Strana 2
ČARŠIJA KAO POLITIČKI FAKTOR
Govor narodnog zastupnika dra Iva
Subašića na Zboru u Delnicama pri-
vukao je pažnju cijele političke jav-
nosti. U posljednjim političkim dogo-
gjajima ovo je ime mnogo spominjano
u vezi sa poznatim pismom, kojeg je
Dr Subašić uputio u ime Dra Vlatka
Mačeka predsjedniku vlade Dragiši
Cvetkoviću. Sadržaj pisma predstavlja
dokumenat nepromjenljive vrijednosti
bez obzira na daljnji razvitak politič-
kih prilika. Zato je vjerojatno govor
Dra Subašića bio predmet posebne
pažnje. Štampa se je ograničila na
fragmentarno registriranje govora, pa
su i razlike u pojedinim listovima od-
mah oučljive. Sudeći po pisanju nekih
listova, Dr Subašić osvrnuo se je na
čaršiju, nazivajući je trećim političkim
faktorom. Taj treći politički faktor nosi
odgovornost za stanje nastalo poslije
zagrebačkih razgovora. Dr Subašić ka-
zao je o čaršiji da je to »klika, one
familije koje ne poznaju ni srpstvo, ni
jugoslavenstvo, nego poznaju samo
paru, poznaju tko na kome će eksploa-
tirati jedan prostor i ljude, da može
sebe obogatiti«.
Čaršiji ništa nije sveto: ni narod, ni
vjera, ni čast, ni poštenje, ni domo-
vina. Za nju to su samo perja sa ko-
jima prikriva djela, dajući im prama
vremenu i prilikama odgovarajuće bo-
je. Da, tačno je kazao Dr. Subašić,
Srpstvo i jugoslavenstvo samo su ma-
ske. Ova organizacija bez pravila, bez
prostorije, bez uprave i bez admini-
strativnog aparata, ima samo jednu za-
povjed. U njoj su sažeti svi osjećaji,
svi porivi, želje i ideali. Formulirana
je jednom riječju: vladati. Što će joj
prostorije, kad se ona nalazi u svakoj
sobi i za svakim stolom za kojim se
vlada. Uprava joj takogjer ne treba,
jer sistem djelovanja identificira po-
jam članstva sa upravom. Vladati pod
svaku cijenu, pa ma to bilo kroz ideju
srpstva, jugoslovenstva ili bilo čega
drugog. Formalno članovi su raštrkani
megju političkim strankama; stvarno
oni uopće nemaju političkog uvjerenja
i ne razlikuju se megjusobno ni po
strankama ni po odijelima, U odnosu
prama narodnom kolektivu malobrojni
su. Tek ih je mala šačica od par sto-
tina familija. Vile, peterokatnice i bal-
kanski neboderi svih forma samo su
jedan vidljivi spomenik vladanja cen-
tralistički uregjenom državom. Centra-
lizam je njezina snaga; bez njega ruši
se svemoć vladanja i zato, samo zato,
slušamo već 20 godina ma svim stra-
nama, kako se ideja centralizma iden-
tificira sa državom. Čaršija je u pogi-
belji; sa tim moraju računati svi pro-
tivnici centralizma. Ćaršija mišta ne
pušta iz svojih ruka. Svi su poslovi
za nju važni, iako ne u jednakoj mjeri.
Od višemilijunskih liferacija, raznih
bankovnih i privrednih odbora, akcija
koncesijoniranih stranih preduzeća pa
do premještaja učiteljica iz jednog za-
bitnog sela daleke provincije u drugo.
Sve je u njezinim rukama; vješto is-
prepletenom mrežom obuhvatila je sve
poslove u kojima se kroz vladanje
grabi novac.
Čaršija je jedno a srpski narod je
drugo. Tako govore, a možda i misle
mnogi, kojih riječ ima stanovitu vri-
jednost u političkom _ životu. Često,
dakle, čujemo misao da se čaršija ne
može i ne smije identificirati sa srp-
skim narodom. Prema tome čaršija bi
sa onim svojstvima, o kojima smo
malo prije govorili, imala biti bolesna
izraslina na zdravom tijelu narodnog
organizma. U životu narodnog kolek-
tiva, jednako kao i u životu individu-
uma, nema stanja mirovanja. Odnos
izmegju izrasline i narodnog organiz-
ma ne može dakle biti u nepromje-
njivom mirujućem stanju. Samo posto-
janje odnosa po svojoj naravi znači
borbu. Ili zdravi sokovi narodnog or-
ganizma, boreći se protiv onog što mu
je tugje, uspijevaju novotvorinu isušiti,
te tako zaraženo mjesto povratiti u
pregjašnje stanje, ili uslijed slabe vi-
talne otpornosti zaraza prelazi na or-
ganizam, djelujući destruktivno, uništa-
vajuće na sve njegove stanice. Nepro-
mjenijivi zakoni prirode govore nam
da tako mora biti i nikako drugačije.
Proces borbenosti postoji, ali nitko još
da nam kaže, tko ima izgleda u po-
bjedu. Život izrasline, po trajanju i
kapacitetu, ovisan je o otpornoj snazi
organizma. Ako se krvna zrnca narod-
nog organizma u dodiru sa izraslinom
sljubljuju, i prekonoćaim procesom asi-
miliraju novoj sredini, onda nema iz-
gleda da će izrasline isušiti i otpasti.
Širite Narodnu Svijest“
Nitko danas više ne sumnja da Hr-
vatski narod hoće i želi sporazum. Hr-
vatski narod hoće i ovu državu, ako u
njoj može živjeti slobodno. Država ni-
je nešto izvan naroda; ona je zapravo
organizacija u službi naroda. Država
ne može biti protiv maroda, jer je to
isto što i sjeći granu na kojoj sjediš.
Ali sasvim tim dogagja se u mnogim
zemljama da je država protiv naroda
već samom činjenicom što je sebe
identificirala sa čaršijom. Čaršija gleda
samo sebe i svoje interese. Jer nema
ideala, jer nema osjećaja čovječnosti,
pravde i domoljublja, u kritičnim vre-
menima nestaje je da se opet iza teš-
kih vremena pojavi i stupi u akciju.
Članovi čaršije ne znaju za žrtvu. Zato
su u historiji stradale organizacije, ko-
je su živjele duhom čaršije. U kritič-
nim vremenima čaršije nema; svi os-
tali u njoj ne vide vrijednost, a samo
vrijednost se čuva i brani...
Kratke vijesti
Eugleska podmornica ,Thetis“ po-
tonula je kod prve vožnje. Poginulo je
na njoj 98 ljudi.
Papa Pijo XII primio je nedavno u
audijenciju 500 slovenskih hodočas-
nika, U govoru ih je pozvao, da osta-
nu vjerni Sv. Stolici, jer je to razlog
narodne veličine.
Iz Španjolske su se povratili nje“
mački i talijanski dobrovoljci.
Poljski listovi pišu da Engleska i
Francuska precjenjuju vrijednost so-
vjetske pomoći.
Portugalska radi na tomu da sklo-
pi savez s Eugleskom.
Engleska će dati Turskoj 500 bom-
bardera i 30 milijona funta da utvrdi
Dardanele.
Tisuću engleskih hodočasnika s
nadbiskupom kardinalom Hinsleyem
posjetilo je Gospiao svetište u Lurdu.
Nova česka armada brojit će 7000
ljudi, a bit će oboružana samo puš-
kama.
Talijanski listovi ,Giornale d"' Ita-
lia“, ,Tribuna“ i ,Stampa“ iskazali su
za prošlu godinu skoro 6 milijona lira
deficita.
Imanje neženja u Bugarskoj pripa-
da nakon njihove smrti državi.
Američki Poljaci sakupili su za na-
rodni fond 550.000 dolara.
Velike kiše prouzročile su kod nas
velike poplave i nanijele ogromne šte-
te u nekim krajevima. Osnovan je dr-
žavni odbor za pomoć nastradalim od
poplave.
NARODNA SVIJEST 7 Lipnja
Kućni poslovi bez sumnje utiču štetno na
Vašu kožu. Ali s NIVEA možete se dovoljno
protiv toga zaštititi. NIVEA jača kožno tkivo, ) \
održava Vašu kožu zdravom i nježnom i daje t
Vam mladenački svjež izgled. Samo NIVEA '
sadržava EUCERIT, sredstvo za jačanje kože.
Broj 23
Vi se brinete za svoje
kućanstvo, ...ja se
brinem za Vašu kožu
Pisma iz naroda
OREBIĆ (Pastirski pohod, proslava
Pomoćnice). Kao u drugim župama
tako i u Orebiću Preuzvišeni je bio
najsvečanije dočekan od predstavnika
sviju mjesnih vlasti, crkovinara, mno-
štva naroda i obiju mjesnih škola,
koje su Preuzvišenom darovale krasne
bukete cvijeća i dobrodošlicu u pjes-
micama, uz slavljenje zvona i palje-
nje mužara. Preuzvišeni je svečano u-
šao u krasnu Orebićku maticu, na či-
jem pragu ga je oslovio Preč. Dekan
Milić istaknuvši veliku duhovnu misiju
biskupa: idite i mnaučavajte sve na-
rode. Preuzvišeni je zanosno zahvalio
svima. U našu župu stigao je 2 maja
a drugi dan obišao je škole, oba
groblja, samostan Vel. Gospe kao i
većinu kapela te je bio svugdje sve-
čano dočekan. Lijepa Orebićka matica
od davnina sa najvećim slavljem slavi
svoju zaštitnicu (patrona) Pomoć-
nice Kršćana, na 24 maja. Ovog puta
je proslava bila još svečanija, jer ju je
uveličao Pr. Biskup i hrvatska Janjin-
ska glazba kao i mnoštvo maroda iz
župe i iz okolice. Glazba je još ranim
jutrom pozdravila Maticu, Preuzvišenog
Biskupa mjesnu općinu i obišla krasno
svirajući cijelim mjestom.
U 10 sati je slijedio svečani ponti-
fikal preko kojeg je biskup izrekao
svojom poznatom riječitošću aktuelni
govor krizmanicima, kojih je bilo 73.
Vrhunac slavlja bila je popodnevna
veličanstvena procesija puna unkcije-
Korovi Vignja i Orebića su se natje-
cali u divnim nabožnim pjesmicama.
Križari su palili, glazba je dizala du-
hove milim zvukovima, a kip Pomoć-
nice je nošen u triumfu i svečano praćen
u pluvialu od Pr. Biskupa, svećen-
stva i mezapamćenog broja naroda.
Stranci, kojih imade oko sto u Orebi-
ću promatrali su i divili se vjeri i
pobožnosti hrvatskog naroda. Preuzvi-
šeni je opet zanosno izrekao pohvalni
govor u čast Pomoćnice sviju kršćana.
Poslije ove divne funkcije koja je pri-
ličila malom kongresu, hrv. glazba je
održala pred općinom koncerat biranim
programomi doživjela veliki aplauz. Pre-
uzvišeni je dne 25 srdačno otpraćen do
obale uz vruće pozdrave, u predstav-
nici općine, crkovinari i svećenstvo
dopratili su ga do Korčule, sa koje je
proslijedio put za Dubrovnik očito raz-
dragan i zadovoljan velikim duhovnim
uspjesima na svom trećem pastirskom
pohodu po Pelješkom dekanatu.
PONIKVE. U subotu, 3 juna o. g.
došao je u našu župu preuzvišeni bis-
kup Josip M. Dr Carević. Već u Stonu
dočekan je ma obali od preč. dekana,
opć. načelnika, stonskih crkovinara i
ostalih stonskih gragjana te školskih
nastavnika sa djecom kao čč. sestara.
Uz zvonjavu zvona ušao je u crkvu
sv. Vlaha i zahvali svima na ovom
srdačnom dočeku. Nakon kratkog po-
sjeta kod svojte preuzvišeni je u Sto-
nu uzjahao zekana okićena zastavica-
ma i uputio se sa pratnjom u Ponik-
ve, gdje je stigao u sumrak, Već na
prvoj vodi Boljenozi, pola sata od ma-
tice, dočekaše ga barjaci sa školskom
djecom i nastavnicima. Kuda je prola-
zio djeca su posipala put cvijećem sve
su kapele zvonile i praugije odjekiva-
le. Kod matice dočeka ga naš starina
župnik vič. Da Miho Franković sa
mnoštvom naroda. Djevojčica Katica
Kalinić deklamova mu srdačnu dobro-
došlicu i preda krasnu kitu cvijeća, a
pred vratima nove crkve matice po-
zdravi ga župnik kao vrlog domorodca
Ponikava. — U Nedjelju je preuzviše-
ni asistirao svečanoj sv. Misi, koju je
otslužio preč. Da Karlo kan. Cipurso,
tajnik Bisk. Ordinarijata, a zatim odr-
žao veoma značajnu savremenu pro-
povjed, koja se je duboko dojmila svih
prisutnih te pohvalio narod čitave žu-
pe, što se je od zadnjeg kanonskog
pohoda pod vodstvom svog revnog
župnika i domorodca bratski složio i
izveo veliko djelo gradnje gotovo pot-
puno nove prostrane matice sv. Ivana
Krstitelja doprinosima mješćana u do-
movini i u inozemstvu; podijelio sv.
sv. krizmu 55 djece. — Popodne na-
kon ispjevane Zlatne Krunice i blago-
slova sa Presvetim, preuzvišeni je 8
narodom pošao u povorci na groblje i
podijelio odriješenje mrtvima. U po-
nedjeljak je pohodio školu i pregledao
župnu crkvu i Ured. Popodne je u 4
sata svečano otpraćen i pozdravljen od
naroda ostavio našu župu da se preko
Stona vrati u svoju rezidenciju.
Mons. Dr. Smiljan Čekada. Sv. O.
Papa Pijo XII imenovao je Dr Smilja-
na Čekadu pomoćnim biskupom vrh-
bosanskog metropolite podijelivši mu
naslov biskupa u Furbetima u Maloj
Aziji.
Mons. Dr Čekada jedan je od troji-
ce braće svećenika sretnih katoličkih
roditelja g. Aadrije i Angjele rogi.
Karlović. Rodio se je u Donjem Va-
kufu 30.XI 1902. Študirao je u Trav-
niku. Sarajevu i Rimu, gdje je postig-
muo doktorat iz teologije. Zaregjen je
za svećenika 5.IV 1925. Osim drugih
služba bio je urednik ,Katoličkog Tjed-
niku“ i kateheta u Sarajevu: Imenova-
nje za biskupa zateklo ga je kao žup-
nika u Bosanskom Broda, gdje već
nekoliko godina radi kao neumorni
dušobrižnik.
Ovo je imenovanje najbolje primlje-
no u vrhbosanskoj nadbiskupiji kao i
u cjelokupnoj hrv. kat. javnosti. Mla-
dom biskupu našem prijatelju najsmjer-
nije čestitamo.
Za hodočašće u Rim mo-
žete se još prijaviti.