Broj 25 Jubilej NARODNA SVIJEST 21 Lipnja 1939 Strana 3 Narodne Zenske Zadruqge Zadnju godinu svjetskog rata, kada je nestašica hrane u tako zvanim pa- sivnim krajevima bila dosegla vrhunac, okupio se je u Hrvatskoj krug patrio- ta sa pok. Šilovićem ma čelu, da sa- kuplja djecu iz tih krajeva. U tu svrhu naš je Ivo Vojnović napisao članak - letak, koji se razašiljao po gradovima kao pobuda za tu humanitarnu akciju, koji glasi : U vrijeme ono, kada Moloh Irud — bog rata — vidje da nema toliko ko- laca, ni toliko grana, ni toliko mačeva, da sve muško i žeusko roda našega utamani, on tada posla na svijet Ne» man glada, da zadavi sve podraslo, sve maleno, sve sitno, sve novorogje- no, jer mu mrsko bješe pleme što šu- ti i pamti. Ali Augjeo Vječnog Života nadmudri Sotonu i zagrmi glasom ve- "likijem: — Djecu! Djecu! — Spasite vi djecu! — I onda sa tri strane zem- lje izmučene uputiše se do tri vojske djece izgladnjele. Tri su vojske, bez vojvoda, bez vogja, bez vodića — ni- jeme, suhe, odrpane, blatne. — Kuda? — Kuda? — pitaju ih ceste krvlju o- kaljane. — Ovuda! — Ovuda! — cvr- ču laste strjelokrile, pratiliće bijedne vojske iznemogle. A kad dogjoše do brda, otkle se zelena ravnica razlila cvijećem i mirisom, one vidješe jednu veliku, lijepu, mladu ženu, u seljač- kom ruhu odjevenu, a klasjem i ma- kovima ovjenčanu, gdje kruh mijesi i mlijeko pogrijava. — Ne čudite se! — Ne pitajte! — žubore tiho laste, božje pratilice. Sve su majke u toj majci sada! I ne zaboravite nikad ime- na joj: Hrvatska se zove! I tad ona velika, lijepa, mlada žena obrisa pre- gačom suzu, nasmija se, raširi ruke brašnom osniježene i snažno zaviče: — Brže, djeco! — Ručak vas čeka! — Orati nam treba! Od onog dana, kada Majka Hrvat- ska nahrani djecu Juga raspetoga, 'spa- sivši tako narod budućnosti, sve maj- ke zaželiše osim svoga još jedno si- roče — da im bude blagoslovljeno | Sve bake zapretaše vatru starim pri- čama novijeh vremena — da im bude blagoslovljeno ! Svi neženje posiniše po jednoga mališa u otkupljenju vječ- noga danka — da im bude blagoslov- ljeno ! Svi djedovi pozaspaše mirno u vidiku roda obnovljena — da im bu- de blagoslovljeno ! I onda svima bi oprošteno, svima sve i do vijeka bla- goslovljeno u ime Majke Hrvatske, koja izbavi od Moloha Iruda — boga rata — mučeničku djecu otaca mučenika. U Dubrovniku se je u vezi s tim ustanovio »Odbor za pomaganje siro- čadi dubrov. kotara«, kupio i sabro sredstva da bi poslao siromašnu djecu u Hrvatsku. Iz ovog odbora, a nakon što se je 1919. osnovala u Splitu N. Ž. Z. na- stao je najprije promicateljni, a kasnije formalni odbor novoosnovane Narodne Ženske Zadruge u Dubrovniku, koja prema tomu doživljuje ove godine i ovoga mjeseca svoju 20 - godišnjicu opstanka i rada. Svoj plodonosni rad započela je Na- rodna Ženska Zadruga u prostorijama bivše Hrvatske čitaonice. Prva uprava na čelu sa g. Kastropil kao pretsjed- nicom, a g. Zlatom Sessa kao pod- predsjednicom trajala je 9 mjeseci. Nova pretsjednica blagopok. Jelena Bizzarro dala je jaki impuls Narodnoj Ženskoj Zadruzi. Svom snagom, lju- bavlju i smišljenošću prionula je uz rad i imala je velikih uspjeha. Već god. 1920 osnovana je Sekcija veza, Pčelica i Dispanzer, koji je kasnije prešao u državne ruke. Godine 1922 uvedena je ustanova Savjetnica za ma- tere i Zabavište u gradu. God. 1923 osnovaao je Obdanište. Zanatska škola osnovana je 1925 god. a Zabavište u Gružu 1926. god. God. 1929. ustanov- ljeno je Konačište i dućan Narodne Ženske Zadruge. Narodna Ženska Zadruga proživjela je nekoliko teških kriza, koje su počele odmah u početku rada, a došle su do jačeg izražaja nakon prerane smrti prve pretsjednice pk. Jelene Bizzarro 1927 g. Prezaslužnu pok. Elenu Bizzarro na- slijedila je današnja ugledna, požrtvov- na i agilna pretsjednica g.gja Zlata Sessa, kojoj je cjelokupno članstvo is- kazalo odmah u početku puno povje- renje, osim rijetkih iznimaka. Jaču krizu proživjela je N. Žir: prigodom duhovnog koncerta, održa- nog u dubrovačkoj katedrali mjeseca ožujka 1935 god., kada se je u gradu počelo dijeliti društva na »nacijonalna« i »separatistička«. Hltjelo se je praviti pritisak na upravu zbog njenog isprav- nog stava i tražilo da ona požali svo- je držanje. Treća i jedna od najtežih bila je kriza za vrijeme održavanja internacijo- nalnog kongresa žena. Uprava N. Ž. Z. izvršila je velik i zaslužan posao oko priprava i organizacije kongresa, a da joj se to nije priznavalo sa mje- rodavne strane, Presmiono držanje i postupanje izvjesnih faktora dalo je povoda, da se jedna vrlo uvažena lič- nost iz ženskog svijeta ogorčeno iz- razi: »Sad razumijem zašto je narod uz Mačeka«. Postupak sa »Hrvatskom ženom« doveo je do istupanja g.gje Zlate Sessa iz delegacije za interna- cijonalni kongres, što je najljepše pri: mljeno od cjelokupnog hrvatskog gra- gjanstva u Dubrovniku. Rodoljubni karakter N. Ž. Z. došao je do ponovnog izražaja prigodom proslave »Lijepe naše«, kad je izvršen čin poniženja hrvatskih strata od stra- ne, koja ne osjeća s narodom, njego- vom dušom i vjekovnim njegovim tra- dicijama. God. 1937 N. Ž. Z. dobila je ko- načnu konstrukciju jedne pravo na- rodne institucije. Nakom izvršene se- lekcije broj članica, koji je dotada va- rirao izmegju 320 i 300 porastao je na 420 i više, Od god. 1927 do 1937 Zadruga je imala dobrovoljnih priloga Din. 66.235, od koje svote otpada 3740 ma omaj dio članstva, koji je istupio iz Zadruge. Kroz 20 godina izdano je u karita- tivne svrhe za vrijeme krunske valute 65,262.—, a poslije Din. 405,553.—, od kojih samo u prošloj godini Di- nara 50,000—. Kako se iz ovog letimičnog pregle- da razabire Narodna Ženska Zadruga razvila je kroz minulih 20 godina jednu zamjernu akciju u raznim smje- rovima humanitarnim, kulturnim i na- rodnim. Najveće zasluge idu uz blpk. Elenu Bizzarro današnjoj pretsjednici, uvaženoj g.gji Zlati Sessa. Stoga je opravdano, da se ovaj ju- bilej ne samo registrira nego i što svečanije proslavi. Uprava N. Ž. Z. ograničila se je na skromnu internu proslavu, u krugu samo svojih članica. U ponedjeljak, 19 o. mj. sakupile su se vrijedne članice, da u svojim prostorijama, intimno, b2ce pogled na dosadašnji rad svoje institucije. Vri- jedna pretsjednica g.gja Zlata Sessa iz- nijela je iscrpan historijat Zadruge i dala u najkrupnijim potezima okvir o- bilatog i prezaslužaog rada. Cjelokup- mo članstvo sa najvećom je pažnjom saslušalo ovaj prikaz uz jednodušno odobravanje i burne aplauze svojoj velezaslužnoj pretsjednici, koja je ulila u sve članice oduševljenje i vjeru u daljne uspjehe, kojima se zadruga u još većoj mjeri može nadati, kad su onako sretno svladane tolike teške kuš- nje kroz minula dva decenija. Osim pretsjednice održale su veoma značajne govore: g.gja Vukić. Marko- vinčić, Evelina Banac Bizzarro i g.gja Stefe Šapro - Dabrović. Pročitane su prispjele brojne brzojavne i pismene čestitke. Ovoj intimnoj proslavi dala je posebni umjetnički karakter g.ca Elza Karlovac, koja je poznatim vrlinama operne pjevačice, uz pratnu na glaso- viru vrijedne M.e Paule Begović otpje- vala nekoliko arija, Snjeguročka, Schu- berta, Bireta. Krasne kite cvijeća i burne aplauze pobrala je od elite hrvatskih Žena pitomog i lijepog Dubrovnika. Ugled- noj i zaslužnoj Narodnoj Ženskoj Za- druzi podastiremo ovim i svoje naj- smjernije čestitke. < Eo u g e tl (A: 4 | i Dir I Y I a U Rz KAJO DOĐITE VIĐETI | OSVJEDOČITI SE! Pisma iz naroda VIGANJ NA PELJEŠCU. Smrt u- glednog i karakternog Hrvata i Ka- tolika. Dne 7 lipnja ove godine is- pustio je svoju dobru i plemenitu du- šu naš dugogodišnji hrvatski borac gospodin Habić Ivo pok. Iva u dobi od 72 godine. — Za svojih mladih dana bio je dugo godina pomorac, a zatim je bio u dalekim krajevima New Zellande, gdje je zaragjivao svakidaš- nji kruh. — Rađeći dugo godina u rudokopu zlata, dobije bolest te takav se vrati kući svojim ukućanima i mješ tanima. Kad se povratio kući još prije rata, uz svoje poslove domaće nije ni zanemario ni opće. Bio je zauzetan za sve ono što je katoličko i hrvatsko. Obnašao je dugo godina čast seoskog glavara. Bio je takogjer i prvim pret- sjednikom H. S. S. od njezinog prvog osnutka u našem mjestu. Tako godine 1925 njegovim nastojanjem bi postav- ljena spomen ploča prigodom tisućgo- dišnjice krunidbe prvog Hrvatskog kra- lja Tomislava, koju je blagoslovio on- dašnji mjesni župnik pok. Bijelić don Petar. — Kao takav i uopće kao ka- rakteran čovjek pomagao je svoje mje- sto i mješćane u koliko je mogao i koliko su mu sile dopuštale, ali nije bio samo odlučan Hrvat nego i čeli- čan i svijestan katolik, jer se je zat- zimao za svaku stvar i potrebu naše crkve, a osobito prigodom raznih sve- čanosti. Takogjer je bio imenovan pret- sjednikom Vojske Srca Isusova kad se je u našoj župi osnovalo Apoštolstvo Molitve, te dok je mogao zauzimao se je za njezin napredak. Prije dvije godine prikovala ga je bolest uz krevet koju je kršćanski i ustrpljivo podnosio. Više puta je kroz tu svoju bolest bio pokrijepljen svetim sakramentima, a nakon godinu dana teške bolesti oslijepi, te takav da- nas preminu i preseli se u vječnost naš dobri i požrtvovni gospar Ivo. Za sobom ostavlja ucviljenu suprugu i kćerku i unuka koji je u Vignju, a sina i nevjestu i unučad koji su otsut- ni u dalekoj zemlji Australije. Sprovod ovog dičnog Hrvata Kato- lika bio je na Tjelovo, ma kojem je uzelo učešća cijelo ovo naše mjesto. Pokoj vječni, daruj mu Gospodine ! Laka mu hrvatska zemlja! Kratke vij U Zagrebu je umro hrvatski pjesnik, isusovac O, Milan Pavelić, koji je uz ostala djela preveo crkvene liturgične pjesme i himne. Novine pišu da je Sv. O. Papa po- novno poduzeo korake za pomirenje Njemačke i Poljske. Na Euharistijskom kongresu u Bejrutu bilo je preko 100.000 katolika. Sunčanica je udarila 250 ljudi dok su čekali engleski _ kraljevski par u Wašingtonu. Irska vlada donijela je posebni za- kon proti revolucijonarnom djelovanju. Novi amerikanski bombarderi lete brzinom od 650 km na sat. U Varšavi je izgorila nova željezni- čka stanica. Na otoku Celebesu u Stražnjoj 4 Indiji devet desetina ljudi je ljevoruko. Nezna se od čega to dolazi. Kongres Krista Kralja u Ljubljani bit će veličanstven. Prijavljeno je mnogo odličnika sa svih strana i država. Prve crnačke biskupe nedavno je imenovao Sv. O. Papa Pijo XII. Engleskinje kupuju godišnje 75 milijona šešira.