. Od tjednika stekli su
osobit glas La Vie Catholique i Sept.
U Španjolskoj je od 35 važnijih li-
stova do pred početak gragjanskog rata
bilo njih 13 katoličkih. Od milijun i
po ukupne naklađe pripadalo je kato-
ličkim listovima 600 hiljada primjeraka.
Strogo crkveno katolički list bio je El
Debate, a bliz ABC (oba u Mađridu).
U Barceloni je izlazio katoličko
konzervativni list La Vanguardie. Rat
POKUĆSTVO SEZ:
Zana —
ZZ I |
4 SZ A
EO VA LJE
0.2 P
NAMA
DOĐITE VIĐETI | OSVJEDOČITI SE!
je dakako sve promijenio. Urednici kat.
listova, u koliko nijesu brzo umakli ili
se sakrili, platili su glavom.
U Italiji se katolička štampa pored
fašističke nije mogla razviti, ali treba
odmak naglasiti da su fašistički listovi
Crkvi bili uglavnom veoma skloni i
kao takovi preporučljivi. Vatikanski je
organ »L' Osservatore Romano«, koji
1 ima internacionalni renome i karakter.
Ni do kakvog većeg značenja i glasa
nije došla katolička štampa u Ugarskoj,
Portugalu, ČSR i drugim evropskim
državama. Isto tako nema ni u Americi
ni jednog većeg lista, nego se katolici
zadovoljavaju silesijom manjih listova.
Engleska ima veliki katolički tjednik
Universe sa svojih 105.000 pretplatnika.
ZAGELHO DJ PARITI
Pisma iz naroda
TRSTENIK. Pastirski pohod. U pe-
tak 11 o. mj. doputovao je naš Nat-
pastir preuzv. g. dr. Josip Carević u
pratnji tajnika preč. Dn Karla Capur-
so, da obavi kanonski pohod. U 11
sati dočekalo je svog biskupa čitavo
mjesto, koje se je za ovu prigodu oki-
tilo hrvatskim trobojkama. Na obali je
izrekao prigodni pozdravni govor du-
šobrižnik, vič. g. don Frano Jagić.
Učenica M. Baće uz topli pozdrav u ime
školske djece predala je preuzv. kitu
svibanjskog cvijeća. Povorka, koju su
sačinjavala školska djeca, crkvene za-
stave, crkovinari, te predstavnici mjes-
nih vlasti i narod krenula je u crkvu,
gdje je bila svečana sv. Misa, a iza
toga je preuzv. biskup podijelio sakra-
menat sv. Krizme, nakon što je izre-
kao pobudnu propovijed krizmanicima
i narodu. Poslije podne procesijom je
biskup posjetio groblje i podijelio od-
riješenje; zatim je pregledao župski
ured i poučavanje vjeronauka. Pred
večer je dijec. biskup svečano ispraćen
ctišao put Janjine.
ROŽAT. Prigodom smrti O. Fulgen-
cija pokazalo se je da narod zna cije-
niti dobra svećenika, da mu neće za-
boraviti dobro, što je od njega primio.
Sprovod mu je bio impozantan: veli-
čanstven. A i pošt. O. Fr. Čučević za-
uzeo se je bio da taj sprovod bude
dostojna manifestacija štovanja i lju-
bavi prama O. Fulgenciju. Nije bilo
kuće u Rožatu, Šumetu, Brežici, Dra-
čevu i drugim selima te župe iz koje
nije došlo po dvoje, troje na sprovod.
Naroda je bilo iz Mokošice, Sustjepa-
na, Petrova sela, Gruža, Dubrovnika,
pa iz njegova rodna mjesta Orašca.
Iz Dubrovnika došli su nekoji kano-
mici, svećenici, i iz okolice dubrovač«-
ke, školska djeca sa časnim sestrama
domenikankama iz Gruža i njegova
braća franjevci: osam klerika, četiri
svećenika koji su mu opjevali ,Noc-
turnum“ u samostanskoj crkvi, pa na
Matici žalobni ,Oslobodi mene“. —
O. Talija izreče mu nekoliko ganutlji-
vih riječi prije nego je bio iznesen li-
jes iz crkve. Preko toga govora čuli
su se uzdisaji, vidile su se suze na
licima mnogih. O. Talija završio je go-
vor ovako: Narode! neće više.O. Ful-
gencio ići i penjati se do u Brežicu i
Šumet da ti donese duhovnu utjehu;
ali ćeš ti, narode, češće se popeti na
vrhunac, da pohodiš grob, gdje poči-
va O. Fulgencije, da tu proliješ koju
suzu i moliš mu vječni pokoj.
MOLUNAT. Smrt vrijedne kona-
voke, Na 9 V o. g. umrla je u Mo-
luntu čestita domaćica Jane ud. Sau-
lačić, majka poduzetnih trgovaca braće
Saulačića. Svečanom sprovodu sudje-
lovao je mp. O. Don Vice Vodopić,
župnik Mrcina, O. Aagjel Buratović,
gvardian iz Novoga, te Pjevački Zbor
sv. Jeronima iz Novoga, mnoštvo pri-
jatelja i poznanika Braće Saulačića iz
Novoga i Konavala.
Na grobu se je sapokojnicom opro-
stio mjesni župnik Grbić da Ivo. Ka-
ko prava kršćanska majka rodila je 7
kršnih sinova i kćer, te im kroz vjeru
oplemenila srce i učinila ih karakterne,
čestite i radišne. Svojoj je djeci zastu-
pala učiteljicu i naučila ih čitati, pisati
i računati. Neka joj je vječiti spomen !
Važnost Molunta za turizam. Mo-
lunat je jedan od najtoplijih krajeva
naše okolice i dobro zaštićen od vje-
trova. Ovdje uspijevaju biži i drugo
povrće odmah iza Božića. Milina je
osobito sada iza premaljetnih kiša u-
disati svježi gorski i morski zrak, Mi-
ris naranača, lemuna, masline, loze,
pšenice i drugog raslinstva obećava
nam lijep plod. Čudnovato, da ovaj po
rirodi i po atmosferi krasan predio
izmegju Dubrovnika i Boke, ostaje za
turiste nepoznat i da naše čiste plaže
me navedu kapital da i ovgje grade
hotele.