Strana 2 Za hrvatsku katoličku štampu Prilikom blagdana sv. ap. Petra i Pavla dana Katoličke štampe Mudra poruka velikoga Pape, uprav- ljena svojedobno uredniku , Katoličkog Lista“, i danas je vrlo aktuelna; mož- da čak i akiuelnija negoli onda kad je izrečena, A riječ papinska može se, pače i mora protegnuti na čitavu hr- vatsku, katoličku javnost. Mi Hrvati nalazimo se, stoljećima već, u jednom osobitom i — naglasimo to s pono- som! — privilegiranom položaju: da raditi za vjeru katoličku kod nas je isto što raditi za hrvatsku domovinu. Mi smo danas, što smo i juče bili, — a trebat će jamačno da i sutra bude- mo — Autemurale Christianitatis : Pred- zigje Kršćanstva. Moderni Nekrst, kud i kamo opas- niji od onog starog, vojuje poglavito duhovaim oružjem, pak mu stoga, mjes- to viteških prsiju i britkih mačeva tre- ba suprostaviti novi, drukčiji duhovni Antemurale — ,jer se nemamo boriti proti piti i krvi nego proti poglavica- ma i vlastima, proti upraviteljima svi- jeta tmina ovih, proti zlim dusima...“ (Ef, VI. 12). Ubojito oružje ,poglavice svijeta o- voga“ jest štampa: naročito periodičaa : u prvom redu dnevna štampa: novin- stvo, žurnalizam. Kad je Gospodin svojedobno, u kraju Gerasenskom, oslobodio nesretnika, koga gjavao bijaše sasvim zaposjeo i ma grozan upravo način izmrcvario (Mark. V.; Luk. VIIl.) zapitaće gjavla: »Kako ti je ime“ — ,Ime mi je Le- gija, jer nas je mnogo“, — odvrati zloduh, Eto, ta legija, ta golema četa gjavola, to je dandanas protukatoličko novinstvo. Veliki preteča i prototip savremenog katoličkog žurnaliste, apostol Pavao, uz obrambena sredstva proti zlim du- sima, propisuje takogjer i jedno udar- no, ofensivno oružje: ,mač duhovni, a to je riječ Božja“. Katoličke novine doista spadaju megju majsolidnije i najefikasnije vrste duhovnih mačeva, a riječ Božja, nauk evangjeoski prodri- jet će putem dnevne štampe i kroz vrata, koja su inače svakom propovjed- niku zatvorena. Novine zalaze posvuda: »Po svoj zemlji razliježe se zvuk nji- hov: i riječi njihove na kraj kruga ze- maljskoga“. (Ps. 18). Nastavak sa prve strane. Kako ste iz gornjih redaka mogli razabrati, nama je bilo stalo samo do toga da analiziramo vizit - kartu onih koji hoće da se njihov glas smatra «glasom Dubrovnika“, otkrivajući isto- dobno i njihove prave namjere. U po- lemiku ne ulazimo iz vrlo jednostav- nog razloga. Politika je realan posao a u realnom svijetu ličnosti i dogo- gjaji prosugjuju se prama vrijednosti. Računali smo, dakle, sa činjenicama, kakove one doista jesu. Prva je činje- nica da Dr Melko Čingrija znači još samo uspomenu na predratno vrijeme i ništa više, U narodu nema nikoga za sobom. Druga je činjenica, isto ta- ko neosporna, da izdavači brošure — »jugosloveni Dubrovnika“ po broju ne predstavljaju niti 5% stanovništva du- brovačkog kotara, pa se i za njih bez ikakvog pretjerivanja može slobodno kazati da mne predstavljaju nikoga u u narodu. Brošura, gledana kroz priz- mu slobodne volje naroda, ostaje bez ikakve vrijednosti. ,Brinite se živo, da crkveni tabor ne ostane bez branitelja u Kraljevstvu Hrvatskom". ,Treba dakle suprostaviti novine no- vinama — kako nam je doviknuo dale- kovidni, pronicavi Lan XIII. još otrag blizu 60 godina — e da ono isto sred- stvo, koje donosi toliko ruševina, po- služi na korist i spas ljudi i |da odatle dogie dragocjeni lijek, odakle proizlaze smrtonosni otrovi“ Vječnog spomena dostojni papa Pijo XI. mnogo je puta na srce postavio, osobito Katoličkoj Akciji djelatnost u- pogled dobre štampe; a što vrijedi za članove Kat. Akcije, vrijedi jednako i za sve ostale katolike. ,Širenje dobre štampe — veli blagopokojni papa — jest djelatnost, koju K. A. treba da brižuo provodi, osobito pak da širi dnevnu štampu. Šio je ova raširenija, to je njezin uspjeh efikasniji. Dobrom štampom smatramo onu štampu, koja ne samo da ne sadrži nešto što bi se protivilo načelima vjere i zakonima ćudoregja, već ta načela i zakone širi. Nije potrebno dokazivati, kakav je i koliki je odgojni uspjeh ovakve štam- pe, jer nam to svakidašnje iskustvo pokazuje. Kao što nam obratno poka- zuje ogromno zlo, što ga sije loša štampa, osobito megju mladež, jer je ona raširenija od dobre. I tu se obis- tinjuje ona Kristova: ,Sinovi su ovog svijeta mudriji od sinova svjetlosti u naraštaju svojemu“. (Luk. . XVI). — Stoga zaključuje papa — izrazujemo želju, da bi K. A. uspjela, da se dob- ra štampe ojača i umnoži, kako to potrebe traže. Pogotovu, da u kršćan- ske obitelji ugiu novine, koje vjerno donose nauk Crkve, a takva je štampa njezin dragocjeni pomoćnik“, (Pismo kardinalu — patriarhu lisabonskom). . Još nešto, što u ovoj prilici naroči- to vrijedi podvući: Katolička štampa to je dandanas, u mnogim već drža- vama i narodima, jedina mezavisna i slobodna štampa, posljednje pribježište slobode duha. Katoličko novinstvo pra- vi častan i svijetao izuzetak: ono ne igra ulogu: kobnu i ubitačnu ulogu zaglupljivanja i zavagjanja ubogih ma- sa: ulogu koja nažalost sačinjava je- dini raison d'etre većeg dijela tako zvanog ,svjetskog“ informativnog“, velikog“ novinstva; ulogu pri kojoj izdašno sudjeluje i stanovita dmevna štampa hrvatskog jezika ali tugjinskog duha: mračnu ulogu, koju je izmegju ostalih — tako zorno ocrtao Osvald Spengler u svojoj glasovitoj ,Propasti Zapada“ (knj. Il, gl. IV.). Nu kako zapravo mi Hrvati-katolici stojimo s našim duhovnim Predzigjem kršćanstva, katoličkom štampom? Katolička štampa ogledalo je svijesti katoličkog naroda. Mi gledom na ka- toličku štampu uopće, izlazimo, u naj- boljem slučaju nekud osrednje; gle- dom pak na kotoličko novinstvo vrlo šturo... Prama najnovijoj obavijesti Pi- jevog Društva raspolažemo, u ovaj trenutak, sa 73 katoličkih novina i ča- sopisa; mu od toga tek jedan jedini dnevnik. Doduše i ostala periodična štampa ima svoju ite kako važnu svr- hu; svugdje, čak i u onim malenim župskim glasilima i listićima za kato- ličku djecu provejava dah Duhe Sv., koji obnavlja lice zemlje; svud je naći po koje zrnce evagjeoske istine, koje, pa bilo i najskromnije, uz Božji bla- goslov, kadro je uroditi stostrukim ro- dom; ali dnevna štampa najpreča je stvar. Kako da podupremo svoju štam- pu i dnevnu i ostalu, da bujno pro- NARODNA SVIJEST 28 Lipnja 1939 \' vu INA i 00 7) 177 Broj 26 a GJ: ZSE SINE e . vw vw“ g Ne, čekajte još četvrt sata! Oni, koji se sami briju, mogu dulje spavati! 7 Divno, kako se ;. čovjek brzo brije, ako se prije sa- punanja namaže | sNIVEA. Tadaje = brijanje stvar od p nekoliko minuta. i. Brijete se apso- |; lutno bez boli i ; da kožu ne ozlije- | « dite. Nema toga, \ da koža puca, i- peče ili steže! T Dr Juraj Sćetinec U nedjelju, 25 o. mj. preselio se je vječnost još jedan od onih hrvatskih katoličkih radnika, u kojima je katoli- čka i hrvatska stvar nalazila najideal- nije pobornike širenja širenja visokih vjerskih ideala kao i ostvarenja soci- jalne pravde u mukotrpaom Hrvatskom narodu. Dr Juraj Šćetinec rodio se je 19. travnja 1898 u Koprivnici. God. 1917. maturirao je s odličnim uspjehom. Vi- soke škole svršio je u Zagrebu i Pa- rizu, Zajedno sa Dr Merzom i Dr Ma- tulićem bio je u Francuskoj i svršio s najboljim uspjehom koristeći se šti- pendijem francuskog društva ,Les A- mities Catholiques Francaises a 1 E- tranger“. Dr Šćetinec odlikovan je bio pred ostalim gjacima francuzima. Dok- torat iz pravnih nauka položio je u Zagrebu 1924. Nakon toga bio je do mjeseca rujna 1926 na Sudu u Ko- privnici, a onda advokatski koncipijent u Bjelovaru. God. 1928 postao je pra- vni referent u Radničkoj Komori u Za- grebu. Dne 27. Ill 1931. pozvan je da predaje na Visokoj komercijalnoj školi kao kontraktualni nastavnik, zatim kao privatni docent, a 25. IV 1933. kao vanredni profesor. Redoviti profesor postao je 30. XI 1936. dok je za ovu školsku godinu izabran dekanom Vi- soke Komercijalne Škole. cvate? Ona posjeduje sve uvjete pro- cvata izim jednog jedinog, bez kojeg se nikako napred ne da. To su mate- rijalna sredstva. Našoj katoličkoj štam- pi treba izobilne novčane potpore. Tu treba zdušno da upremo svi; drugo će pak urediti i riješiti oni, koji su na to pozvani. Odakle da smognemo potrebiti no- vac? Pa on je tu, likvidan i nezamiz- nut, u našim vlastitim je rukama, ap- solutno raspoloživ, a penje se na teš- ke milijune, da milijune, sve same go- tovine. One enormne svote, koje mi Hrvati-katolici tako lakoumno sipamo u sotonsko ždrijelo protukatoličke štam - pe — a koja je istodobno, sva ma- hom, i protuhrvatska, te svote ili daj- budi samo dio tih svota žrtvujmo za katoličku štampu pak je ona za lili čas bogato opskrbljena. A šta da kažemo o golemim tako- gjer svotama, koje katolička štampa uzalud potražuje od svojih nemarnih i nesavjesnih dužnika? Gdje je tak- vim ljudima osjećaj pravde? Rad i žrtva za katoličku štampu postulat su Božje pravde u nama. KeSt. Rad Dr. Šćetinca bio je temeljit i plodan. Istaknuo se je kao temeljit so- cijolog i kao dobar organizator. Od njegovih mnogobrojnih radova osobitu pažnju zaslužuju slijedeća djela; od- nosno rasprave : 1) »Narodna prosvjeta“ rasprava koja je god. 1926. izišla u Križevcima kao brošura; 2) ,Demokratizacija radnoga odnosa“ u Mjesečniku Pravničkog dru- štva 1933; 3) ,Socijalna organizacija fašizma“, knjiga koja je izaslala u Za- grebu 1935; 4) ,Korporativno uregje- nje države s obzirom na novi ustav u Austriji“, Zagreb 1935; 5) ,Nacijonalni socijalizam“, Zagreb 1937; 6) ,Korpo- rativizam i demokracija“, Zagreb 1938. Posebna zasluga ide Dr. Ššetincu što je organizirao kod nas Socijalni tjedan, koji se je razvio u važnu katoličku u- stanovu socijalnoga rada. U publika- cijama ovoga tjedna objavio je ove studije: 1) ,Smjernice socijalne obnove prema enciklikama Rerum novarum i Quadragesimo anno“, 2) ,Obitelj i društvo“, 3) ,Socijalni i ekonomski si- stem fašizma i nacijonal-socijalizma, 4) nMorporativno uregjenje društva po kršćanskoj socijalnoj nauci“. Osim toga mnogo je članaka i rasprava napisao i objelodanio u ,Luči“, ,Hrvatskoj Straži“, ,Hrvatskoj Prosvjeti“, ,Eko- nomistu“ i dr. Preranu smrt vrijednog Dr. Šćetinca oplakuje cjelokupna Katolička Hrvatska. Neka mu je stoga laka zemlja, a teško ucviljenoj porodici saučešće. Ako nemate bolesno oko a trebaju Vam naočali možete ih dobiti i bez liječničkog propisa kod stručnog op- tičara Bogdan, Dubrovnik, koji ima na skladištu sva potrebna optička po- magala i samoprodaju najboljih op- tičkih leća tvrtke Carl Zeiss-.Jena. Sv. popravci izvršuju se odmah i najjeftinije. RAFINIRANOM MASLINOVOM a. (i 4