Strana 2
REPRIZA ,ČOVJEKA"
Radi velikog zanimanja gragjanstva
i naroda iz okolice Dubrovnika za
Čovjeka“, u Nedjelju n večer prika-
zivana je ponovno ova zanimiva glu-
ma. Sva su mjesta ponovno zaposjed-
muta a i prostori za stajanje bili su
prepuni. Oduševljeni polučenim us-
pjehom dični umjetnici igrali su svim
elanom duše, te se može reći da je
repriza ,Čovjeka“ bila igrom dotje-
nija.
Na koncu priregjen je srdačni rasta-
nak sa dragim gostima. Svi članovi
M. H. K. D. izašli su na pozornicu,
gdje ih je g. Vlaho Turčinović, pred-
sjednik Dubrov. Kaz. Društva u pri-
sutnosti članova pozdravio ovim go-
vorom :
Draga braćo i sestre, mili drugovi |
Pri završetku ovog vašeg uspjelog
gostovanja, kojim ste još jednom po-
kazali pred svijetom sa kolikom lju-
bavlju i požrtvovnosti gojite našu li-
jepu hrvatsku narodnu umjetnost, ne
mogu s manje da vam se u ime Dubr,
kazal, društva najsrdačnije ne zahva-
lim i čestitam na uspjehu.
Uvjeren sam takogjer da to isto mo-
gu učiniti i u ime gragjanstva Du-
brovnika koje vam je kroz ove večeri
napunilo gledalište i iskazalo svoje
divljenje i svoje simpatije u obilnoj
mjeri.
Dubrovačko kazališno društvo po-
nosno je, što je uspjelo da organizira
i skupa s vama provede ovo krasno
gostovanje, koje će, nadam se, za du-
go godina ostati usagjeno u vašim i
našim srcima, kao i svih omih koji su
imali sreću da im prisustvuju.
Ja sam vam na dočeku kazao da
vas naš stari Dubrovnik, ponosna
hrvatska Atena, dočekuje sa pomla-
gjenim srcem, te mislim da ste se o
tome mogli uvjeriti kroz ove dane va-
šeg boravka megju nama. Svak bez
razlike bio je ponosan i sretan da su
im braća iz bijelog Zagreba došli u
goste i mastojao je da vam boravak
megju nama bude što ugodniji.
Ako mi članovi Dubrovačkog kaza-
lišnog društva nijesmo uspjeli u sva-
koj želji i nakani, budite ipak uvjereni
da to nije bio maš propust već slu-
čajna nemogućnost,
Svim onim društvima, ustanovama i
pojedincima koji su mam pomogli u
ovom velikom preduzeću, ovdje im
javno iskazujem našu najsrdačniju za-
hvalu.
Draga braćo i sestre!
Vi ste nam i još jednim činom hijeli
dokazati i potvrditi naše staro prija-
teljstvo i naše drugarske veze, pak ste
nam poklonili za uspomenu na ovo
vaše gostovanje prekrasni album um-
jetničkih slika vašeg i našeg Zagreba,
maše hrvatske prijestolnice.
Mi vam se iz svega srca ma tom
prekrasnom daru zahvaljujemo i to će
nam biti najmilija uspomena na vas i
vaše prekrasno gostovanje a ujedno i
podstrek za naš daljnji rad.
Ali niti mi ne želimo da se vi po-
vratite u Zagreb, a da ne ponesete so-
bom i jednu našu milu uspomenu.
Stoga izvolite primiti ovu sliku našeg
zaštitnika sv. Vlaha koji je kroz vje-
kove branio i čuvao slobodu stare Du-
brovačke republike i ovog grada, pa
neka naš veliki Svetac i branitelj sada
i unaprijed čuva i štiti slobodu hrvat-
skog naroda |
Još jednom vam srdačna hvala i
bratski pozdrav.
Živila MHKD.
Živio naš Zagrbu!
Primajući krasnu sliku, umjetničko
djelo mjesnog slikara g. Besperato, g.
Freudenreich srdačno se je zahvalio
na lijepom daru Dubr. Kaz. društva, a
Intuitivistička
estetika
Intuitivistička estetika, kćerka filozo-
tije čuvstva, zrijenja, intnicije — smatra
čuvstvo i intuiciju glavnima faktorima
estetskog doživljaja; i ljepota joj po-
staje sporedna. Zajedno sa aatiintelek-
tualističkima strujama trpa i ova teo-
rija znanstvene, pa i fenomenološke,
kritičko-idealistične i kritičko-realistične
spoznajnoteoretične filozofske teorije u
istu vreću s materializmom prirodo-
znanstvenog racionalizma, Ove su se
iracionalističke struje razvile poslije
svjetskog rata, osobito u Njemačkoj i
u Italiji.
Ovakav intuitivizam, koji nas pod-
sjeća na animizam djece i nekulturnih
naroda i kojemu postoji vanjski svijet
samo za to, da pruža prigode i po-
bude za unutarnje ,doživljavanje“ i
»proživljavanje“, ,lokalizuje“ samo to
.unutarnje stanje“ u predmetu. I dje-
ca si ustvaraju svijet tek polagano;
ali je ipak svijet postojao prije djece.
Na ovaj način postaju čuvstva bes-
predmetna; bogatstvo i punoća nepo-
sredne zamjedbe vanjskog svijeta, nje-
govi oblici, razmjeri, proporcije, —
,kanoni ljepote“, — gube tako cijenu
za estetiku; indukcija i analiza postaju
suvišne, a gneizobraženi će se ukus
pred teškima umotvorima ljuljati u si-
gurnosti, ako je kod istih i samo nešto
osjetio, premda si kod toga ništa mi-
sliti nije mogao“. (R. Hamann).
Quvstvo nije privilegij pjesnika, već
je opće ljudsko. Razum, volja i čuv-
stvo stoje u neprestanom megjusob-
nom odnosu; moguća je i intelektu-
alna i moralna, viša duhovna ljepota;
nije dakle čuvstvo ništa specifično es-
tetsko. Po psihološkima zakonima bi
čuvstvo i brzo prestalo, da ga ne po-
država intelekt, koji mu pokazuje uvi-
jek nove momente ljepote; osjećaj po-
znavaoca umjetnosti je dublji i trajniji,
nego čuvstvo lajika, pokraj istog umo-
tvora. Samim se čuvstvom mogu za-
dovoljiti samo oni lajici i diletanti,
koji prate umjetnost samo tako dugo,
dok im je ugodna, prijatna, ne zna-
jući, da je — osobito visoki — umjet-
nički rad, kao što su m. pr. više forme
glazbene umjetnosti, najčešće spojen
i sa velikima poteškoćama. — Izobra-
ženi će muzičar čuti melodiju, gdje je
i ujedno svim Dubrovčanima Hrvatima
na svečanom dočeku i ma iskazima
ljubavi i simpatija, kojima su bili su-
sretani u milom Dubrovniku,
Pjevanjem ,Lijepe naše“ bio je za
čas osujećen jedan neumjesni incident
nekog nezrelog omladinca, koji je ne-
promišljeno mogao izazvati nered, ali
zahvaljujući jednodušnosti i razborito-
sti publike prošlo je sve mirno,
Klicanjem gostima, Zagrebu, Du-
brovniku i Hrvatskom narodu publika
se je u najvećem redu i miru razišla
svojim kućama.
Žaključit ćemo jednom refleksijom,
Ovo više nego uspjelo gostovanje M,
H. K. D. i opet je dokazalo, kako je
Dubrovnik podesno tlo za priredbe
većeg stila. Dubrovnik posjeduje dobra
glazbena i pjevačka društva i druge
umjetničke sile te uz pomoć stranih
gosti može da organizira svečane pri-
redbe, koje bi mogle da privuku u
Dubrovnik mnoštva iz bliza i iz da+
leka.
Našoj pak dragoj braći Zagrebčani-
ma, koji su nam pružili ovako divne
umjetničke užitke majsrdačnije zahva-
ljujemo pozdravom: Živjeli! i Dovi-
gjenja !
NARODNA SVIJEST 5
Srpnja 1939
Broj 27
»Raskošno je le-
žati na foplom sun-
cu ovako dokono i
bez straha, da ću
se opeći. Moja ko-
ža nije još nikada
ovako lijepo pocr-
njela.«
»... POUZDAJTE
SE U MENE:
NIVEA JE NAJ.
BOLJA ZA VA-
ŠU KOŽU !«
neizobraženi lajik kao cjelinu ne može
ni da shvati; a što tekar da shvati više
forme, glazbe?
Priroda, čuvstva, umjetnost — ima-
du svoje zakone, pravila, granice, a
umjetnik treba da u ove zakone pro.
nikne teih srestvima i u granici svoje
umjetnosti otkriva i lijepo prikazuje.
Za umjetničku izradbu treba imati o-
sim pročišćenog i svestranim studijem
izobraženog, analizama raznih umo-
tvora produbljenog ukusa i shvaćanja,
— i mnogo tehnike i intelektualnog
znanja. latuicija je vrlo važna za po-
četak umjetničkog ustvaranja, ali mu
nije već i višak i završetak, Već i sa-
mim nastojanjem, proširiti sredstva za
izražanje čuvstva, produbljujemo i sa-
mo čuvstvo. U čistoj, neprimjenjenoj
glazbi imadu čuvstva svoju vlastitu
.muzikalnu logiku“, nesputavanu od
toka stvarnog života osjećaja, čuvsta-
va i mašte; čuvstvo nije tu možda
samo pojačano, idealizovano, izolova-
no i asociativno razvijano. Neposred-
nija je vokalna glazba; ali je ipak —
pjesnik svoja čuvstva i misli već pri-
kazao i izrekao, dočim se glazbenik
kod istog teksta možda nalazi tek —
u uvodu, stalno i po više puta opetu-
jući riječi, stihove, rečenice, kitice :
osjećaje i ćuvstva prikazuje muzičar
odregjenije, nego pjesnik, premda se
obično tvrdi obratno ; u ovom pogledu
je — jezik siromašniji od glazbe.
Iatuitiviste običao ne priznaju — na»
dahnuća: trenutnog progledanja, ja-
snog, odregjenog shvaćanja, koje na-
punjuje srce blaženstvom, a koje naj-
češće uslijedi — nakon dugotrajne,
koncentrisane pažnje, meditacije — o
istom predmetu; nije dakle ni mada-
hnuće samo čuvstvovanje. Neću ovima
izvagjanjima da smanjujem čuvstvu
njegovu važnost za estetiku.
Sigurnima kriterijima, razlozima tre-
ba da se služi kritika, osim možda
impresionističke.
Akademizam može biti i hladan, ali
ne vodi u umjetničko barbarstvo; a-
kademizam neće takogjer pod utjeca-
jem samih vanjskih pobuda — učiniti
poeziju samo — prigodnom, karakte-
ristično hirovitom karikaturom, glazbu
tonskim slikanjem trenutnog raspolo-
ženja. Sama ukusna prijatnost (a ukus
uživa i procijenjuje najviše samo pri-
jatno u umjetnosti) zavagja umjetnost,
naročito kad bi joj manjkao potpuni
sklad s intelektualnom i moralaom lje«
potom (riječ ,lijep“ — od lijep(iti)
označuje ovakovu harmoniju), — u
dekadencu, narod u razmaženost, što
potvrgjuju primjeri iz povijesti.
Intuicija hoće da zavlada i na inte-
lektualnom području. Iatuitiviste ,0-
malovažuju specialiste, uvjereni o se«
bi, da znadu i razumiju sa svojom
intuicijom više, nego oni, koji rade
kroz čitavi svoj život na mučnom istra-
živanju tekstova, na ustrajnima ,(često
skrajno bistroumnima)“ pokusima u
Skupština Zadružne Mati-
ce u Splitu
Na Petrovdan je održana glavna go-
dišnja skupština Zadružne Matice u
Splitu, jedne od najsolidnijih zadruž-
nih ustanova u čitavoj državi. Prisus-
tvovao joj je vrlo velik broj delegata
iz svih krajeva dalmatinske Hrvatske,
megju kojima i tri zadrugara iz dub-
rovačkog kotara.
Nakon uobičajene molitve pretsjed-
nik g. prof. I. Juras održao je znača-
jan govor, u kojemu je istakao kako
jedino kršćanska i zadružna načela
mogu spasiti svijet od katastrofe, U-
jedno je prikazao kako se sa strane
mjerodavnih faktora ne posvećuje po-
trebna pažnja zadrugarstvu i poljopri-
vredi u tzv. pasivnim krajevima. Dele-
gati Glavnog zadružnog saveza i Ban-
ske uprave su se u pozdravnim govo-
rima vrlo pohvalno izrazili o radu
Matice i njezinim uspjesima. Ravna-
telj g. Dr. T. Ciko izvijestio je o plod-
nom radu Zadr, Matice u prošloj go-
dini, Broj učlanjenih zadruga je pora-
sao na 226. Kreditne zadruge još uvi-
jek se bore s P. A, Bankom i Pošt.
štedionicom, koja neće da daje lom-
bardne kredite hrvatskim zadrugama.
Potrošne zadruge su podvostručile pro-
met. — Najviše uspjeha pokazuju mno-
gobrojne proizvagjačke (vinarske, u-
ljarske, mljekarske, povrćarske itd.)
zadruge. Na skupštini su brojni go-
vornici prikazali stanje svoga kraja te
iznijeli korisne predloge kako da se
poboljšaju prilike u tzv. pasivnim kra-
jevima. Na osnovu toga prihvaćene su
važne i dokumentovane rezolucije. U-
jedno je vodstvu Zadružne Matice jed-
nodušno izraženo puno priznanje za
požrtvovan rad za moralno i gospo-
darsko pridizanje naroda.
Kartuzijanski samostan
Pleterje u Sloveniji (iispod Žum-
berka) prima braću lajike izme-
gju 20 i 35 godine. Prednost
imadu obrtnici i zemljoradnici.
Predpostavlja se osnovna škola.
Pobliže upute daje: Kartuzija Ple-
terje, p. Št. Jernej, Dravska. 203
laboratoriju, na teškima i zamršenim
studijama socialno-ekonomskim“ (Ta-
deuš Bilinjski).
I intelektualni maguaet gubi bez u-
teza — snagu. Stega strogog stila i
strogog stavka“ nije još nikomu po-
kvarila mašte, već mu ju je odgojila.
U sudskom pak govorništvu, koje pri-
brajamo takogjer umjetnosti, svako je
eksploatisanje čuvstva — nestručnja-
čko i neumjesno.
Dr Martin Malnerić