TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXI 21 DUBROVNIK, 24 Svibnja 1939 CIJENA Din. 1.50 MORALNI KOJIMA SE Politička situacija za stanoviti krug ljudi postaje sve teža. Obradovali su se prije nekoliko dana, kad su doznali da su zagrebački razgovori završeni a da od toga nije bilo rezultata. Njima se činilo da je time sve svršeno. Rad na sporazumu sa današnjim predstav- nikom beogradske vlasti nije donio re- zultate i sada se po njihovom mišlje- nju nema više što očekivati. Govoriće se još nekoliko dana o sporazumu, a onda će se kucaji službenog političkog života nastaviti istim ritmom, kao do prije nekog vremena. Ovako misli izvjesna grupa ljudi o hrvatskom pitanju. Priznaju da je to politički problem, ali problem koji se je umjetnim sredstvima mapuhivao i sad čekaju, kada će splasnuti a vre- menom i nestati. Tješe se i nadaju, i to ne od jučer, nego skoro od počet- ka ove države. A kad tamo hrvatsko pitanje ne silazi s dnevnog reda. Ono je s dana u dan sve akutnije; njegova aktuelnost ne prestaje bez obzira, vode li se razgovori još u Zagrebu, jesu li završeni i hoće li se opet uspostaviti kontakt izmegju predstavnika hrvat- skog maroda i predstavnika vlasti. Sve to ne utječe na snagu aktuelnosti; na- protiv, vrijeme mu daje sve to veću snagu. Politički nezreli ljudi mogli su se nadati da će hrvatsko pitanje osla- biti i isčeznuti jedino ako su dozvolili ma i za čas uporedbu izmegju stvar- nih potreba života jednog naroda i svakodnevnih senzacija za koje narod govori da traju tri dana. ,Svako čudo za tri dana“ a ovo ,čudo“ ne prestaje već dvadeset godina i nema izgleda da će skoro prestati. Tako rezoniraju ljudi, koji misle da se može sakriti i suzbiti volja cijelog jednog naroda za slobodnim životom. Takovo rezonira- nje priredit će im još mnoga gorka razočaranja, jer će im daljnji dogogjaji značiti nove udarce na političko vjero- vanje, koje ih drži u trajnoj zaslijep- ljenosti. Hrvatsko pitanje ne može pro- pasti, jer bi to značilo isto što i pro- past cijelog Hrvatskog naroda čigove su težnje na političkom, kulturnom i ekonomskom polju obuhvaćene izra: zom: hrvatsko pitanje. Istina, propao je pokušaj sporazuma sa današnjim predstavnikom vlasti, ali to je sasvim druga stvar. Političke prilike se mije- njaju; političke ličnosti u mnogim evropejskim zemljama često personifi- ciraju stanovite političke smjerove ; one dolaze i silaze sa političke pozornice i onda kad su nosioci stanovite politike, a kamo li ne onamo, gdje personifi- KAPITALI PONOSIMO kaciji nema ni traga već gdje se upo- trebljavaju kao sredstva pojedinog po- litičkog pravca. Pojedinci nestaju, na- rod ostaje. Samo se povećava broj hu- maka na političkom groblju, gdje leže sahranjeni mnogi političari, koji su vje- rovali da se može raditi mimo i pro- tiv naroda. Narod je živ, pun volje i snage za daljnju borbu. Brojne mani- festacije narodnog života na svim po- ljima pa konačno i nedavne manifes- tacije na privrednom i športskom po- lju pokazuju najbolje da hrvatsko pi- tanje teško zadire u sve oblasti narod- nog života i da više ne ostaje nijedne skupine koja u ovim odsudnim časo- vima borbe Hrvatskog naroda ne želi imati odregjeno stanovište u duhu na- rodnih težnja. Prilike su i do danas u mnogo čemu riješavale hrvatsko pita- nje i zato se ne treba bojati da bi sta- noviti krugovi mogli okrenuti glavu. Ako bi to i pokušali, glava će sama okretati put one strane od koje pogi- belj prijeti. To je instikt zajednice, jednako kao što je i instikt čovjeka — pojedinca. Povučene su logične konsekvencije na svim linijama i sada smo još čvršći nego što smo prije bili. Posao je te- žak i odgovoran, jer svaki i najmanji propust može nam se osvetiti. Redovi su zbijeni i povezani jakom duhovnom snagom, koju svi dosadašnji pokušaji nijesu uspjeli razbiti, Svi smo svijesni vrijednosti složne borbe, a logična po- sljedica ove razvijene i već duboko uvriježene svijesti jest činjenica da se s vremena na vrijeme usamom začet- ku pomrse partijski računi kakove ne- znatne političke grupice, koja traži afir- maciju u vremenu kad su takove afir- macije uopće beznačajne. Time se ko- risti samo režimskoj štampi; ona se trudi da svaku i najmanju tako zamra- čenu liniju prikaže tmastom i da žed- na za senzacijama upre prstom u pu- kotinu, koje stvarno nema. Osiromašili smo; letimičan pogled u godišnje pro- račune daje mam odgovor, gdje idu naši novci. Ali iako smo osiromašili, moralni kapitali to najvrijednije blago — čini nas mnogo bogatijim od sredine, koja je u pretjeranom izobilju pokazala prerano znakove degeneraci- je. Narod, koji nije siromašan moral- nim kapitalima, ne treba se bojati bu- dućnosti. Ljubav za domovinu, za ma- terinski jezik za maše običaje, iskre- nost, poštenje, radinost, osjećaj pravde i razvijena svijest o pripadnosti Hrvat- skom narodu, predstavljaju kapitale kojima se moramo ponositi, ali isto- DAROVI ZA SV. KRIZMU Najveće veselje čine djeci lijepi satovi i zlatni predmeti. To možete dobiti u velikom izboru kod +1 S .u oz sila a » Josipa Krilića \i-i-lit lik ltiit Veliki izbor svih mogućih satova u hromu, srebru i zlatu. Zlatnih ko- lajnica, manina i drugih podesnih stvari za krizmu. Zamjenjuje i staro zlato za novu robu. Pregled politi Italija i Njemačka potpisale su u ponedjeljak već prije sklopljeni politi- čki i vojnički ugovor. U Berlinu je bio grof Ciano od strane talijanske vlade. Prošle sedmice obilazili su Hi- tler i Mussolini industrijske krajeve i pogranične utvrde i tom su prilikom istakli, kako su države osi spremne da se najjačom oružanom snagom bra- ne, ako bude potreba. Ugovor između Engleske i Turske, sklopljen nedavno pretstavlja veoma važni megjunarodni politički dogogiaj. Njim su se obe države obvezale da će oružanom snagom braniti sve granice na istočnom dijelu Sredozemnog mo- ra, u Egejskom i Crnom moru i kako je u petak rekao Chamberlain takogjer na Balkanu. Tim je silno ojačao blok demokracija pogotovu ako se nadoda, da su se Francuska i Turska takogjer sporazumile u pitanju Aleksandrete. Tako vidimo, da Engleska ima sada sve ulaze u Sredozemno more što znači da je njegov faktični gospodar. Kad se ovo uzme u obzir onda je lako predvidjeti, u kojem smjeru treba da se riješavaju ostala pitanja, koja su megjusobno povezana. Od država osi Italija je na Sredozemnomu moru i Jima svoj udio u gospodstvu nad ovim bazenom. Megjutim tendencija je bez sumnje Njemačke, da dogje što bliže Mediteranu. To bi ona dakako mogla učiniti samo i najlakše preko Jadrana. Megjutim na Jadranu je s jedne stra- ne Italija a s druge Jugoslavija. Niko neće reći, da bi Italiji bilo svejedno hoće li Njemačka doći ma Jadran i kroz ovu okolnost treba gledati na razvoj odnosa izmegju država osi. Na drugoj pak strani nalazi se hrvatski narod, u čijim je rukama istočna obala Jadranskog mora. Ova je činjenica važna za ocjenjivanje važnosti riješenja hrvatskog pitanja i sa megjunarodnog stanovišta. Eugleska je megjutim go- spodar Gibraltara, Sueza a sada eto i Bospora. Sjeverne države Finska, Švedska i Norveška, nijesu se odazvale pozivu Njemačke da sklope s Reichom pakt o nenapadanju motivacijom, da se one ne smatraju ugroženima od Njemačke. Španjolska je proslavila na najsve- čaniji način pobjedu generala Franca i svršetak rata. U Madridu su održane velike vojničke svečanosti i parade. čkih dogođaja Što se tiče vanjskopolitičke orijentacije Španjolska još koleba. Pritisak vrše na nju oba bloka, totalitarnih država i de- mokracija. Totalitarni blok zaslužan je što je omogućio pobjedu generala Franca, dok drugi ima novac, koji je potreban da Španjolska popravi svoj ekonomski život. Danas još nije jasno na koju će se stranu odlučiti Francova Španjolska. Na Dunavu su se sastali u nedje- lju g. dr Cincar Marković i Gafencu, pak se ovom sastanku ima pripisati izvjesna politička važnost. Manifestacije Sv. 0. Papi Na Spasovo, dne 18 o. mj. obavlje- no je svečano preuzimanje bazilike sv, Ivana Lateranskog od strane Sv. Oca Pape Pija XII. Ova se bazilika zove Mater omnium ecclesiarum“, majka svih crkava, a posvećena je Spasitelju (Ecclesia S.smi Salvatoris). Posljednja svečanost uzimanja u po- sjed izvršena je za vrijeme pape Pija IX, na dan 8. XI 1846. Papa Pijo XI preuzeo je ovu baziliku u posjed na osnovu lateranskog sporazuma, ali je svečani čin bio odgogjen. Sv. O. Papa Pijo XII stigao je u povorci automobila pred baziliku, za- tim je otišao u Klementovu dvoranu, gdje su ga dočekali kardinali i izvršili čin poslušnosti i odanosti. Nakon toga sišao je Papa u svečanoj pratnji u predvorje bazilike, gdje mu je kardi- nal-madpastir predao ključe katedrale rimske biskupije. Pred oltarom konfe- sije u crkvi izvršeni su ostali obredi svečanog preuzimanja u posjed. Pontifikalnu sv. Misu služio je sam Sv. Otac. Pjevala je Sikstinska kapela pod upravom Mo Lorenza Perosi. Iza Mise Pijo XII podijelio je blagoslov sa potpunim oprostom nepreglednoj masi svijeta, koja je ispunila sav pro- strani prostor ispred bazilike te prema crkvi S. Croce in Gerusalemme. Iza blagoslova priregjene su dugotrajne i najoduševljenije manifestacije Sv. O. Papi Pija XII. Na uspomenu svečanog preuzimanja u posjed bazilike postavljene su u sa- moj crkvi i u predvorju dvije spomen- ploče sa klasičnim latinskim tekstom. dobno biti na oprezu da se bilo tko ne pokuša njima poigravati. Odgovornu politiku vodi dr Maček. Što svi mi drugi imamo raditi? Tako- va pitanja često se čuju od neupuće- nih ljudi. Svi ne možemo voditi poli- tiku, niti ima smisla da svakog dana gubimo po par sati u praznom poli- tičkom čavrljanju. U bilansi života ovo se vrijeme, ili barem najveći dio ovog vremena, može uvrstiti pod znakom — minus. Naravno to ne znači da se mi imamo dezinteresirati od politike, jer kazali smo u jednom od prošlih uvodaika da politika nije luksuz i da je svaki čovjek dužan da se interesira političkim pitanjima, odnosno da žive i političkim životom. Ati politički živ- jeti ne znači prekrižiti ruke i zijevajući čekati svakog dana kada će se zapa- ziti neki pokret odgovorne politike, To je bačeno, upropašteno vrijeme. Svi mi imamo u vlastitom izgragjivanju, u izgragjivanju naše majbliže okoline i sredine mnogo i previše posla. Zato na rad prema prilikama i mogućnosti- ma. Dr Maček obilježio je tragove ra- da, osnivajući Gospodarsku Slogu, Seljačku Slogu i Hrv. radnički savez. Osim ovog potrebno je raditi i u dru- gim pravcima, imajući naravno uvijek u vidu, da svaki takav rad, bilo kul- turni, bilo ekonomski, mora biti u skladu sa političkim smjernicama Hr- vatskog naroda i od pomoći onom, koji vodi odgovornu politiku.