| i | TAKSA PLACENA U GOTOVU Narodna Svijest GOD. XXI 22 Žž DUBROVNIK, 31 Svibnja 1939 CIJENA Din. 1.50 koija stvara diela Zaključna misao prošlog uvodnog članka. bila je da politički živjet ne znači prekrižiti ruke i zijevajući oče- kivati, kad će se zapaziti neki pokret na šahovskom polju odgovorne poli- tike. To nažalost rade mnogi naši lju- di, stojeći i nadalje otugjeni od raznih akcija ljudskog djelovanja. Organi- zacija u mnogim zajednicama traži na- še živo aktivno učestvovanje. Borba Hrvatskog naroda isključila nas je od učestvovanja u najvećoj organizaciji — državi, barem u onom dijelu gdje je učestvovanje posljedica naše volje. Tu su razlozi potpuno opravdani, jer ni- kome za volju i tugju korist nećemo u državnoj politici igrati ulogu statista. Ta je uloga nedostojna naroda sa ja- kim kulturnim i političkim tradicijama. Ali zato mnoge druge organizacije u- nutar našeg bivstvovanja traže da ma gospodarskom, kulturnom i političko- organizatorskom polju razvijemo sve snage, da zalatimo rukave, mjesto što stojimo skrštenih ruku. Vrijeme će is- tina jednako teći, ali će zato snaga maroda biti sve veća. Jeste li podmirili pretplatu? Mnogi naši ljudi još ne shvaćaju da je rad ma svim poljima ljudske aktivnosti tako- gjer politički rad, jer direktno ili in- direktno ulazi u političku domenu, do- prinoseći stvaranju gospodarski orga- niziranog, prosvijećenog i politički svi- jesnog naroda. Na ovim poljima ima nam svima mjesta; tu nikad neće biti previše radnih sila, a takav rad imat će još za posljedicu selekciju u našim redovima. Vremena u kojima živimo ne daju mogućnosti da se oma spro- vede do krajnjih granica, ali moguće je barem toliko, da se u prvim redo- vima i ma svim vodećim mjestima do najzabitnije provincijske organizacije nagju pošteni ljudi, voljni rada i ne- sebičnog žrtvovanja za opću narodnu stvar. Tad bi se već na jednoj strani grupirali obični vikači i oni, koji misle da izvan glasovanja na izborima ne postoji druge dužnosti prema svome narodu, a na drugojsvi ostali, željni ra- da i akcije. Ova selekcija mogla bi samo pozitivno djelovati na kompaktnost re- dova Hrvatskog naroda. Nje sene treba bojati, dapače treba uporno tražiti da se provede. U teškoj borbi Hrvatskog na- roda ne smiju ostati po strani ljudi koji nose pozitivne vrijednosti. Ovo su maše letimično prikazane misli o stanju, koje bi trebalo zamje- niti dosadašnje. Promatrajući dogagjaje prekriženih ruku kržljavimo i postaje- mo postepeno nesposobni za bilo ka- kovu akciju, Mnogi problemi unutar naše sredine ili problemi naše najbliže okoline mogu i moraju biti riješeni neodvisno od riješenja hrvatskog; pita- nja. Postoji već bojazan da se hrvat- skim pitanjem ne maskira iznemoglost i pomanjkanje volje za akciju. .Da u- naprijed isključimo mogućnost pogreš- nog tumačenja naših izlaganja bilo iz redova dobronamjernih ili onih drugih, naglasujemo da svaka akcija mora biti u skladu sa političkim težnjama Hr- vaiskog naroda. Ako to nije, pa ne- znamo kakva bila njezina prividna ko- rist, treba je odbaciti i osuditi kao štetnu. Ništa ne može biti važnije od političke borbe naroda u sredini koja mu do jučer uopće nije priznavala na- rodnu individualnost, Mi smo, dakle, samo za akciju unutar kruga ove bor- be. Kome je do toga da izlazi izvan njegove periferije taj ne može biti ru- kovogjen iskrenim namjerama, niti pro- žet altruističkim osjećajima prema svo- me narodu. Možda će se mnogi naši čitatelji iz- nenaditi kako ništa ne pišemo o spo- razumu. Sporazum pretpostavlja dobru volju dviju strana, koje se sporazumi- vaju. Da dobra volja postoji na strani Hrvatskog naroda u to ne možemo sumnjati, jer smo i sami njezini udio- uici, Ali dobra volja jedne strane tek je samo polovina. Druga strana boluje od deklamatorike. Kupujte Narodnu Svijest“ Sve to neće pro- mjeniti ovo stanje. Hrvatski narod na čelu sa Dr Vlatkom Mačekom očekuje djela i ništa drugo. Početna dinamika vlade Dragiše Cvetkovića prelazi ili bolje već je prešla u stanje statike. Po tome, sudeći, nema razlike izmegju ovog i prošlog režima. Vrijeme teče u nepovrat. Izgubljeno se ne može više nadoknaditi. Sadaš- nje generacije nose odgovornost pred historijom i pred nadolazećim genera- cijama. Bez djela nema baštine. Ono što smo primili od minulih generacija moramo ne samo ušćuvati nego znat- no povećat. Takovu baštinu predat ćemo sa ponosom onima koji dolaze. Širite ,, Narodnu Svijest“ POKUĆSTVO SEZ: 4 [DOĐITE VIĐETI | OSVJEDOČITI SE!| Pregled politi Vojni savez izmegju Njemačke i Italije znači u megjunarodnom politi- čkom životu jedan dogagjaj koji je dokaz, da su se dvije totalitarne države vezale megjusobno ma život i smrt, kako piše njihova štampa. Ugovor je vrlo strog i nalaže obim državama ve- like obaveze u ratu i miru. Posebne stalne mješovite komisije imaju zadaću da već u mirno doba provode harmo- niju života obaju velesila. Za vrijeme rata uvodi se zajedničko vrhovno zapo- vjedništvo i to njemačko na kopnu, a talijansko na moru. Ako je jedna sa- vezna država na bilo koji način zaple- tena u rat, druga joj mora automatski priskočiti u pomoć. U ratu svaka dr- žava ustraje do kraja te je isključen svaki jednostrani pregovor za mir. Član 6 ugovora govori o državama koje su prijateljice Italiji i Njemačkoj. Italija i Njemačka se obavezuju, da će dotične države poštovati i gojiti prema njima prijateljske veze. Tendencija je diplo- matske akcije totalitarnih država, da za svoj savez dobiju Japan, Španjol- sku, Magjarsku i neke južnoistočne evropske države. Sklopljen je savez izmegju Engle- ske i Rusije. Francuska je sklopila savez s Rusijom još 1934 god. Kad je Engleska izjavila da garantira za gra- nice Poljske i Rumunjske, nastojala je engleska diplomacija da isto učini i Rusija. Megjutim je Sovjetska vlada odgovorila, da ona toga ne može uči- niti, ako Eugleska ne sklopi s njom politički i vojni savez, kojim bi se obvezala priskočiti u pomoć Rusiji, ako bi ova bila zapletena u rat. Pre- govori su trajali mjesec dana i konačno je došlo do saveza i radi toga što je Turska izjavila, da njezin savez sa Eq- gleskom može vrijediti samo ako En- gleska sklopi savez sa Rusijom. Ovim savezom stvoren je veoma jaki blok država: Engleske, Francuske, Rusije, kojemu treba ubrojiti Poljsku, Rumunj- sku, Tursku i Grčku u Evropi a Sje- dinjene države u Americi, I ovaj će blok sada uznastojati, da za sebe pri- dobije države u jugoistočnom dijelu Evrope. Tko će od obiju blokova dr- žava uspjeti na ovom terenu pokazat će rezultat diplomatske djelatnosti, koja će se u najskorije vrijeme razviti. Štampa je donijela vijesti, da će Njemačka i Italija, povodom sklapanja saveza iz- megju Engleske, Francuske i Rusije, , zatražiti od malih država, da istupe iz Društva naroda, koje zapravo više i ne znači ništa, kad se je megjunarodna politika opet povratila sistemu blokova velesila kao i prije svjetskog rata. Kod nas. Razgovori u vezi sa spo- razumom imali bi se nastaviti, kako se razabire iz pisanja štampe, koja je tu- A mač raspoloženja i namjera onih koji danas vladaju. To se može zaključiti i iz govora, što su ih održali dr, Ko- rošec u Ljubljani 8. V i u Celju 14. V o čemu smo mi već pisali, Nedavno je i dr, Spaho, dne 21, V, prigodom započimanja gradnje željezničke pruge Črnomelj-Vrbovsko izjavio, da će vlada pitanje sporazuma riješiti, jer da ga se je primila otvorena srca i s najboljom čkih dosođaja voljom. Razgovori izmegju Cvjetkovića i dr, Mačeka da su semo melo zastali, ali da će se nastaviti s čvrstom namje- rom, da se sporazum konačno sklopi. Mi rado registriramo ove glasove i da- vamo im toliko važnosti, koliko budu za ovim riječima slijedila i djela. Štampa hrvatskog narodnog pokreta megjutim ne piše ništa o sporazumu niti se o- sviće na ove glasove koji dolaze iz krugova onih koji vladaju, jer sva su iskustva pokazala dosada, da se jedno govori, a drugo čini. Ipak smo slo- bodni upozoriti, da će nakon kratkog zatišja doći uskoro do jače političke aktivnosti uslijed nove situacije koja je nastala sklapanjem vojnog saveza izmegju totalitarnim država s jedne, a opet Engleske, Francuske i Rusije s druge strane. Prema ovim činjenicama, a u smislu zahtjeva, koje će oba blo- ka postaviti manjim državama, trebat će da i Jugoslavija zauzme jasuo i precizirano stanovište. Pastirski pohod dubr. biskupa Viganj (Pelješac) U petak, 19. t. mj. stigao je u_Vi- ganj, Preuzvišeni Biskup Dr. Josip M. Carević, a u pratnji preč. kanonika Don. Karla Capurso. Ovom prigodom bi Preuzvišeni srdačno dočekan uz brujanje svih crkvenih zvona i od mno- štva Župljana ove male naše Župe a na čelu sa mjesnim Župnikom Vič. Bačić Don Antunom. Pri iskrcaju iz motora bi Preuzvišeni pozdravljen sr- dačnom deklamacijom po gospogjici Mariji Oreb, na kojoj je Preuzvišeni takogjer srdačno odgovorio, a zatim je išao u povorci predvogjen barjakom Sv. Mihovila Pokrovitelja do crkve ma- tice. U nedjelju bi dvostruko velebno slavlje: Prva sv. Pričest i Sv. Potvrda, koje svete čine je obavio sam Preuz- višeni Biskup svojom blagoslovljenom i svetom rukom. Prvopričesnika je bi- lo oko 10—12, a krizmanika 22. Prva sv. Pričest je bila u 8 sati, a Sv. Po- tvrda u 10 sati u jutro. Poslije podne pak bi svečani blagoslov sa Presvetim, a zatim je Preuzvišeni išao na mjesno groblje, da dade odriješenje svim na- čim vjernim mrtvima, koji su premi- nuli u ovoj Župi i bilo gdje, ali su iz ove Župe. U ponedjeljak pak, u 4 sata i 30 minuta preuzvišenoga smo srdačno ispratili i ako je cijeli dan padala kiša kao iz kabla, ali odanost i ljubav prema svome Nadpastiru sku- pila nas je da srdačno reknemo Pre- uzvišenom: ,Sretan put“! Iz našeg mjesta proslijedio je motornom lagjom za Orebić. Bože daj, da i drugi put zdrav iččil dogje Preuzvišeni u naše mjesto, pa da opet naša srca i duše usplamte od žarke ljubavi prema svom Nadpas- tiru, te da naše duše uskrsnu kao što su i ovoga puta! Traži se stan od 4-5 soba i nuz- prostorije. Traži se stan sa 2 sobe i nuzprostorije. Ponude na upravu lista pod broj 174.