Strana 2

 

Za hrvatsku katoličku štampu

Prilikom blagdana sv. ap. Petra i Pavla
dana Katoličke štampe

Mudra poruka velikoga Pape, uprav-
ljena svojedobno uredniku , Katoličkog
Lista“, i danas je vrlo aktuelna; mož-
da čak i akiuelnija negoli onda kad je
izrečena, A riječ papinska može se,
pače i mora protegnuti na čitavu hr-
vatsku, katoličku javnost. Mi Hrvati
nalazimo se, stoljećima već, u jednom
osobitom i — naglasimo to s pono-
som! — privilegiranom položaju: da
raditi za vjeru katoličku kod nas je
isto što raditi za hrvatsku domovinu.
Mi smo danas, što smo i juče bili, —
a trebat će jamačno da i sutra bude-
mo — Autemurale Christianitatis : Pred-
zigje Kršćanstva.

Moderni Nekrst, kud i kamo opas-
niji od onog starog, vojuje poglavito
duhovaim oružjem, pak mu stoga, mjes-
to viteških prsiju i britkih mačeva tre-
ba suprostaviti novi, drukčiji duhovni
Antemurale — ,jer se nemamo boriti
proti piti i krvi nego proti poglavica-
ma i vlastima, proti upraviteljima svi-
jeta tmina ovih, proti zlim dusima...“
(Ef, VI. 12).

Ubojito oružje ,poglavice svijeta o-
voga“ jest štampa: naročito periodičaa :
u prvom redu dnevna štampa: novin-
stvo, žurnalizam.

Kad je Gospodin svojedobno, u kraju
Gerasenskom, oslobodio nesretnika,
koga gjavao bijaše sasvim zaposjeo i
ma grozan upravo način izmrcvario
(Mark. V.; Luk. VIIl.) zapitaće gjavla:
»Kako ti je ime“ — ,Ime mi je Le-
gija, jer nas je mnogo“, — odvrati
zloduh, Eto, ta legija, ta golema četa
gjavola, to je dandanas protukatoličko
novinstvo.

Veliki preteča i prototip savremenog
katoličkog žurnaliste, apostol Pavao,
uz obrambena sredstva proti zlim du-
sima, propisuje takogjer i jedno udar-
no, ofensivno oružje: ,mač duhovni,
a to je riječ Božja“. Katoličke novine
doista spadaju megju majsolidnije i
najefikasnije vrste duhovnih mačeva, a
riječ Božja, nauk evangjeoski prodri-
jet će putem dnevne štampe i kroz
vrata, koja su inače svakom propovjed-
niku zatvorena. Novine zalaze posvuda:
»Po svoj zemlji razliježe se zvuk nji-
hov: i riječi njihove na kraj kruga ze-
maljskoga“. (Ps. 18).

Nastavak sa prve strane.

Kako ste iz gornjih redaka mogli
razabrati, nama je bilo stalo samo do
toga da analiziramo vizit - kartu onih
koji hoće da se njihov glas smatra
«glasom Dubrovnika“, otkrivajući isto-
dobno i njihove prave namjere. U po-
lemiku ne ulazimo iz vrlo jednostav-
nog razloga. Politika je realan posao
a u realnom svijetu ličnosti i dogo-
gjaji prosugjuju se prama vrijednosti.
Računali smo, dakle, sa činjenicama,
kakove one doista jesu. Prva je činje-
nica da Dr Melko Čingrija znači još
samo uspomenu na predratno vrijeme
i ništa više, U narodu nema nikoga
za sobom. Druga je činjenica, isto ta-
ko neosporna, da izdavači brošure —
»jugosloveni Dubrovnika“ po broju ne
predstavljaju niti 5% stanovništva du-
brovačkog kotara, pa se i za njih bez
ikakvog pretjerivanja može slobodno
kazati da mne predstavljaju nikoga u
u narodu. Brošura, gledana kroz priz-
mu slobodne volje naroda, ostaje bez
ikakve vrijednosti.

,Brinite se živo, da crkveni tabor ne ostane
bez branitelja u Kraljevstvu Hrvatskom".

,Treba dakle suprostaviti novine no-
vinama — kako nam je doviknuo dale-
kovidni, pronicavi Lan XIII. još otrag
blizu 60 godina — e da ono isto sred-
stvo, koje donosi toliko ruševina, po-
služi na korist i spas ljudi i |da odatle
dogie dragocjeni lijek, odakle proizlaze
smrtonosni otrovi“

Vječnog spomena dostojni papa Pijo
XI. mnogo je puta na srce postavio,
osobito Katoličkoj Akciji djelatnost u-
pogled dobre štampe; a što vrijedi za
članove Kat. Akcije, vrijedi jednako i
za sve ostale katolike. ,Širenje dobre
štampe — veli blagopokojni papa —
jest djelatnost, koju K. A. treba da
brižuo provodi, osobito pak da širi
dnevnu štampu. Šio je ova raširenija,
to je njezin uspjeh efikasniji. Dobrom
štampom smatramo onu štampu, koja
ne samo da ne sadrži nešto što bi se
protivilo načelima vjere i zakonima
ćudoregja, već ta načela i zakone širi.
Nije potrebno dokazivati, kakav je i
koliki je odgojni uspjeh ovakve štam-
pe, jer nam to svakidašnje iskustvo
pokazuje. Kao što nam obratno poka-
zuje ogromno zlo, što ga sije loša
štampa, osobito megju mladež, jer je
ona raširenija od dobre. I tu se obis-
tinjuje ona Kristova: ,Sinovi su ovog
svijeta mudriji od sinova svjetlosti u
naraštaju svojemu“. (Luk. . XVI). —
Stoga zaključuje papa — izrazujemo
želju, da bi K. A. uspjela, da se dob-
ra štampe ojača i umnoži, kako to
potrebe traže. Pogotovu, da u kršćan-
ske obitelji ugiu novine, koje vjerno
donose nauk Crkve, a takva je štampa
njezin dragocjeni pomoćnik“, (Pismo
kardinalu — patriarhu lisabonskom).
. Još nešto, što u ovoj prilici naroči-
to vrijedi podvući: Katolička štampa
to je dandanas, u mnogim već drža-
vama i narodima, jedina mezavisna i
slobodna štampa, posljednje pribježište
slobode duha. Katoličko novinstvo pra-
vi častan i svijetao izuzetak: ono ne
igra ulogu: kobnu i ubitačnu ulogu
zaglupljivanja i zavagjanja ubogih ma-
sa: ulogu koja nažalost sačinjava je-
dini raison d'etre većeg dijela tako
zvanog ,svjetskog“ informativnog“,
velikog“ novinstva; ulogu pri kojoj
izdašno sudjeluje i stanovita dmevna
štampa hrvatskog jezika ali tugjinskog
duha: mračnu ulogu, koju je izmegju
ostalih — tako zorno ocrtao Osvald
Spengler u svojoj glasovitoj ,Propasti
Zapada“ (knj. Il, gl. IV.).

Nu kako zapravo mi Hrvati-katolici
stojimo s našim duhovnim Predzigjem
kršćanstva, katoličkom štampom?

Katolička štampa ogledalo je svijesti
katoličkog naroda. Mi gledom na ka-
toličku štampu uopće, izlazimo, u naj-
boljem slučaju nekud osrednje; gle-
dom pak na kotoličko novinstvo vrlo
šturo... Prama najnovijoj obavijesti Pi-
jevog Društva raspolažemo, u ovaj
trenutak, sa 73 katoličkih novina i ča-
sopisa; mu od toga tek jedan jedini
dnevnik. Doduše i ostala periodična
štampa ima svoju ite kako važnu svr-
hu; svugdje, čak i u onim malenim
župskim glasilima i listićima za kato-
ličku djecu provejava dah Duhe Sv.,
koji obnavlja lice zemlje; svud je naći
po koje zrnce evagjeoske istine, koje,
pa bilo i najskromnije, uz Božji bla-
goslov, kadro je uroditi stostrukim ro-
dom; ali dnevna štampa najpreča je
stvar. Kako da podupremo svoju štam-
pu i dnevnu i ostalu, da bujno  pro-

NARODNA SVIJEST 28 Lipnja 1939

 

 

\' vu INA i 00 7) 177

Broj 26
a GJ: ZSE SINE
e . vw vw“ g
Ne, čekajte još četvrt sata!

 

Oni, koji se
sami briju, mogu
dulje spavati! 7
Divno, kako se ;.
čovjek brzo brije,
ako se prije sa-
punanja namaže |
sNIVEA. Tadaje =
brijanje stvar od p
nekoliko minuta. i.
Brijete se apso- |;
lutno bez boli i ;
da kožu ne ozlije- | «
dite. Nema toga, \
da koža puca, i-
peče ili steže!

 

T Dr Juraj Sćetinec

U nedjelju, 25 o. mj. preselio se je
vječnost još jedan od onih hrvatskih
katoličkih radnika, u kojima je katoli-
čka i hrvatska stvar nalazila najideal-
nije pobornike širenja širenja visokih
vjerskih ideala kao i ostvarenja soci-
jalne pravde u mukotrpaom Hrvatskom
narodu.

Dr Juraj Šćetinec rodio se je 19.
travnja 1898 u Koprivnici. God. 1917.
maturirao je s odličnim uspjehom. Vi-
soke škole svršio je u Zagrebu i Pa-
rizu, Zajedno sa Dr Merzom i Dr Ma-
tulićem bio je u Francuskoj i svršio
s najboljim uspjehom koristeći se šti-
pendijem francuskog društva ,Les A-
mities Catholiques Francaises a 1 E-
tranger“. Dr Šćetinec odlikovan je bio
pred ostalim gjacima francuzima. Dok-
torat iz pravnih nauka položio je u
Zagrebu 1924. Nakon toga bio je do
mjeseca rujna 1926 na Sudu u Ko-
privnici, a onda advokatski koncipijent
u Bjelovaru. God. 1928 postao je pra-
vni referent u Radničkoj Komori u Za-
grebu. Dne 27. Ill 1931. pozvan je da
predaje na Visokoj komercijalnoj školi
kao kontraktualni nastavnik, zatim kao
privatni docent, a 25. IV 1933. kao
vanredni profesor. Redoviti profesor
postao je 30. XI 1936. dok je za ovu
školsku godinu izabran dekanom Vi-
soke Komercijalne Škole.

cvate? Ona posjeduje sve uvjete pro-
cvata izim jednog jedinog, bez kojeg
se nikako napred ne da. To su mate-
rijalna sredstva. Našoj katoličkoj štam-
pi treba izobilne novčane potpore. Tu
treba zdušno da upremo svi; drugo
će pak urediti i riješiti oni, koji su na
to pozvani.

Odakle da smognemo potrebiti no-
vac? Pa on je tu, likvidan i nezamiz-
nut, u našim vlastitim je rukama, ap-
solutno raspoloživ, a penje se na teš-
ke milijune, da milijune, sve same go-
tovine. One enormne svote, koje mi
Hrvati-katolici tako lakoumno sipamo
u sotonsko ždrijelo protukatoličke štam -
pe — a koja je istodobno, sva ma-
hom, i protuhrvatska, te svote ili daj-
budi samo dio tih svota žrtvujmo za
katoličku štampu pak je ona za lili
čas bogato opskrbljena.

A šta da kažemo o golemim tako-
gjer svotama, koje katolička štampa
uzalud potražuje od svojih nemarnih
i nesavjesnih dužnika? Gdje je tak-
vim ljudima osjećaj pravde? Rad i
žrtva za katoličku štampu postulat su
Božje pravde u nama.

KeSt.

Rad Dr. Šćetinca bio je temeljit i
plodan. Istaknuo se je kao temeljit so-
cijolog i kao dobar organizator. Od
njegovih mnogobrojnih radova osobitu
pažnju zaslužuju slijedeća djela; od-
nosno rasprave :

1) »Narodna prosvjeta“ rasprava koja
je god. 1926. izišla u Križevcima kao

brošura; 2) ,Demokratizacija radnoga

odnosa“ u Mjesečniku Pravničkog dru-
štva 1933; 3) ,Socijalna organizacija
fašizma“, knjiga koja je izaslala u Za-
grebu 1935; 4) ,Korporativno uregje-
nje države s obzirom na novi ustav u
Austriji“, Zagreb 1935; 5) ,Nacijonalni
socijalizam“, Zagreb 1937; 6) ,Korpo-
rativizam i demokracija“, Zagreb 1938.

Posebna zasluga ide Dr. Ššetincu što
je organizirao kod nas Socijalni tjedan,
koji se je razvio u važnu katoličku u-
stanovu socijalnoga rada. U publika-
cijama ovoga tjedna objavio je ove
studije: 1) ,Smjernice socijalne obnove
prema enciklikama Rerum novarum i
Quadragesimo anno“, 2) ,Obitelj i
društvo“, 3) ,Socijalni i ekonomski si-
stem fašizma i nacijonal-socijalizma, 4)
nMorporativno  uregjenje društva po
kršćanskoj socijalnoj nauci“. Osim toga
mnogo je članaka i rasprava napisao
i objelodanio u ,Luči“, ,Hrvatskoj
Straži“, ,Hrvatskoj Prosvjeti“, ,Eko-
nomistu“ i dr.

Preranu smrt vrijednog Dr. Šćetinca
oplakuje cjelokupna Katolička Hrvatska.
Neka mu je stoga laka zemlja, a teško
ucviljenoj porodici saučešće.

Ako nemate bolesno oko a trebaju
Vam  naočali možete ih dobiti i bez
liječničkog propisa kod stručnog op-
tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima
na skladištu sva potrebna optička po-
magala i samoprodaju najboljih op-
tičkih leća tvrtke Carl Zeiss-.Jena. Sv.
popravci izvršuju se odmah i najjeftinije.

 

   

RAFINIRANOM
MASLINOVOM

a. (i 4